Zadarska nadbiskupija prodala Sukošansko blato

Lokacija Blato na vrhu Punte u Sukošanu, koju od mora dijeli tek javna plaža i kameni oblutci na Putu Podvara, promijenila je vlasništvo. Blato površine oko 3.000 metara četvornih, koje se duboko usjeklo u povijest Sukošana, Zadarska nadbiskupija je prodala tvrtki Kamen Mediteran d.o.o. iz Biograda na Moru, čiji su osnivači Mile Mišo Čirjak i Marko Sarađen.
– Govorilo se da će Općina sa Zadarskom nadbiskupijom Blato promijeniti sa zemljištem u Tustici. Šteta, da sam znao da se prodaje i ja bih dao ponudu za kupnju. Ako ništa drugo Blato najvjerojatnije više neće biti blato, nestat će i komaraca i ljetnog smrada, rekao nam je sugovornik Ivan koji se prije tri godine, kaže, zbog išijasa sunčao namazan blatom i izliječio bez injekcija i tableta.
Blato je na izuzetno atraktivnoj turističkoj lokaciji, među najatraktivnijem građevinskom području na širem području Sukošana. Međutim, u važećem Prostornom planu Općine Sukošan vodi se pod oznakom Z2, što je oznaka za igralište.
– Kako je Crkva vlasnik zemljišta zvano Blato, Općina je sa Zadarskom nadbiskupijom imala više sastanka o zamjeni lokacije Blato s odgovarajućem terenom u Tustici koju smo dogovorili sa sada blagopokojnim zadarskim nadbiskupom Ivanom Prenđom. Međutim, zbog njegove iznenadne, prerane smrti u siječnju 2010. dogovori se nisu uspjeli realizirati, kaže Ante Martinac, načelnik Općine Sukošan.
Željelo se da sukošansko Blato bude javna površina. U pripremi izrade Plana razvoja turizma protekle godine je općinsko čelništvo najavljivalo kako će se na Blatu, kad postane vlasništvo Općine, u dijelu do mora izgraditi lučica za brodice i s kanalom ispod mosta povezati s morem, a u drugom dijelu zelena površina, dječje igralište, mali trg i parkiralište.
Shodno navedenom sastanci i razmjena e-mailova sa Zadarskom nadbiskupijom u svezi razmjene terena su se, kaže Martinac, nastavili i posljednjih godina, međutim, nisu su se realizirali.
– Dogovor nismo uspjeli postići i Zadarska nadbiskupija se odlučila prodati nekretninu Blato koje je u crkvenom vlasništvu. Je li prodaja bila transparentna ili ne o tome ne bih pričao, poručio je Martinac.
Nekretnina površine 2.980 metara posljednje stoljeće više puta je mijenjala svoju namjenu i planove ali je uvijek ostalo ljekovito blato (peloid). Njegovu su djelotvornost desetljećima provjerili stotine ljudi koji su blato, doduše bez liječničkog nadzora, koristili za liječenje raznih tegoba kao što su reumatske bolesti, deformacija kralježnice, problemi lokomotornog sustava, ženska neplodnost, različita kožna oboljenja.
Kažu da se sukošansko blato koristilo još u rimsko doba, međutim, zbog nebrige, zapuštenosti, prepuno odbačenih boca, stakla i tko zna čega sve ne, ljekovitim blatom u ljetnim mjesecima su se sve manje koristili turisti, vikendaši i domaći ljudi.