Zbunjujući simptomi izazivaju strah

Virus za sada nema epidemijski potencijal, no kako će se na jesen situacija razvijati tek ćemo vidjeti. Tri su ključna faktora za širenje svinjske gripe: bolest, neotporno stanovništvo i uvjeti okoliša. Kod nas, prva dva su ispunjena, no vrućina ne pogoduje širenju virusa, kaže dr. Dželalija
Virus gripe A (H1N1) koji se nedavno pojavio u svijetu je novi podtip virusa gripe, koji može uzrokovati infekcije kod ljudi, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, ima genetsku strukturu koja dosad nije identificirana nigdje u svijetu. Postoje dokazi da se ovaj virus prenosi s čovjeka na čovjeka, a značajan broj infekcija u Meksiku rezultirao je teškom bolešću. Infekcije izvan Meksika za sada u većini slučajeva rezultiraju blagom bolešću, poput uobičajene gripe.
U Hrvatskoj, prema informacijama Stožera za praćenje nove gripe tipa A (H1N1) trenutačno je 26 registiranih osoba oboljelih od svinjske gripe, od toga 22-oje importiranih koji su se virusom zarazili u inozemstvu te tri slučaja kod kojih su osobe oboljele u našoj zemlji. Mjesta panici za sada nema jer svinjska gripa ipak nije toliko opasna koliko se u početku pretpostavljalo. No, svejedno ju je potrebno shvatiti ozbiljno i poduzeti sve mjere opreza te postupiti prema preporuci liječnika i epidemiologa.
Prema riječima poznatog zadarskog infektologa prof. dr. sc. Borisa Dželalije, voditelja Odjela za zarazne bolesti u zadarskoj Općoj bolnici, u Zadru do sada nije registriran niti jedan slučaj zaraze virusom gripe A (H1N1), odnosno svinjskom gripom. Trenutno cirukuliraju različite enteroviroze, karakteristične za ljetne mjesece, čiji simptomi se djelomično preklapaju sa simptomima svinjske gripe, zbog čega, kako navodi dr. Dželalija, ljudi u strahu učestalo nazivaju bolnicu, tražeći pomoć ili savjete liječnika.
– Svinjske gripe za sada nema u Zadru. Virus za sada nema epidemijski potencijal, no kako će se na jesen situacija razvijati to ćemo tek vidjeti. Naime, tri su ključna faktora za širenje svinjske gripe: bolest, neotporno stanovništvo i uvjeti okoliša. Kod nas, prva dva su ispunjena, virus je tu, stanovništvo je neotporno, no vrućina ne pogoduje širenju virusa, zbog čega isti kod nas nema epidemiološki potencijal. Što će biti kad stigne jesen, odnosno zima, a sa njima i hladnoća koja pogoduje širenju virusa, to ćemo tek vidjeti, govori dr. Boris Dželalija, pojašnjavajući kako je virus gripe A (H1N1) stigao iz Južne Amerike gdje su sada zimskih uvjeti koji pogoduju njegovu širenju.
Ključ svega, kako ističe dr. Dželalija jest činjenica kako je svinjska gripa “uvezena” u Hrvatsku iz inozemstva, na što se ne može utjecati. Simptomi svinjske gripe, nalik su onima obične, sezonske gripe, dakle visoka tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i kostima, kašalj, curenje nosa, grlobolja, a nerijetko i mučnina, proljev i povraćanje. Ljudi se inficiraju virusom gripe A(H1N1) na isti način kao i virusom obične sezonske gripe. Širi se od čovjeka na čovjeka putem kapljica koje nastaju prilikom kašljanja ili kihanja zaražene osobe, indirektno kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine koje onda dodiruju drugi ljudi koji zatim dodiruju svoja usta, oči ili nos.
– Simptomi bolesti su blagi i uglavnom prolaze za sedam do deset dana bez komplikacija. Ukoliko se simptomi jave kod osobe, koja je boravila u inozemstvu, i to unutar sedam dana od povratka u našu zemlju, treba se svakako obratiti Odjelu za zarazne bolesti gdje će nadležni liječnik postaviti dijagnozu i odrediti daljnju terapiju. Prema procijeni liječnika, osobe koje su u bliskom kontaktu s oboljelima, dobit će profilaksu, kaže dr. Dželalija, ističući kako osobe sa simptomima svinjske gripe, kao i svi oni koji su s njima bili u bliskom kontaktu, prvih dana trebaju izbjegavati izlaske na javna mjesta kako bi se izbjeglo daljnje širenje virusa.

Osobne mjere zaštite od zaraze

1. Izbjegavajte bliski kontakt s bolesnim osobama. Osobe koje boluju od gripe imaju jedan ili više slijedećih simptoma: povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, grlobolju, bolove u tijelu, glavobolju, zimicu i umor. Također valja izbjegavati i onaj manji broj bolesnika koji povraća i ima proljev.
Budite udaljeni od bolesnika barem jedan metar, ako nije nužno prilaziti bolesniku, i izbjegavajte prenapučena mjesta. Ne posjećujte bolesnike ako nije nužno.
2. Često perite ruke. Često pranje ili dezinfekcija ruku smanjuje rizik od zaražavanja. Ruke trebate temeljito oprati sapunom i tekućom vodom, pogotovo nakon kašljanja i kihanja. Dezinfekcijska sredstva za ruke na bazi alkohola smanjuju količinu virusa na kontaminiranim (zagađenim, uprljanim) rukama, ali pranje sapunom i vodom je djelotvornije. Pranje ruku treba svaki puta trajati najmanje dvadesetak sekundi.
3. Izbjegavajte dodirivanje oči, usta i nosa. Bolest se može prenijeti na taj način da rukom sa zagađene površine prenesete virus u oči, usta ili nos.