Zoran Milanović i bivši šef Ustavnog suda razmijenili tešku verbalnu kanonadu

Dok je Miroslav Šeparović bio na čelu Ustavnog suda, predsjednik Zoran Milanović nerijetko je, i to izrazito negativno, govorio o njemu. No, već skoro tri mjeseca Šeparović nije ustavni sudac, predaje na Pravnom fakultetu u okviru Hrvatskog katoličkog sveučilišta, i stoga ga Milanović prošli tjedan, po završetku vojne vježbe u Slunju, nije namjeravao spominjati. Učinio je to ipak odgovarajući na novinarsko pitanje o tome hoće li se možda, u vezi političko-pravnog prijepora o odlasku hrvatskih vojnika na paradu u Pariz, obratiti Ustavnom sudu.

Žestoki odgovor

– Ni govora, čak ni sada kada više nema onog kriminalca Šeparovića, izjavio je predsjednik Republike. Tijekom svog mandata predsjednika Ustavnog suda, Šeparović je vrlo suzdržano reagirao na ovakve Milanovićeve poruke. Isticao je da je on i »njegov predsjednik jer ga je izabrao narod«. Prešao je i preko činjenice da mu Milanović nije htio pružiti ruku prilikom prisege novih ustavnih sudaca, nije se javno zbog toga bunio. Danas, međutim, znamo da je čitavo to vrijeme Šeparović kao predsjednik Ustavnog suda, slobodno se to može ustvrditi, prezirao Milanovića. Na to upućuje Šeparovićev komentar predsjednikove slunjske izjave, što ga je u nedjelju napisao na Facebooku.

– Naš »dragi« predsjednik opetovano me je neki dan u Slunju nazvao kriminalcem. Nije da je to prvi put i da me to nešto sekira. Ali, sada kada više nisam na funkciji, mogu se barem s njim malo sprdati jer drugo i ne zaslužuje, objasnio je Šeparović da neće više šutjeti ako ga Milanović negdje uvrijedi. I baš se žestoko u toj objavi sprdao s njim, premda je naglasio da se čudi onima koji se upuštaju u svađe s predsjednikom jer »kaže ona pametna izreka – ne valjaj se sa svinjom u blatu jer ćete se oboje uprljati, a svinja to zapravo voli«.

Milanovića je, dakle, Šeparović, zato što ga je ovaj nazvao kriminalcem, usporedio sa svinjom. No, najzanimljiviji je dio u kojem Šeparović, referirajući se na Milanovića, opisuje kako doživljava dužnost predsjednika Republike.

– Silno bi htio biti važan, ali srećom, jadan, o ničem važnom ne odlučuje. Istina, sramoti našu državu, ali zamislite što bi moglo biti da ima veće ovlasti, narugao se donedavni predsjednik Ustavnog suda Milanoviću, ali je istodobno otkrio i što misli o instituciji predsjednika Republike. Za Šeparovića su, znači, predsjednici jadni i nevažni političari. Još je ocijenio da je Milanoviću »potrebna stručna pomoć« i zavapio da se pomogne »našem predsjedniku, vođi i uzdanici« jer će mu »biti sve gore«.

Uvrede i klevete

Da je ovo izrekao neki HDZ-ov saborski zastupnik, jedva da bi bilo vrijedno pažnje. U političkoj areni nije rijetkost ovakav narativ o Milanoviću. Šeparović je, međutim, ipak nešto drugo, bio je predsjednik Ustavnog suda koji je, između ostalog, u proljeće 2024. izravno odlučivao i o Milanoviću. Nakon što je on najavio da će, iako je predsjednik, sudjelovati u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore i biti premijerski kandidat lijevo-liberalne koalicije. Ustavni sud mu je to zabranio, prijeteći i poništenjem rezultata tih izbora. Zato smo Šeparovića jučer pitali ne boji li se da će njegov status na Facebooku baciti drukčije svjetlo na tu odluku, možda nekoga navesti na zaključak da je u pozadini nje zapravo bila svojevrsna averzija predsjednika Ustavnog suda prema Milanoviću.

– Ne, ne bojim se da će dobronamjerni ljudi tako nešto zaključiti. Naime, ta odluka Ustavnog suda donesena je velikom većinom glasova (10:3), nije rezultat nikakve moje averzije prema predsjedniku Republike, nego je isključivo utemeljena na Ustavu. Na njegove uvrede i klevete nisam odgovarao dok sam bio na funkciji, a itekako sam mogao, pa se sada mogu barem malo sprdati s njim. S obzirom na to da se opet, bez ikakvog povoda, obrušio na mene, rekao nam je Šeparović.

Za komentar ove situacije zamolili smo i SDP-ovca Arsena Bauka.

– Povjerenje u institucije ne čuva se samo odlukama koje se donose, nego i dojmom koji ostaje nakon njih. Zato nije problem u tome što je Šeparović napisao, nego u tome što nas je potaknuo da se zapitamo je li na osnovu takvog stava i odlučivao, ističe Bauk.

SDP-u najbolji kandidat Selanec, a najgori Pajalić

Od kada je sredinom travnja Šeparoviću, kao i Mati Arloviću i Goranu Selanecu, prestao mandat, u Ustavnom sudu je samo deset sudaca, a malo je vjerojatno da će se u skoroj budućnosti to promijeniti. HDZ je namjeravao do ljetne stanke u radu Sabora, koja nastupa za tjedan dana, odraditi aktualni javni poziv za ustavne suce, održati glasovanje o kandidatima. To se čak i može dogoditi, ali izvjesno je da u slučaju glasovanja nitko neće dobiti 101 glas. Naime, SDP sa svojim parlamentarnim saveznicima ne želi niti pregovarati s HDZ-om o popunjavanju Ustavnog suda. Istina, pravih pregovora o ovoj temi nije bilo ni ranije. Oni su se u prošlosti svodili na to da svaki od oba politička bloka predloži svoje kandidate, koje bi onda suprotna strana pristala podržati. Sada SDP ne želi omogućiti HDZ-u obnovu većine u Ustavnom sudu, a u skladu s tim u ovom javnom pozivu primjenjuje jedan novitet. Socijaldemokrati odbijaju sjesti za stol s HDZ-ovcima, a za rujan planiraju objaviti svoje stavove o svakom od 16 pravnika koji su se prijavili za tri mjesta u Ustavnom sudu. Na osnovi njihovih životopisa, a još više odgovora na zastupnička pitanja na sjednici Odbora za Ustav, Savjet za pravosuđe SDP-a već je napravio analizu kandidata i rangirao ih po kvaliteti potrebnoj za obnašanje dužnosti ustavnog suca. Na prvoj poziciji te ljestvice je, kako doznajemo, Selanec, a posljednji je sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić, kojeg je HDZ u prethodnom javnom pozivu predložio za Ustavni sud. Osim Selaneca, kriterije SDP-a zadovoljile su još samo dvije kandidatkinje.