Foto: Luka Jeličić
Posljednje istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament otkriva da građani imaju visoka očekivanja od EU-a i zajedničkog proračuna nakon 2027., priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Usred nestabilnog geopolitičkog okruženja većina Europljana (68 %) smatra da bi Europska unija trebala imati veću ulogu u zaštiti svojih građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika.
Velika većina ispitanika (90 %) poziva države članice na veću ujedinjenost, a 77 % vjeruje da EU treba više sredstava za odgovor na trenutačne globalne izazove.
U Hrvatskoj 65 % građana očekuje pojačanu ulogu EU-a u obrani od globalnih rizika. Kao i na EU razini, devet od deset ispitanika u Hrvatskoj (90 %) smatra da bi članice trebale biti ujedinjenije, a gotovo jednaki broj (87 %) da EU treba više sredstava.
Zabrinutost zbog trenutačne političke i gospodarske situacije
Osim toga, građani su mišljenja da bi prioriteti Europskog parlamenta trebali biti inflacija, rastuće cijene i troškova života (41 %), zatim obrana i sigurnost (34 %) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 %).
Da je zaustavljanje inflacije i rasta troškova života već bila ključna tema posljednjih europskih izbora pokazalo je postizborno istraživanje Eurobarometra, a stanje u gospodarstvu i dalje zabrinjava europske građane.
Za ispitanike u Hrvatskoj konkurentnost, gospodarstvo i industrija predstavljaju primarno područje (39 %) na koje bi se EU trebao usredotočiti u jačanju svoje uloge.
Izdvajaju i sigurnost hrane i poljoprivredu (33 %) te demografiju, migracije i starenje stanovništva (30 %). Obrana i sigurnost su na četvrtom mjestu (26 %), iza energetske neovisnosti i infrastrukture (28 %).
Kod odgovora o prioritetnim temama kojima bi se trebao baviti Europski parlament uvjerljivo dominira problem inflacije i troškova života (55 %), a slijede podrška gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (41 %) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (38 %).
To su bili prioriteti koje su u radu Europskog parlamenta građani u Hrvatskoj zagovarali i tijekom prošlog istraživanja Eurobarometra (siječanj / veljača 2025.), a sada to čine u još izraženijim postocima.
Zajedničko financiranje zajedničkih ciljeva
Kada je riječ o učinkovitijim ulaganjima u prioritete, gotovo 8 od 10 ispitanih Europljana (78 %) smatra da bi više projekta trebao financirati EU u cjelini umjesto pojedinih država članica.
Velika većina ispitanih građana (91 %) smatra da bi Europski parlament trebao imati adekvatne informacije i alate za nadzor potrošnje EU-a. Osim toga, 85 % ispitanika na EU razini, i većina njih u svim državama članicama, slaže se da bi financiranje država članica trebalo biti uvjetovano njihovim poštovanjem vladavine prava i demokratskih načela.
Osvrčući se na rezultate Eurobarometra, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula: „Građani EU-a žele da se Europa usredotoči na sigurnost i gospodarstvo. Oni traže stabilnost u EU-u i očekuju snažan i ujedinjen europski glas u današnjem nesigurnom svijetu.
Naši prioriteti i sljedeći dugoročni proračun EU-a stoga moraju Uniji omogućiti da se uhvati ukoštac s novim geopolitičkim okolnostima. Parlament je saslušao zahtjeve, a sada moramo poduzeti konkretne financijske korake, uložiti u ono što je važno i predstaviti rezultate našim građanima.”
Članstvo u EU-u mijenja živote građana na bolje
Skoro dvije trećine građana (72 %) smatra da djelovanje EU-a utječe na njihovu svakodnevnicu. Polovica njih (50 %) učinak EU-a drži pozitivnim, 31 % ni pozitivnim ni negativnim, a 18 % negativnim.
Europska unija se smatra stabilnim mjestom za život, a 73 % ispitanih građana misli da njihova zemlja ima korist od članstva. Ispitanici vide konkretne koristi od članstva u doprinosu Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti (37 %), boljoj suradnji država članica (36 %) i gospodarskom rastu (29 %).
Ispitanici u Hrvatskoj u znatno manjoj mjeri od EU prosjeka smatraju da Unija utječe na njihov svakodnevni život (58 %).
Međutim to djelovanje pozitivnim ocjenjuje veći broj građana (61 %). Stava da je utjecaj EU-a ni pozitivan ni negativan je 33 % ispitanika, a negativan 6 %, što je znatno manje od EU razine.
Čak 79 % građana u Hrvatskoj prepoznaje koristi EU članstva, u najvećoj mjeri kroz nove mogućnosti za rad (49 %) te doprinos EU-a održavanju mira i sigurnosti, kao i gospodarskom rastu i boljem standardu građana (po 32 %), navodi se u priopćenju.
Autor: Hina
najnovije
najčitanije
Nogomet
BAYERNOV VEZNJAK
Ozlijedio se kapetan Elfa Joshua Kimmich
Scena
NOVI FILM
George Clooney se u filmu “Jay Kelly” suočava sa zamkama slave
Hrvatska
klimatske promjene
Europski parlament podržao novi klimatski plan do 2040.
Crna Kronika
razbojnici
Usred noći htjeli opljačkati stariji bračni par pa ozlijedili 87-godišnjaka u Baranji
Zadar
PREGLED DANA
PET VIJESTI DANA U fokusu zadarska bolnica i CGO Biljane Donje
Hrvatska
ZASTUPNICA
Orešković građanima: Ako Thompson ustraje na pokliču ZDS, ne idite na koncerte
Crna Kronika
Preminuo na mjestu nesreće
Radnik poginuo u padu s viljuškara
Crna Kronika
Podlegao ozljedama
Preminuo motociklist koji je sudjelovao u prometnoj nesreći u Sv. Filipu i Jakovu
Zadar
Na Relji
Grad ruši staru zgradu, a plesači ostaju bez prostora: ‘Kako ćemo dalje – ne znamo!’
Crna Kronika
Na Pagu