Zadarsko sjemenište posvećeno je Bezgrešnoj Djevici Mariji

Zadarsko sjemenište je posvećeno Bezgrešnoj Djevici Mariji i stoga svake godine na njezinu svetkovinu se u njemu slavi euharistija na kojoj sudjeluju sjemeništarci

Misno slavlje u kapeli Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru na blagdan Bezgrešnog začeća BDM predvodio je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Zadarsko sjemenište je posvećeno Bezgrešnoj Djevici Mariji i stoga svake godine na njezinu svetkovinu se u njemu slavi euharistija na kojoj sudjeluju sjemeništarci. Uz ravnatelja sjemeništa don Čedomila Šuprahu, svetoj misi je sudjelovao duhovnik don Stanislav Wielinski, zatim odgojitelj don Roland Jelić, mons. Joso Kokić, ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. te don Ante Ivančev.
– Čitanja koja smo slušali vode nas u neke povijesne događaje i nadpovijesne, vraćaju nas počecima razgovora stare bivše Eve, i počecima novoga svijeta, kako smo čuli u Evanđelju, razgovora s novom Evom, Marijom koja će postati Majkom Božjom i koja je bez grijeha začeta. Jedina je oslobođena istočnog grijeha jer Bog je na taj način htio sebi pripraviti dostojno mjesto i dostojan dom. Marija je od začeća bila očuvana od posljedica istočnog grijeha. Marija je, dakle taj povijesni izuzetak i ona je subjekt ovoga slavlja. Rasprava o ovoj vjerskoj istini trajala je stoljećima i odvijala se na nekoliko razina, na onoj teološkoj gdje su teolozi istraživali razloge i uzroke toga Marijinog privilegija kao i na razini Božjega naroda koji je svojom vjerničkom pučkom pobožnošću izricao ono što će crkveno učiteljstvo osluškujući teološke razloge i vjeru običnog puka utemeljeno uobličiti u izričaj vjerske istine. Prva nas je svojim neposluhom i svojom nevjerom unesrećila, a druga Eva, to jest Marija svojim posluhom i svojom vjerom usrećila. Mariju se prikazuje kao novu Evu koja će popraviti ono što je stara pokvarila, kaže nadbiskup. Dodaje da Marija poput Krista bez grijeha blista.
– Kada je Pio IX. preuzeo vodstvo Petrove lađe imenovao je posebnu misiju kardinala i teologa kako bi proučili je li ima temelja za proglašenje ove istine dogmom. Papa je kasnije uputio pismo biskupima svijeta i zatražio njihovo mišljenje. Od 665 odgovora, 570 je dalo pozitivan pristanak. U vidu ovakvog plebisticarnog izjašnjavanja papa Pio IX. na Trgu Sv. Petra na današnji dan prije 157 godina u prisutnosti 200 kardinala i biskupa te velikog broja vjernika proglasio je dogmu o Bezgrešnom začeću BDM, rekao je mons. Puljić izdvojivši potom iz Evanđelja prikaz susreta Djevice Marije i Elizabete koji prolazi u ozračju molitve, pohvale i zahvale.
– Htio bih usmjeriti vašu pozornost na jedan drugi povijesni događaj vezan uz svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM. On se zbio prije otprilike 2050 godina. Kartaga je u to vrijeme bila razorena, Aleksandar Veliki je proširio svoje kraljevstvo. U Ateni je cvjetala umjetnost, sklad i ljepota, a u Rimskom carstvu vladao je takozvani svjetski mir. I u tom kontekstu u jednom nepoznatom mjestu u obitelji poodmakle dobi i nepoznatog roda Joakima i Ane rodila se kći Marija. Devet mjeseci prije toga dogodilo se čudo nad čudesima. To je ono što danas slavimo. Za razliku od sve ostale djece koja već od začeća baštine iskonski Adamov grijeh, Marija je bila od njega očuvana. Mi smo na krštenju oslobođeni istočnoga grijeha, istaknuo je, između ostalog, zadarski nadbiskup.