U 2022. 48 od 56 bolnica imalo manjak od 1,2 milijarde eura!

Državni ured za reviziju utvrdio je financijskom revizijom za 2022. da je 48 od 56 bolnica iskazalo kumulirani manjak od gotovo 1,2 milijarde eura, ali i da nisu poduzimane sve aktivnosti kako bi se uredilo upravljanje i održavanje skloništa za građane.

“Kumulirani manjak iskazalo je 48 od 56 bolnica obuhvaćenih financijskom revizijom za 2022. godinu i on je zabrinjavajući jer iznosi gotovo 1,2 milijarde eura.

On čini 43 posto prihoda i primitaka koje su ove bolnice ostvarile tijekom 2022. godine”, izvijestila je u petak načelnica Odjela za odnose s javnošću Državnog ureda za reviziju Josipa Maraković.

O financijskim izvještajima bolničkih zdravstvenih ustanova za 2022. izražena su 23 bezuvjetna i 33 uvjetna mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 20 bezuvjetnih i 36 uvjetnih mišljenja.

Najučestalije nepravilnosti i popusti

Najučestalije nepravilnosti i propusti bolničkih zdravstvenih ustanova utvrđeni su u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, obveza i manjka prihoda i primitaka, zatim javne nabave, rashoda, planiranja i izvršenja plana te prihoda i potraživanja.

Između ostalog, revizijom je također utvrđeno da je više bolnica pri obračunu plaća primjenjivalo koeficijente veći od propisanih, a u gotovo svim bolnicama značajan broj zaposlenika ostvario je više od propisanih 180 prekovremenih sati godišnje.

Financijska revizija za 2022. obuhvatila je i 18 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno devet županija (Brodsko-posavska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Virovitičko-podravska i Zagrebačka), četiri grada (Karlovac, Osijek, Otočac i Požega) te općine Berek, Preseka, Tisno, Vidovec i Vratišinec.

O financijskim izvještajima, kao i o usklađenosti poslovanja izraženo je 12 bezuvjetnih i šest uvjetnih mišljenja.

Na uvjetna mišljenja utjecale su nepravilnosti u računovodstvu zbog čega ni pojedini podaci u financijskim izvještajima nisu točni, u vođenju poslovnih knjiga, evidentiranju poslovnih događaja te u obavljanju popisa imovine i obveza.

Sklonište za građane

Osim toga, poseban fokus 2022. Ured za reviziju usmjerio je i prema reviziji učinkovitosti upravljanja i korištenja skloništa za građane. Obuhvaćena su skloništa Ravnateljstva civilne zaštite te 14 gradova na čijem se području nalazi najveći broj skloništa.

“Utvrdili smo da nisu poduzete sve potrebne aktivnosti kako bi se uredio način upravljanja, korištenja i održavanja javnih i drugih skloništa za građane na području Hrvatske”, istaknula je Maraković.

Hrvatska ima preko 2000 skloništa od čega je otprilike polovina u Zagrebu, a revizijom je ocijenjeno da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem i korištenjem skloništa u sedam gradova učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, dok su aktivnosti u sedam gradova i Ravnateljstvu djelomično učinkovite.

Utvrđeno je da veći broj obuhvaćenih gradova nije poduzimao aktivnosti kako bi se sva javna skloništa stavila u moguću upotrebu, odnosno kako bi se učinkovitije koristila.

Veći broj nije utvrdio namjenu, odnosno djelatnosti koje se mogu obavljati u javnim skloništima u mirnodopskim uvjetima te nisu utvrdili načine i uvjete korištenja i održavanja javnih skloništa, a nisu ih ni obuhvatili godišnjim popisom imovine te na mrežnim stranicama nisu o njima objavljivali informacije.

Također, navodi se kako Ravnateljstvo civilne zaštite, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova, nije poduzelo aktivnosti na donošenju prijedloga propisa kojima bi se utvrdili postupci i načini upravljanja i održavanja javnih i drugih skloništa za građane.

Ova izvješća Državni ured za reviziju dostavio je Hrvatskom saboru i Državnom