“Nakon prelijevanja sukoba u Gazi na širu regiju, izražavamo duboku zabrinutost zbog eskalacije vojnih neprijateljstava između Izraela i Hezbolaha”, stoji u završnoj izjavi samita MED9 na Cipru.


“Tražimo hitno primirje na Plavoj liniji i pravodobnu dostavu humanitarne pomoći Libanonu”, rekli su čelnici, referirajući se na UN-ovu demarkacijsku liniju koja dijeli Libanon od Izraela i Golanske visoravni pod izraelskom okupacijom.




Izjavu su usvojili čelnici Cipra, Slovenije, Portugala, Francuske, Španjolske, Italije, Malte, Hrvatske i Grčke.


Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na trenutno primirje u Gazi i Libanonu te na oslobađanje izraelskih taoca zatočenih u palestinskoj enklavi.


Naglasio je da je prekid izvoza oružja koje se koristi u Gazi i Libanonu „jedini način” za okončanje sukoba, no dodao da to ne znači razoružavanje Izraela. Inicijativi su se pridružile i druge članice MED9-a.


Španjolska, Francuska i Italija najavile su pokretanje inicijative za osnaživanje libanonske vojske kako bi mogla biti protuteža Hezbolahu, militantnom pokretu smatranom svojevrsnoj ‘državi unutar države’.


„Jug Libanona ne smije postati nova Gaza”, upozorio je grčki premijer Kirijakos Micotakis.


Španjolski predsjednik vlade Pedro Sanchez osudio je napad Izraela na snage Ujedinjenih naroda UNIFIL na jugu Libanona, rekavši da je to potpuno neprihvatljivo.


„Govorimo o više od 40 tisuća žrtava u Gazi i mnogima u Libanonu. U toj zemlji je više od milijun izbjeglih. Pozivam na primirje i prekid te spiralea nasilja”, istaknuo je Španjolac koji je također pozvao na prekid isporuke oružja Izraelu.


Skupu su prisustvovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te Abdulah II., kralj Jordana koji se smatra jednim od najvećih saveznika zapada na Bliskom istoku.


Sudionici samita pozdravili su osnivanje resora za Mediteran u novom sastavu Europske komisije koji bi trebala voditi povjerenica iz Hrvatske Dubravka Šuica.


„To potvrđuje veću usredotočenost Europske unije na Mediteran i važnost koja se pridaje strateškoj ulozi naše regije. Spremni smo aktivno raditi na formulaciji novog Pakta za Mediteran. Stabilnost, sigurnost i blagostanje Europe veoma su vezani s njezinim bliskim susjedstvom”, stoji u deklaraciji tog formata kojemu se Hrvatska pridružila 2021. godine.


Premijer Andrej Plenković rekao je da će Hrvatskoj kao jadranskoj i sredozemnoj državi biti čast predvoditi taj portfelj koji će EU-u omogućiti snažniji angažman na sjeveru Afrike i Bliskom istoku.


„Štogod se dogodi na Mediteranu ima utjecaj na cijelu Europu”, rekao je na zajedničkoj konferenciji Nikos Christodoulides, predsjednik podijeljenog otoka koji ove godine obilježava 50 godina od turske invazije.


Idući sastanci na vrhu skupine MED9 održat će se u Sloveniji 2025. te u Hrvatskoj 2026. godine .