Mračni scenarij koji je uzdrmao Bruxelles. 2031. je godina, Europa je tehnološka kolonija Kine i SAD-a

Europa je na rubu. Sjedinjene Američke Države i Kina vode tehnološki rat za prevlast u području umjetne inteligencije, a Europska unija postaje njegov najveći gubitnik. Dok su Amerikanci milijarde ulagali u podatkovne centre i razvoj naprednih AI sustava, a Kina gradila robotsku industriju budućnosti, Europa je oklijevala, regulirala i raspravljala, a njeni su zaposlenici odlazili na duge pauze za ručak.

Posljedice su katastrofalne: gospodarstvo stagnira, kibernetički napadi paraliziraju tvrtke, populizam jača, a europski projekt ozbiljno se ljulja.

To nije prognoza, nego scenarij iz spekulativnog dokumenta “Europa 2031.”, misaonog eksperimenta koji su osmislili analitičari iz Bruxellesa kako bi upozorili što bi se moglo dogoditi ako Europa propusti tehnološku utrku stoljeća. Objavljen gotovo istodobno s odlukom administracije Donalda Trumpa da ograniči pristup jednom od najnaprednijih američkih AI modela stranim korisnicima, dokument je izazvao burne rasprave među europskim političarima i stručnjacima te ponovno otvorio pitanje: može li Europa opstati bez vlastite umjetne inteligencije?

Kroz oči izmišljene službenice

Scenarij “Europa 2031.” posljednjih je dana postao jedna od najkomentiranijih tema u europskim političkim krugovima, piše The Guardian. Dokument, koji su sastavili autori okupljeni oko bruxelleske Arq Foundation, opisuje mračan mogući razvoj događaja u kojem Europa zbog sporog prilagođavanja umjetnoj inteligenciji gubi gospodarsku i geopolitičku važnost.

Priča se prati kroz oči izmišljene službenice Europske unije Caroline Dubois. Tijekom posjeta prijatelju poduzetniku u San Franciscu suočava se s američkom tehnološkom stvarnošću: radnim tjednima od 70 ili 80 sati, golemim ulaganjima i uvjerenjem da će umjetna inteligencija promijeniti sve. Po povratku u Bruxelles pokušava upozoriti kolege, no nailazi na skepticizam. Mnogi vjeruju da je AI tek prolazni balon.

Dok Europa oklijeva, SAD ubrzano gradi infrastrukturu. U scenariju američke kompanije preuzimaju kontrolu nad većinom svjetskih računalnih kapaciteta potrebnih za razvoj umjetne inteligencije. Europske tvrtke zaostaju u primjeni novih tehnologija, produktivnost pada, a kontinent postaje sve ovisniji o tuđim rješenjima.

Rast kibernetičkih napada

Istodobno rastu kibernetički napadi potpomognuti umjetnom inteligencijom, nezaposlenost raste, a europski dužnosnici pokušavaju spasiti situaciju oslanjajući se na posljednji strateški adut – nizozemsku tvrtku ASML, ključnog proizvođača tehnologije za izradu naprednih čipova. No u scenariju taj pokušaj dolazi prekasno.

Autori priznaju da se pojedine pretpostavke možda neće ostvariti. Neki golemi američki projekti umjetne inteligencije na koje se pozivaju već su naišli na probleme ili su odgođeni. Ipak, tvrde da im nije cilj predvidjeti budućnost u detalje, nego upozoriti na smjer u kojem bi Europa mogla krenuti ako nastavi zaostajati.

Rasprava koju je dokument izazvao svodi se na jedno pitanje: treba li Europa hitno graditi vlastitu AI infrastrukturu i tehnološku neovisnost ili će postati tržište koje koristi tuđe tehnologije pod tuđim pravilima?