U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu pala za 1,2 posto u odnosu na srpanj kada je, prema revidiranim podacima Eurostata, uvećana za 0,5 posto.


U EU proizvodnja je na kraju ljeta smanjena za 1,0 posto, nakon 0,4-postotnog rasta u srpnju, prema revidiranom podatku.




U gotovo svim segmentima industrije proizvodnja je na oba područja pala, nakon kratkotrajne stabilizacije na sredini ljeta.


Najviše je smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,2 posto u eurozoni te za 1,6 posto u Uniji. U prethodnom mjesecu bila je uvećana za 1,7 odnosno za 1,3 posto.


Slijede trajna potrošačka dobra s padom proizvodnje od 1,6 posto u eurozoni i od 1,1 posto na razini Unije. U srpnju bila je porasla za 1,2 odnosno za 0,9 posto.


Pad proizvodnje u energetskom sektoru osjetno je pak ublažen, na 0,6 posto u eurozoni i na 0,7 posto u EU. U srpnju bila se smanjila za 1,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,5 posto na razini Unije, pokazuju tablice.


Rast je u kolovozu bilježio tek sektor netrajnih potrošačkih dobara u eurozoni, za marginalnih 0,1 posto u odnosu na srpanj.


Stagnacija u Hrvatskoj


Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad proizvodnje u kolovozu na mjesečnoj razini zabilježila Njemačka, za čak 5,2 posto.


Slijede Grčka i Austrija gdje je smanjena za 4,5 odnosno za 3,1 posto.


U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla za svega 0,1 posto u odnosu na srpanj, kada je, prema revidiranom podatku, bila uvećana za 1,4 posto. Prva procjena za srpanj pokazivala je skok industrijske proizvodnje za 2,6 posto, pokazuju Eurostatove tablice.


Stagnaciju su u kolovozu bilježili i Cipar i Slovačka.


Najveći rast obujma industrijske proizvodnje bilježila je pak u kolovozu Irska, za 9,8 posto. Slijede Luksemburg i Švedska gdje je uvećana za 4,8 odnosno za 3,6 posto.


Eurostat nije raspolagao samo podacima za Belgiju.


Posustajanje


Godišnja usporedba pokazuje pak rast industrijske proizvodnje u eurozoni i EU u kolovozu za 1,1 posto, otprilike upola slabiji nego u srpnju, prema revidiranim podacima.


Sektor netrajnih potrošačkih dobara u eurozoni povećao je proizvodnju za čak 8,2 posto, a u EU za 6,2 posto.


Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara smanjena je pak za 2,6 posto u eurozoni i za 1,9 posto u Uniji, nakon gotovo stagnacije na sredini ljeta.


Osjetno je smanjen i obujam proizvodnje intermedijarnih dobara, za 1,7 odnosno za 1,3 posto.


I energetske kompanije smanjile su proizvodnju, za 0,7 posto u eurozoni i za 1,5 posto na razini EU-a. Podaci za srpanj bili su pokazali 0,6-postotni rast proizvodnje energije u eurozoni i stagnaciju na razini EU-a.


Dvoznamenkasta Irska


Na godišnjoj je razini u kolovozu daleko najviše poskočila industrijska proizvodnja u Irskoj, za 28,6 posto, pokazali su podaci Eurostata.


Slijede Luksemburg i Švedska s obujmom proizvodnje većim za 9,5 odnosno za 8,3 posto.


U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla za 3,0 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U srpnju je pak bila smanjena prvi puta od studenog prošle godine, i to za 1,0 posto, pokazuju tablice Eurostata.


Najbliža je Hrvatskoj u kolovozu bila Španjolska s rastom industrijske proizvodnje za 3,2 posto.


Najviše je pak na godišnjoj razini smanjena industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 8,6 posto. Slijede Slovačka i Danska s padom proizvodnje za 6,3 odnosno 5,0 posto.