Srijeda, 17. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

SELCA NA BRAČU

Bračka “Croatia rediviva ča-kaj-što” donijela maslinov vijenac za pjesnika Dražena Katunarića

Autor: Kim Cuculić

07.08.2023. 17:37
Bračka “Croatia rediviva ča-kaj-što” donijela maslinov vijenac za pjesnika Dražena Katunarića


U Selcima na otoku Braču završila je 33. Croatia rediviva ča-kaj-što ovjenčanjem maslinovim vijencem Dražena Katunarića. Time je zaključena jezično-pjesnička smotra temeljena na Zlatnoj formuli hrvatskoga jezika ča-kaj-što. Smotru je 1991. utemeljio dr. Drago Štambuk, njome upravlja i organizira je zajedno s Općinom Selca, Udrugom Croatia rediviva i KUD-om Hrvatski sastanak. Smotra je počela obraćanjem dr. Štambuka koji je komemorirao 80. godišnjicu talijanskog fašističkog paljenja Selaca i pet inih bračkih mjesta.


Naveo je kako Inke kataklizmički udes koji dijeli vrijeme na ono prije i poslije katastrofičnog događaja nazivaju Pachakuti; kazao je da se Selca, napredno kamenoklesarsko i graditeljsko mjesto nikada više nisu oporavila do starog uljudbenog apogeja. Istaknuo je središnju uloga svojega oca, načelnika Općine Selca koji je sve učinio za spas žitelja, ali nije uspio spasiti gradić prepun palača i kamenoklesarskih bisera. Svaki Selčanin, istaknuo je, čovjek je s povijesnom ranom u grudima i začudnim oblakom tmastog pepela u svojoj imaginaciji.


Zlatna formula


Za ovu obljetnicu upravo je u Selcima dovršen krasan Vatrogasni dom kao jungovski sinkronicitetni podsjetnik na veliku nevolju. Je li smisao povijesti, upitao se Štambuk, trpnja i spoznajni rast prema višoj svijesti i plemenitosti, navevši primjer domoljubnog i čovjekoljubnog načenika koji je dijelio sve s pukom, kojemu je bio i otac i majka u najgorim ratnim vremenima.




Za Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što koju je osmislio već u djetinjstvu naveo je iskustvo u pučkoj školi gdje je selačka čakavska većina susrela sumartinsku štokavsku manjinu koja je odmah došla na svoje dok su se čakavci morali učiti štokavici. Štambuk je podsjetio i kako je Zlatna formula postala kulturnim dobrom RH i tu je kao stožer i integracijska snaga u jezičnom, književnom, identiteskom i političkom smislu, pa je tako i temelj budućega Zakona o hrvatskome jeziku. Jer, kako je naglasio, jezik jest ozemlje.


Brojnoj publici na Trgu obratili su se i općinski načelnik Ivan Marijančević, izaslanik ministrice kulture dr. Radoslav Bužančić, te iranski novi veleposlanik Saeed Kathibzadeh koji je naveo da je za ča-kaj-što čuo već u svojoj zemlji, istaknuvši perzijsku poeziju kao duhovno bogatstvo Irana. Ivana Kurtović Budja, istaknuta lingvistica govorila je nadahnuto o muktorpnom procesu koji je doveo do stavljajnja Zlatne formula hrvatskoga jezika na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.


Poetski maraton


Akademik Štambuk, pročitavši amblematsku Nazorovu pjesmu »Maslina«, otkrio je 32. ploču kajkavske prošlogodišnje oliveatkinje Vere Grgac s njezinim urezanim stihovima, a zatim je krenuo poetski maraton pjesnika iz svih triju hrvatskih jezičnih dionica. Bračni par Darko Rundek i Sanda Hržić održao je mali ekološki performans s važnom porukom o nestajanju života na planetu Zemlji i opasnostima koje su među nama. Pjesnici su blagoglagoljili svoje ponajbolje pjesme, a odlukom prosudbenog vijeća (Paljetak, Štambuk, Vrandečić Lebarić) Maslinov vijenac jednoglasnom je odlukom dodijeljen Draženu Katunariću koji je time postao poeta oliveatus, s pravom da mu se ploča s uklesanim stihovima podigne kao 33. na Zidu od poezije. Ovjenčao ga je, kako se uobičajilo, utemeljitelj Štambuk. U pauzi vijećanja publiku je darovao svojim novijim skladbama istaknuti kantautor čakavsko-otočkoga vala Žan Jakopač.