Željko Komšić u pismu poručio Stoltenbergu da je protiv dolaska hrvatskih vojnika u BiH u mirovnu misiju

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić poručio je u utorak čelniku NATO-a da je vojnom i političkom vodstvu Hrvatske presuđeno “kao dijelu udruženog zločinačkog pothvata” te da bi stoga angažiranje pripadnika Hrvatske vojske u mirovnoj misiji u BiH bilo neprimjereno.

Komšić je svoje protivljenje dolasku vojnika iz Hrvatske u misiju u BiH iznio u posebnom pismu upućenom na adresu glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.

U njemu je ustvrdio da Hrvatska ne može biti dio međunarodnih mirovnih snaga jer je bila aktivnim sudionikom rata u BiH. Kako je naveo, upravo zbog toga je hrvatskom vojnom i političkom vodstvu “presuđeno na Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu kao dijelu udruženog zločinačkog pothvata” jer je Hrvatska, kako tvrdi, imala za cilj stvoriti etnički očišćene dijelove BiH pod svojom vojnom i političkom upravom.

“Takve političke ambicije Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, suverenoj i nezavisnoj državi, postoje i danas, koje se nastoje ojačati i vojnim snagama”, napisao je Komšić Stoltenbergu.

Iz Komšićeva su ureda priopćili kako je on zapravo reagirao na informacije da Hrvatska želi poslati svoje vojnike u BiH ukoliko bi NATO ponovo preuzeo mandat očuvanja mira od Europske unije koja je tamo uspostavila misiju Althea. Ta bi se mogućnost otvorila ukoliko bi Rusija na Vijeću sigurnosti UN-a vetom blokirala produženje mandata EUFOR-a.

Takvu je informaciju u ponedjeljak prenio sarajevski portal istraga.ba blizak obavještajnim službama objavivši presliku navodnog pisma što ga je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman poslao Stoltenbergu još 14. listopada.

MVEP nije odgovorio na Hinin upit da potvrdi autentičnost pisma.

U objavljenoj preslici stoji kako šef hrvatske diplomacije piše Stoltenbergu kako nema pravnih ili političkih zapreka ili razloga za zabrinutost u slučaju sudjelovanja Hrvatske u bilo kojoj operaciji NATO-a, a njeno moguće isključivanje iz takvih operacija predstavljalo bi neopravdanu diskriminaciju Hrvatske kao punopravne članice Saveza.

“To bi bilo protivno obvezama, pravima i odgovornostima koje proistječu iz našeg članstva u NATO-u”, navodi su iz dokumenta u kojemu se također kaže kako bi slanje poruke o razjedinjenosti među saveznicima bilo vrlo opasno u sadašnjem geopolitičkom okruženju, iz čega pristječe da se Hrvatskoj mora osigurati i mogućnost sudjelovanja u eventualnoj novoj misiji u BiH.