U Muzeju antičkog stakla otvorena je izložba Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Plovputa "Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika". Izložba je nastala u povodu obilježavanja 200 godina od izgradnje prvoga svjetionika kao i početka rada organizirane svjetioničarske službe na Jadranu.
– Prvi hrvatski svjetionika na Savudriji podignut je 1818. godine i to prema nacrtu tršćanskog arhitekte Pietra Nobile. Nakon njega, Auustro- Ugarska duž obale gradi velik broj svjetionika. Ono što je bitno istaknuti jest da su naši svjetionici dio naše kulturno-povijesne baštine te su važni za našu pomorsku tradiciju i identitet, rekla je Danka Radić, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split.
Nepoznate fotografije
Istaknula je kako se na izložbi mogu vidjeti povijesni počeci izgradnje svjetionika, ali i predmeti koje su svjetioničari koristili pri radu, čak i dio uniforme. Svjetioničari su tada imali i oružje kojim su se branili od napadača. Na izložbi će posjetitelji imati priliku vidjeti i austrougarske razglednice iz zbirke Luke Dragičevića te malo poznate fotografije Hrvatskog hidrografskog instituta iz 1930-tih. Autori se dotiču i pitanja kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni, te kako su se sami svjetionici mijenjali kroz ratove, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije. Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa s vrijednim informacijama o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća. Također se tematizira i što znači biti svjetioničar u 21. stoljeću. Izložene su razne vrste leća koje su se koristile na svjetionicima, ali više nisu u uporabi.
– Nisu svi svjetionici automotizirani te još uvijek radi velik broj svjetioničara koji održavaju i svjetionike. Još uvijek je velika korist svjetionika iako živimo u vremenu tehnologije i GPS-a, jer često može doći do kvara tehnike ili ljudske pogreške te su svjetionici ipak tu da pokažu put, pojasnila je Radić.
Uz izložbu različitih predmeta posjetitelji mogu pogledati i izložbu "Hrvatski svjetionici", Željka Višića, autora projekta pokretne izložbe fotografija s preko 60 hrvatskih i inozemnih fotografija s motivima svjetionika.
Mnogi bi u svjetioničare
– U zadnjih deset godina dobili smo oko 900 fotografija od kojih smo odabrali 90 fotografija koje izlažemo. Do sada smo imali 67 postava u cijelom svijetu, rekao je Višić istaknuvši kako su na izložbi i fotografije zadarskih autora, među kojima je istaknuo Mladena Radolovića Mrlju, Stipu Suraća, Ivana Čorića i Borisa Kačana. Izložba je otvorena od 18. listopada – 19. studenog 2018.
Trenutno na Jadranu radi 17 svjetionika na kojima je zaposleno ukupno 34 svjetioničara. Unatoč ponekad teškim uvjetima rada i dalje postoji interes za rad na svjetionicima.
– Interes je jako velik te imamo upite i od žena, ali i iz inozemstva i veći je nego što možemo zaposliti ljudi. Javljaju se ljudi iz Dalmacije, ali i iz unutrašnjosti Hrvatske, rekla je Antonija Perković iz Plovputa, tvrtke koja je zadužena za održavanje svjetionika, dodavši kako svaki svjetioničar ostane na poslu do odlaska u mirovinu, ali i da pomlađuju kadar.
najnovije
najčitanije
Zadar
program
Velik odaziv na edukaciju za privatne iznajmljivače u organizaciji Turističke zajednice grada Zadra
Nogomet
LA LIGA
Ante Budimir zabio u 94. za bod Osasune
Hrvatska
DHMZ
Donosimo vremensku prognozu za nedjelju
Nogomet
WORLD CUP 2026
ZAOKRUŽITE OVE DATUME! Ove će utakmice na Svjetskom prvenstvu prikovati mnoge za ekran
Hrvatska
na instagramu
IZAZVAO KONTROVERZE Klanjao ispred crkve u Đakovu i tvrdio da je nekada bila džamija
Zadar & Županija
Veseljak
PIJAT TRADICIJE (1) ‘Djed je oduvijek sanjao o gostionici’: Posjetili smo sukošanski restoran koji radi već 62 godine
Županija
NEVJEROJATNA PRIČA
Baka Ljuba, 88-godišnja ikona bodulskog trčanja: ‘Srce mi je puno ljubavi’
Zadar
PRAVOSUDNA INSPEKCIJA
Ministar Habijan pokrenuo izvanredni inspekcijski nadzor na Općinskom sudu u Zadru!
Županija
NA OTOKU ZNANJA
Paški su maturanti najbolji u Hrvatskoj! ‘Trudimo se zadržati ih na otoku…’
Crna Kronika
nesreća