Istraživačka priča o migrantskim centrima u Albaniji osvojila nagradu nazvanu po ubijenoj malteškoj novinarki

Snažna poruka o poštovanju ljudskih života odnijela je pobjedu Daphne Caruana Galizina u šestoj godini njezina dodjeljivanja. Nizozemsko – talijanski tim Maite Vermeulen i Giacomo Zandonini pod kapom nizozemskog su medija De Correspondent istraživali koje to točno namjere talijanske vlade stoje iza sada već zloglasnih prihvatnih centara za migrante u Albaniji. Potez kojeg su jedni opisali kao revolucionarnog u borbi protiv migracija, a drugi kao jedno od najgrubljih kršenja ljudskih prava u posljednje vrijeme, izaziva kontroverze otkad ga je prvo najavila, a potom i sprovela talijanska premijerka Georgija Meloni. Na onoj najnižoj razini, financijskoj, talijanske porezne obveznike, kako su pobjednici zaključili, košta oko milijun eura po migrantu. Presreću ih na moru, odvoze u Albaniju, te po brzim procedurama vraćaju u zemlje iz kojih su pokušali pobjeći. Bez prava na posjete, često na antidepresivima, migranti koji padnu u talijanske ruke postaju dio začaranog kruga iz kojeg ne mogu izaći. 

O ljudskosti se može govoriti na milijun načina, a upravo je ljudskost oduvijek bila temelj nagrade Daphne Caruana Galizia, koja nosi ime po malteškoj istraživačkoj novinari ubijenoj prije devet godina zbog svojih radova na temu korupcije u malteškoj politici.  Njezino je svirepo ubojstvo i danas otvorena knjiga, ne samo zato što je se uporno sjećamo, već i zato što je nekažnjeno. Kao i tolika mnoga ubojstva novinara. Bilo iz straha ili političke apatije, Daphneino ubojstvo i dalje nastavlja progoniti njezinu obitelj, ali i europsku novinarsku zajednicu koja je se u Strasbourgu ponovno sjetila.  

“Slanje migranata u druge države nije rješenje”

– Primiti ovu nagradu velika je čast, pogotovo jer smo se našli nasuprot brojnim kolegama koje znaju cijeniti ono za što se Daphne zalagala. Milijuni koje trošimo da spriječimo migrante da dođu u Europu, izgledaju još gore kada čujete priču kao onu iz Albanije. Toliko je zaštićena, skrivena od pogleda, po pitanju prava i financija, da se sama narav ove operacije činila neprobojnom. Iako ovaj model brojni političari vide kao novi model suzbijanja migracija, upozorenje je svima onima kojima su ljudska prava važna. Slanje migranata u druge države nije rješenje, već sve ono što je pogrešno i ne spada pod kapu europskih prava i ideja. No, ovo je, osim Giacoma i mene, timski rad velikog broja ljudi. Fotografa, urednika, grafičkih dizajnera, poručila je s pozornice Europskog parlamenta Vermeulen, koja je s devet ostalih finalista svoj rad imala priliku predstaviti novinarima okupljenima u Strasbourgu na još jednom seminaru posvećenom Daphne, istraživačkom novinarstvu i važnosti neovisnih medija za zdravlje naših demokracija. 

– Krajem 2023. godine kada je ugovor između dvije zemlje potpisan, dao je Italiji priliku da migrante presretne na moru, te smjesti u centre van EU, te po ubrzanoj proceduri vrati u njihove zemlje. Iako ga se znalo opisivati  kao model budućeg rada na suzbijanju ilegalnih migracija, novinari i dalje nemaju pravo niti na osnovne informacije o ovim centrima, te nemamo pristup istima. No, doznali smo brojne dosad nepoznate informacije.  Ljude se zatvara na neodređeno, nemaju pravo na posjete, a daje im se antidepresive i lijekove za spavanje kako bi se mogli nositi sa situacijom u kojoj se nalaze. Ipak, mnoge pravne zapreke za ovakve centre više ne postoje, te sve više EU zemalja želi pronaći način da po istom modelu uspostave svoje migrantske centre, upozorila je Vermeulen.

Gotovo desetljeće bez pune pravde za Daphne Caruanu Galiziju

Sin ubijene malteške novinarke Matthew Caruana tim je povodom ponovno naglasio kako se obitelj Caruana skoro desetljeće bori ne za pravdu i osudu za Daphneino ubojstvo, već pokušaj da obitelj, prijatelji i kolege dobiju šansu za pravdu.

– Europska unija, koja se ponosi svojom superiornošću nad drugim državama,  istovremeno od država članica ne traži pooštravanje propisa koji se tiču zaštite i sigurnosti novinara. Paradoksalno je, ali i licemjerno, ponositi se slobodom medija, dok se istim tim medijima niti u jednoj državi ne može osigurati slobodna djelovanja, a napose istraživanja, smatra Caruana, upozorivši kako je malteški pravni sustav, a to je više puta potvrdio svojim izjavama i sam politički vrh, takav da obitelji žrtava prepušta samima sebi u borbi protiv pravnog sustava koji ne radi u njihovu korist. 

Vlade su, ističe Caruana nadalje, u konačnici odgovorne za društveno okruženje koje je dovelo do ubojstva dvoje istraživačkih novinara. Posljednjih je nekoliko dana to bolno očito upravo i u Hrvatskoj.

Pitanje sigurnosti novinara, zaključili su sudionici seminara, kulturno je pitanje koje označava sve važniju prekretnicu u načinu na koji društva percipiraju opasnosti povezane s neželjenim pitanjima.  Svi se mi vrlo lako prepuštamo žalovanju za ubijenim novinarima, umjesto da se fokusiramo na njihovu zaštitu, te osiguranje okvira u kojem bi bez straha mogli raditi svoj posao.

Od Malte do Gruzije: Sve veći pritisci na neovisne medije

Još jedan snažan glas o kojem se u Strasbourgu govorilo onaj je ubijene ruske novinarke Ane Politkovskaye, čije je ubojstvo javnost podsjetilo na apsurd koji često prati izvrsne novinare, a to je da ih se često najmanje cijeni u njihovim državama. Raspravi na temu važnosti istraživačkoj novinarstva kao posebna se gošća pridružila i vrsna gruzijska novinarka Eka Kvesitadze,  osnivačica nezavisnog podcasta “Mismine”, koja je okupljenim sudionicima podastrla podatke o razmjerima političke represije nad novinarima u Gruziji, poručivši kako je takvo ponašanje vladajućih vidljivo u sve više svjetskih demokracija.

–  Financijski pritisci nad medijima važan su dio priče gruzijske autoritarne vlade. No, daleko od novca, sada žele kontrolirati koje riječi smijemo koristiti. Više tisuća njih, kao što su oligarh, nezakonito pritvaranje, politički zatvorenik nepoćudne su, nedozvoljene i kažnjive. Kolege se redovito pritvara, bez jasnih optužbi, tjednima i mjesecima. Od 2012. godine i političke dominacije jednog čovjeka, koji donosi sve važne odluke, vidjeli smo da je država polako počela kliziti prema autoritarizmu, počela je svoje izlaganje Kvesitadze, upozorivši kako su se ti procesi ubrzali otkad je Rusija napala Ukrajinu.

Svoje radove su predstavili i ostali finalisti, tako da smo imali priliku čuti  i o istraživačima koji su otkrili ruski sustav nadzora nuklearnih flota zapadnom tehnologijom, istraživali europsku ovisnost o ruskim energentima i zaobilaženje sankcija te razotkrili financiranje napada na novinare u Mađarskoj i Slovačkoj.

Finalisti nagrade Daphne Caruana Galizia predstavili su istraživačke priče o ruskom nadzoru nuklearnih flota, europskoj ovisnosti o ruskim energentima i zaobilaženju sankcija te politički financiranim kampanjama mržnje protiv novinara u Slovačkoj i Mađarskoj, dok su predstavnici Europskog parlamenta naglasili su kako je nagrada simbol potpore slobodnom i neovisnom novinarstvu te podsjetnik na važnost borbe za pravdu za ubijene novinare i njihove obitelji.