Stiže nova Uredba o turističkom zemljištu. Veće cijene “kvadrata” mogle bi ugroziti poslovanje, ali i zaposlene

Manja cijena zakupnine, ograničenje udjela u ukupnom prihodu i promjene oko raspodjele prikupljenih sredstava, samo su dio onoga što je predložio turistički i javni sektor u netom završenom javnom savjetovanju oko Uredbe o turističkom zemljištu koja bi konačno trebala stupiti na snagu, a koju se čeka već tri godine. Već je kod predstavljanja nove Uredbe bilo jasno da će se koplja najviše lomiti oko cijene koju će turističke kompanije plaćati, a koja bi prema prijedlogu trebala biti znatno veća od 2,8 kuna po »kvadratu« za zakup zemljišta oko hotela i naselja te u kampovima 4,4 kune po »kvadratu« koju su dosad plaćale.

Da podsjetimo, riječ je o zemljištu koje tijekom pretvorbe i privatizacije nije ušlo u temeljni kapital turističkih firmi koje na njemu imaju izgrađene hotele, turistička naselja ili kampove. Dakle, vrlo vrijednom zemljištu u vlasništvu države i lokalnih samouprava, a koje koriste turističke kompanije. Hoće li se jednom hotelijeru sada isplatiti držati stotine »kvadrata« pod hortikulturom, pitanje je, te je čak predlagač, dakle, država u pojašnjenju navela da dio tog zemljišta hotelima i turističkim naseljima nije neophodan za poslovanje i ako budu pritisnuti prevelikom zakupninom, moguće su situacije da prestanu koristiti cjelokupno zemljište oko hotela. U tom će slučaju jedinicama lokalne samouprave ili državi ostati komercijalno teško iskoristivo zemljište koje će morati i održavati što će proizvesti dodatne troškove, umjesto da zemljište bude predmet zakupa. Kroz netom zaključeno javno savjetovanje, sektor je dao niz prijedloga bez obzira na ono što je ono odrađeno u kolovozu, dakle, špici sezone.

Smanjiti zakupnine

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), uz ostalo je predložila pravo prvenstva zakupnika nakon roka ugovora o zakupu, ukoliko uredno izvršava svoje obveze po ugovoru o zakupu, da se regulira pravo građenja, ali i da se predvidi mogućnost plaćanja godišnje zakupnine unaprijed.

Visinu zakupnine donosit će predstavničko tijelo gradova ili općina. I to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Država je predložila da u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, priobalnom dijelu Ličko-senjske, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te u Gradu Zagrebu godišnji iznos zakupnine ne smije biti manji od 1,50 eura, ni veći od 3 eura po metru kvadratnom zemljišta. Veći broj komentara odnosio se upravo na ovo pitanje. Tako se, primjerice, predlaže da se zakupnina smanji za hotele i turistička naselja koji su kategorizirani s četiri i pet zvjezdica, kao i onima koji rade dulje u godini.

Hrvatska udruga turizma (HUT) predlaže, pak, da se, s obzirom na to da će se visina zakupnine morati usklađivati svake tri godine, propiše maksimum takvog indeksa prema kumuliranoj stopi inflacije u europodručju. Isto tako navode da bi maksimalna zakupnina, dakle 3 eura za hotele i turistička naselja, odnosno 2 eura za kampove po »kvadratu«, prema rezultatima poslovanja iz 2019. predstavljala trošak od 26 posto prosječne bruto dobiti turističkog sektora, dok bi za gotovo polovinu društava dosezao i više od 30 posto njihove bruto dobiti. Iz poduzetničke perspektive tako određena naknada troškova korištenja zemljišta dovodila bi u pitanje održivost poslovanja turističkih društava, investicijski potencijal i već postojeće razvojne planove te suzila prostor za angažman obrazovanog i stručnog kadra u turizmu. U 2019. naknada za korištenje turističkog zemljišta dosezala je 5,5 posto ostvarene bruto dobiti sektora, odnosno gotovo pet puta manje od sada predloženog iznosa, stoga HUT predlaže zakupninu između 0,75 i 1 euro po »kvadratu«.

Postotak prometa

– Mi smo radili analizu prijedloga i nadamo se da će najveći dio naših prijedloga biti prihvaćen s obzirom na to da su nam obrazloženja dobro argumentirana. Jasno, pravo je zakonodavca da donese odluke kakve smatra da su najbolje. Što se tiče maksimalnog iznosa do kojeg može ići opterećenje pojedinog objekta, znamo da je kod komunalne naknade to 1,5 posto prihoda te bi ovakav prijedlog značio značajno financijsko opterećenje poslovnih subjekata pa vjerujemo da je u ovom trenutku puno značajnije stvoriti investicijski potencijal i nove investicije koje će dati puno veći ukupni društveni efekt, kazao je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.

Država u Uredbi predlaže i da godišnji iznos zakupnine bude 4 posto prometa društva, što otprilike odgovara iznosima koje hoteli ili turistička naselja plaćaju za koncesije na pomorskom dobru, odnosno za plaže. Udruženje hotelijera HGK, pak, predlaže da bi 4 posto u Uredbi trebalo zamijeniti s 1,5 posto, odnosno najviše 1,52 posto. Navode, naime, da zakonodavac u obrazloženju navodi da se slično definira i komunalna naknada koja je za hotele, apartmanska naselja i kampove ograničena na 1,5 posto ukupnog godišnjeg prihoda iz prethodne godine, kao i to da je naknada za pravo građenja na turističkom zemljištu kod projekta Kupari definirana na visini 1,52 posto godišnjeg prihoda hotela. HUT, pak, predlaže maksimalno 3 posto, ali ne prometa već godišnjeg prihoda.

Stvarna površina neprocijenjenog turističkog zemljišta je manja od one koju su turistička društva prijavila temeljem Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije iz 2010. Tvrtke su, primjerice, prijavljivale cjelokupno zemljište unutar obuhvata kampa, međutim, u međuvremenu se dogodilo da su neki dijelovi terena potpali pod pomorsko dobro. Drugi su po načelu jedinstva nekretnine, a nalaze se ispod objekata, postali vlasništvo kompanije. Tu su i treći vlasnici, posebno u kampovima gdje su vlasnici JLS-i ili fizičke osobe.