Kineska obalna straža objavila je u ponedjeljak da je rasporedila četiri flote za “inspekcije” u vodama oko Tajvana, nedugo nakon što je Peking pokrenuo vojne manevre u blizini otoka.


“Flote 2901, 1305, 1303 i 2102 angažirane su u inspekcijama za provođenje zakona u vodama koje okružuju otok Tajvan (…) u skladu sa zakonom temeljenim na načelu “Jedne Kine”, prema kojem je Tajvan dio kineskog teritorija” rekao je Liu Dejun, glasnogovornik obalne straže.




Ove vježbe, nazvane Joint Sword-2024B, imaju za cilj “testirati zajedničke operativne sposobnosti” trupa, objavilo je kinesko Ministarstvo obrane u ponedjeljak ujutro.


Upozorenje


“Operacije se odvijaju u područjima sjeverno, južno i istočno od otoka Tajvana”, rekao je kapetan Li Xi, glasnogovornik Istočnog zapovjedništva kineske vojske.


Manevri su usredotočeni na patrole borbene spremnosti more-zrak, blokadu luka i ključnih područja, napad na pomorske i kopnene ciljeve, kao i zajedničko stjecanje sveukupne nadmoći, dodao je.


Zapovjedništvo je objavilo kartu koja pokazuje devet područja oko Tajvana gdje su se vježbe održavale – dva na istočnoj obali otoka, tri na zapadnoj obali, jedno na sjeveru i tri oko otoka pod kontrolom Tajvana uz kinesku obalu.


“Vježba, također, služi kao oštro upozorenje na separatističke akte tajvanskih snaga za neovisnost. To je legitimna i nužna operacija za očuvanje državnog suvereniteta i nacionalnog jedinstva”, stoji u priopćenju objavljenom na kineskom i engleskom jeziku.


Osuda Tajvana


Tajvansko ministarstvo obrane osudilo je “iracionalno i provokativno ponašanje”, jamčeći da je “rasporedilo odgovarajuće snage za prikladnu reakciju s ciljem zaštite slobode i demokracije, kao i obrane suvereniteta Tajvana”.


“Suočen s daljnjim političkim, vojnim i gospodarskim prijetnjama koje Kina predstavlja Tajvanu posljednjih dana, Tajvan se neće povući”, navodi se u priopćenju tajvanskog Vijeća za kopnene poslove.


Naime, demokratski uređen Tajvan, koji Kina smatra svojim teritorijem, bio je spreman za nove ratne igre od prošlotjednog govora predsjednika Lai Ching-tea na nacionalni dan, kada je poručio da Kina nema pravo predstavljati Tajvan, što je izazvalo žestoke kritike iz Pekinga i prozivke za namjerno podizanje napetosti.


Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija koji će se jednog dana ponovno ujediniti i nikada nije odustala od upotrebe vojne sile kako bi povratila kontrolu. Posljednjih je godina pojačao pritisak na Tajvan povećanjem svoje vojne aktivnosti oko otoka, održavajući gotovo stalnu prisutnost koristeći vojne zrakoplove i brodove.