Zadarski ribari jedino rješenje vide u gradnji ribarskih luka

Turistička sezona polako se nazire, a ribarska je već krenula punom parom. I dok jedni tek pripremaju ovoljetne rute za turiste, drugi upozoravaju na problem koji će ih i ove godine u ljetnim mjesecima dočekati – nemogućnost iskrcaja ulovljene ribe. Ribari naime ljeti često dolaze u sukob s turističkim brodovima, koji se noću, kada su ribari na moru, privežu na mjesta predviđena za iskrcaj, pa kad se vrate s ulovom često dolazi do problema, pa i sukoba.
Na problem je ovih dana u Splitu podsjetio i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Najavio je razgovore s vodstvima lučkih uprava te gradonačelnicima i načelnicima jadranskih općina radi prevladavanja poteškoća s iskrcajem ribe koju ribari ulove tijekom ljetnih mjeseci, a zbog turizma je nemaju gdje iskrcati.
– U našim gradovima i općinama te pojedinim županijskim lučkim upravama na moru, gdje bi naši ribari trebali imati svoje mjesto za iskrcaj ribe, tijekom ljeta zbog turizma oni to nemaju. To se ne može dozvoliti, pa ćemo obaviti razgovore s lučkim upravama, gradonačelnicima i načelnicima općina na moru da se to našim ribarima omogući, izjavio je Tolušić nakon sastanka s predstavnicima ribarskog ceha iz četiri dalmatinske županije.
Gaženica, Lamjana i Biograd
Naglasio je kako su morske luke namijenjene i građanima i ribarima, te se ne smije događati da ribari od 1. svibnja do 1. rujna ne mogu ući u te luke i iskrcati ulovljenu ribu, zbog čega se ta riba kvari i postiže manju cijenu.
– To je problem čije prevladavanje ne košta novaca i uz malo dobre volje, objašnjenja, arbitriranja to se može riješiti, poručio je ministar.
Još 2013. godine, kaže pročelnik UO za poljoprivredu Zadarske županije Daniel Segarić, izrađen je strateški dokument “Program razvoja ribarske infrastrukture na području Zadarske županije”, u kojem su između ostalog definirane ključne ribarske luke i iskrcajna mjesta te su za većinu od njih izrađene procjene veličine ulaganja koja bi se financirala sredstvima Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Najznačajnija ribarska luka je, naravno, Gaženica, za koju je procijenjena vrijednost investicije od 40 milijuna kuna, a druge dvije su Lamjana (25 milijuna kn) i Biograd (35 milijuna kn).
– Županijska lučka uprava dobila je od ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture prijedlog ugovora o sufinanciranju projektne dokumentacije za izgradnju ribarske luke u Biogradu na Moru, te će taj ugovor biti vrlo brzo i potpisan, kaže ravnatelj Županijske lučke uprave, pod čijom se jurisdikcijom nalazi ova luka.
Sredstva osigurana
Puno se više očekuje od dvaju projekata koji su pod nadležnošću Lučke uprave Zadar – izgradnje ribarskih luka u Gaženici i Lamjani. Dožupan Božidar Longin, predsjednik Upravnog vijeća LUZ-a, nedavno je ministru Olegu Butkoviću prezentirao projekt ribarske luke s kompletnim sadržajem kakav treba imati pravi ribarski centar, uključujući infrastrukturu za održavanje ribarskih brodova, iskrcajnim mjestom, privezištem za brodove te svim ostalim, što je projektom predviđeno.
– Ministar se sa svime složio i poručio da idemo dalje punim jedrima u ovoj akciju. Za ribarsku luka Lamjana imamo osiguranih pet milijuna kuna sredstava i još pet milijuna kuna za ribarsku luku Gaženica.
Neven Vitlov, potpredsjednik Ceha za ribarstvo pri Obrtničkoj komori Zadarske županije, ističe kako je gradnja ribarskih luka jedino rješenje, a i samo proširenje Gaženice, s dovršetkom suprastrukture, bit će veliki korak naprijed.
– Mi sada imam puno mjesta za iskrcaj, ali u turističkoj sezoni te iste luke koriste turistički brodovi. Pokazalo se kako turizam i ribarstvo ne idu zajedno – nama trebaju hladnjače, led, kamioni, sigurna mjesta pri povratku s ribarenja, a toga u zajedničkim lukama ljeti ne može biti. Jedino rješenje je da se podijele ribarske i turističke luke, kaže Vitlov.
Uz dovršetak Gaženice bitnim drži i projekte u Lamjani, za koju je već dobivena lokacijska i građevinska dozvola, te Biogradu.
Neriješen sjeverni prostor
Neriješen ostaje sjeverni prostor zadarskog akvatorija, za koji županijski dokument predviđa dva iskrcajna mjesta – Mandre i Vir. Inicijativa za Mandre nije dobro “sjela” sada već bivšem rukovodstvu Općine Kolan, koje je tražilo da se riba ne iskrcava u turističkoj sezoni, kada je i najpotrebnije. Jedna od mogućnosti je i otok Vir, no velika prepreka toj ideji je postojeća infrastruktura. Od mjesta na kojem bi se gradila ribarska luka prema izlazu s otoka vodi samo neadekvatna prometnica kroz središte mjesta, te bi transport ribe, pogotovo u vrijeme turističke sezone, bio neizvediv. Treća, za sada neslužbena opcija, koja izlazi iz prostora Zadarske županije je Novalja.
– Od Pule do Zadra praktički nemamo ništa. Trebalo bi potaknuti lokalnu vlast i naći neko mjesto poput Novalje. S obzirom da su sjeverno od otoka Paga otoci koji nisu mostom povezani s kopnom, nisu pogodni za iskrcaj ribe, pa bi puno ribarica na kraju završavalo baš na nekoj sjevernoj lokaciji na ovom području, smatra Vitlov.
S obzirom na kratko trajanje visoke kvalitete riba i drugih svježih organizama iz mora, izuzetno je važno osigurati dostupnost i opremljenost iskrcajnih mjesta ili luka. Taj je problem napokon prepoznat na najvišoj razini, i valja vjerovati da će nakon dovršetka predviđenih projekata ribari biti zadovoljni poslom, a kupci svježinom i kvalitetom ribe.