Bliži se osmo izdanje jedinog horor film festivala u Hrvatskoj: 'Horori od svojih početaka služe kao kritika društva'

Horor film festival »FJAKA« jedini je festival u Hrvatskoj posvećen promidžbi i popularizaciji marginaliziranih ostvarenja svjetske kinematografije horor i SF tematike. Kao takav, pruža publici jedinstvenu priliku za upoznavanje s poviješću i razvojem žanrovskog filma, koji je na ovim prostorima, kako ističu organizatori, nažalost, bio nedostupan u postojećim kino programima. Festival je pokrenula entuzijastična ekipa iz Svetog Filipa i Jakova vođena motom »Budi promjena koju želiš vidjeti!«. Umjesto da čekaju da se nešto dogodi, odlučili su uzeti stvar u svoje ruke i stvoriti platformu koja neće samo osvježiti lokalnu kino dvoranu, već i ukazati na bogatstvo i relevantnost filmske umjetnosti. Ujedno su željeli revitalizirati odlazak u kino kao važan društveni trenutak, okupljajući filmofile, znatiželjnike i zaljubljenike u horor i SF žanr.

Organizatori festivala – Vedran Eškinja, Roko Vodopija i Tereza Brzić – prisjetili su se početaka, pojasnili svoje ciljeve i iskoristili priliku da najave tematsku okosnicu i program nadolazećeg, osmog izdanja festivala, koje će se održati 11. i 12. travnja u prostoru DKC Kina Sv. Filip i Jakov.

Festival se održava 11. i 12. travnja u prostoru DKC Kina Sv. Filip i Jakov/Foto: Osobna arhiva

Filmska pismenost

– S cijelom pričom smo Roko i ja krenuli posve spontano 2013. godine jer u lokalnom kinu nije bilo ovakvih filmova. Nedostatak ponude potaknuo nas je da pokrenemo vlastiti festival. Krenuli smo praktički improvizirano, projekcije smo prikazivali doslovno na »lancunu« kao filmskom platnu, a koristili smo posuđeni projektor. Zamolili smo Općinu da nam ustupi prostor iza crkve. Od 2013. do 2016. festival smo održavali svake godine, i trajao je tri dana. Već od samog početka djelovali smo pod imenom »FJAKA«, što je skraćenica od »Filipjanske alternativne kinoteke«, ispričao je Vedran.

Od 2016. do 2020. uslijedila je pauza, da bi nakon toga u okviru projekta »K.IN.O«, potpomognutog Europskim socijalnim fondom, nastavili svoje djelovanje s programom koji obuhvaća hrvatske i strane filmove.

»The Wicker Man«/Foto: PROMO

– Obnovom kina smo na neki način, nakon pauze, morali graditi sve ispočetka. No, posljednjih par godina, pogotovo otkako smo u program uključili i bendove, posjećenost je značajno porasla. Do sada smo održali sedam festivala u devet različitih termina s preko 40 filmskih projekcija, nekoliko stručnih predavanja, popratnih glazbenih slušaonica i filmskih kvizova. Dosadašnjim programima smo tematski obuhvatili ranu SAD i britansku kinematografiju od 1911. do 1960., nezavisnu kinematografiju SAD-a od 1960. do 1970., talijansku produkciju »giallo« filmova od 1960. do 1980. te hrvatsku horor produkciju od 2000. prema ovamo, kazao je Roko, dodajući kako su u okviru 4. izdanja festivala ostvarili i originalni kratkometražni film »The Haunted Theater«.

Govoreći o trenutačnim ciljevima, organizatori su otkrili kako im je primarni cilj povećati filmsku pismenost, razumijevanje filmskog diskursa, proširiti filmsku publiku izvan okvira konvencionalne kinematografske ponude te povećati filmsku ponudu u regiji i Hrvatskoj. Također žele predstaviti filmska ostvarenja mladih autora iz regije, ali i šireg svjetskog konteksta.

– Filmsku pismenost pokušavamo povećati ne samo izborom tema i filmova za projekcije, već i organiziranjem raznih predavanja stručnjaka iz filmske industrije ili srodnih humanističkih znanosti, te izložbama relevantnih filmskih plakata. Također potičemo rasprave među posjetiteljima festivala. Naime, horor i SF kinematografija od svojih su početaka često služili kao subverzivna kritika postojećeg društvenog poretka, vladajućih sistema, a mnogi filmovi tematiziraju međuljudske odnose koji se razvijaju ili raspadaju pod utjecajem vanjskih okolnosti ili djelovanjem samih protagonista. Sve to nam se čini plodnim tlom za poticanje analize filma i filmskog jezika, što može dovesti do novih shvaćanja svijeta i okoline, a na koncu i poboljšati kvalitetu života svih uključenih u raspravu, naglasila je Tereza.

Mreža entuzijasta

Prilikom definiranja programa festivala uvijek nastoje pronaći nešto domaće s čime bi mogli zaokružiti određenu temu, a tek nakon toga biraju svjetske naslove.

– Uglavnom, to se odnosi na kratkometražne filmove, jer kada govorimo o dugometražnoj produkciji, imali smo film »Stric«, a prije toga mislim da od vremena Jugoslavije nije bilo pravog dugometražnog horora. No, među kratkometražnim i polumetražnim ostvarenjima definitivno postoji scena. Do tih filmova dolazimo istraživanjem društvenih mreža, traženjem kontakata i direktnim javljanjem autorima. Objasnimo tko smo, što radimo, i pitamo jesu li voljni prikazati svoj film, objasnio je Vedran, dok Tereza dodaje kako su već izgradili mrežu entuzijasta, pa im se neki autori sami javljaju jer žele da njihov film bude dio programa, jer svi jedva čekaju priliku da netko pomogne podići interes za njihov rad.

»The Blood on Satan’s Claw«/Foto: PROMO

U kontekstu već spomenute filmske pismenosti, a posebno vezano uz nasilnost horor žanra, nastoje osvijestiti razliku između filmskog nasilja, koje može biti zabavno, ali i katarzično iskustvo, te nasilja u stvarnom svijetu.

– Općenito, horor filmovi često se percipiraju kao nešto negativno – krv, nasilje i bezumna koljačina. Međutim, većina filmova koje prikazujemo bavi se dubljom tematikom – to nisu samo jednostavni horori, već filmovi s jasnim socijalnim angažmanom i podtekstom. Uvijek biramo takve naslove. Svake godine naš program je tematski zaokružen – primjerice, prošle godine fokus nam je bio na prikazu žena u hororu, a uz projekcije smo imali i gostujuća predavanja na tu temu. Dakle, nastojimo educirati publiku i povezati filmove s lokalnim kontekstom. Isto tako, ove godine će magistrica Sandra Bašin održati predavanje, komentirati filmove i povezati ih s lokalnim temama, čime će dodatno proširiti perspektivu gledatelja, ističe Roko.

Uz to, Tereza napominje kako surađuju sa splitskom civilnom ženskom udrugom »Domine« i prikupljaju sredstva na festivalu kako bi pomogli njihov rad i pokušali ukazati na nasilje prema ženama u suvremenom društvu. Osim toga, ostvarili su suradnju i s benkovačkom udrugom »VlajterEgo«, koja je kod njih predstavila svoj dokumentarni film »VLAJTERNATIVA itd.« u sklopu programa »FiJuzika«, dok je na festivalu »FJAKA« 2023. zasvirao i benkovački punk bend Kamp Kućice. U okviru DKC Kina Sv. Filip i Jakov surađuju i s drugim udrugama okupljenim oko tog prostora – udrugom Super 8 te glazbenom udrugom Jeremijom u okviru koje se održava spomenuti program»FiJuzika«.

Narodne legende

Ovogodišnja tematska okosnica 8. izdanja »FJAKE« jest »folk horor«, a Tereza je tom prilikom iskoristila priliku da istakne kako su horor filmovi, baš kao i horor književnost, od svojih najranijih dana usko povezani s narodnim pričama i legendama.

– Folklor i mitologija oduvijek predstavljaju nepresušni izvor tema i likova vezanih uz nadnaravno. Stoga, ne čudi da u najsuvremenijim književnim i filmskim djelima pronalazimo tragove narodnih predaja. Narodne legende, barem one koje bismo mogli okarakterizirati kao horor, često u svojoj suštini imaju moralnu komponentu i poruku koja služi za održavanje kohezije društva, obitelji ili, pak, plemena, s ciljem očuvanja samog kolektiva na okupu. Premda se te priče i legende u suvremenom kontekstu mogu činiti naivnima i smiješnima, očuvanje usmene i pismene predaje nužno je kako bismo bolje razumjeli svijet u kojem živimo i svijet iz kojeg smo se formirali, objašnjava Tereza, dok se Roko dodatno osvrće na ovogodišnju temu.

– Upravo zato smo ove godine odabrali »folk horor«, jer slavenska mitologija i povijest obiluju nadnaravnim bićima, a mnogi svjetski poznati filmski likovi, poput vukodlaka, vila, zlih duhova, vampira, pa i samog Drakule, crpe svoje korijene upravo iz južne i istočnoeuropske kulture. Međutim, oni nisu uvijek nužno prikazani kao takvi, rijetko se spominju njihova izvorišta. Zato želimo kroz ovogodišnje izdanje festivala približiti publici geografske i kulturne posebnosti narodnih predaja i način na koji se one obrađuju u hrvatskoj, ali i svjetskoj kinematografiji, ali i preispitati značaj očuvanja hrvatske baštine te istražiti kako je to povezano sa stvaranjem kulturnog identiteta danas.

Foto: Osobna arhiva

Nadovezujući se na to, Vedran je iskoristio priliku da pojasni glavne karakteristike žanra »folk horora« te je najavio program ovogodišnjeg festivala. Kako objašnjava, glavna karakteristika ovog žanra jest radnja smještena u izolirane ruralne sredine u kojima se protagonisti suočavaju s nadnaravnim ili paganskim elementima koji su duboko ukorijenjeni u lokalnoj tradiciji.

– ​Folk horor je žanr u kojem se često istražuju teme poput sukoba između modernih i arhaičnih vjerovanja, straha od nepoznatog unutar poznatog okruženja. Stoga smo odabrali dva značajna filma ovog žanra – »The Wicker Man« (1973.) i »The Blood on Satan’s Claw« (1971.). Radnja prvog filma prati policijskog narednika Howieja koji istražuje nestanak djevojčice na izoliranom škotskom otoku. Tijekom istrage otkriva da stanovnici prakticiraju drevne rituale, što kulminira šokantnim završetkom. S druge strane, radnja drugog filma smještena je u 17. stoljeće, gdje mladi seljak postaje opsjednut misterioznim silama nakon otkrića neobične lubanje. Ovaj film istražuje teme poput masovne histerije i utjecaja zla na zajednicu, a kao takav predstavlja jedno od ključnih ostvarenja u ovom žanru.

Glazbeni program

Roko nastavlja kako će tijekom prvog festivalskog dana, u petak, 11. travnja, osim otvorenja izložbe filmskih plakata, razgovora s magistricom Sandrom Barešin te projekcije filma »The Wicker Man«, biti prikazana i dva hrvatska kratkometražna filma – »Drekavac« (2014) i »Je letrika ubila štrige?« 2017). Tijekom drugog festivalskog dana, u subotu, 12. travnja, uz »The Blood on Satan’s Claw« bit će prikazana i tri kratkometražna hrvatska filma – »Na vodi« (2018), »Jure Grando« (2016) i »Sve su katakombe sive« (2013), te jedan kratki igrani slovenski film pod naslovom »Neutudum« (2019).

Prvi dan festivala nastupa zagrebački garažni rock bend TV EYE/Foto: Mislav Klanac

– Osim toga, festivalski program bit će obogaćen i glazbenim nastupima. Tako će u petak nastupiti zagrebački garažni rock bend TV EYE, koji je osnovan u proljeće 2019. godine, a već imaju prepoznatljiv zvuk temeljen na snažnom rock’n’rollu s utjecajem garažnog rocka. Do sada su objavili svoj debi album »Kick it Out« na kojem donose autorski stil i sirovu energiju. Drugi dan festivala, ujedno i posljednji dan, zatvara još jedan zagrebački bend – Savršeni marginalci, bend koji čine trojica članova nekadašnjeg Hladnog piva i pjevač benda Deafness by Noise. Oformili su se sa ciljem da publici predstave najveće old-school punk hitove Hladnog piva u novoj interpretaciji, obuhvaćajući pjesme s tri prva albuma – »Džinovski«, »G.A.D.« i »Desetka«, rekao je Roko, te dodao kako se tijekom oba festivalska dana mogu pogledati izložbe lokalnih umjetnica – Nele Lozić i Lucije Dešković Ivanović, a uz to će biti izložen i izbor prigodnih filmskih plakata.

Festival zatvaraju zagrebački Savršeni marginalci/Foto: PROMO

Ove godine osmislili su i poseban događaj u suradnji sa zadarskom Kino Zonom.

– Kako bismo dodatno promovirali festival, 2. travnja u Polivalentnoj dvorani Providurove palače prikazat ćemo film »Hagazussa« iz 2017. godine. Bit će to prilika da zadarska publika upozna naš festival, popriča s nama i sazna više o programu, otkrio je Vedran.

»FJAKA«, jedini horor festival u Hrvatskoj, predstavlja platformu za sve mlade autore iz Hrvatske i regije gdje mogu predstaviti svoja ostvarenja i dobiti priliku da njihov rad dođe do šire publike.

– Osim na ljude iz svijeta filma, to se se odnosi i na neafirmirane bendove, mlade znanstvenike i stručnjake iz raznih humanističkih područja. Sav dosadašnji program i popratni sadržaj uvijek su bili besplatni svima, a tako će i ostati, zato što želimo da naš program bude pristupačan i dostupan svima, poručuju organizatori festivala.