Područje odgovara oko 2,6 posto brazilske kopnene površine,  veće je od Bjelorusije (20,29 milijuna hektara) i gotovo veličine Rumunjske (23 milijuna hektara).


Za potrebe izvješća mreža koja se sastoji od sveučilišta, nevladinih organizacija i tehnoloških tvrtki analizirala je satelitske slike i druge podatke.




Više od polovice opožarene površine bilo je u regiji Amazone. Samo u rujnu ondje je izgorjelo 5,5 milijuna hektara – skok od 196 posto u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine.


“Suha sezona u Amazoniji, koja inače traje od lipnja do listopada, bila je posebno teška ove godine i dodatno je pogoršala krizu s požarima u regiji”, rekla je Ane Alencar iz MapBiomasa.


Amazonska prašuma, nazvana “plućima planeta”, apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere te ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.


U rujnu je Cerrado, brazilska ekoregija koja je dom za oko 5 posto svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, bio biom najviše pogođen požarima u smislu površine, s 4,3 milijuna hektara.


Zahvaćena površina povećana je za 158 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.


U rujnu je požar uništio gotovo 318. 000 hektara Pantanala, najveće močvare na svijetu, što je povećanje od 662 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.


Prema podacima brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), koji je odgovoran za satelitsko praćenje, od početka godine u toj su južnoameričkoj zemlji izbili najgori požari u 14 godina.