Četvrtak, 18. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

PREDSJEDNIK HRVATSKE VLADE

Plenković o Milanoviću, gospodarskom rastu i izborima: ‘Vladine mjere bit će nastavljene‘

Autor: Tihana Tomičić

04.08.2023. 14:18
Plenković o Milanoviću, gospodarskom rastu i izborima: ‘Vladine mjere bit će nastavljene‘

Foto: Sergej Dreschler/NL



Nakon krize s aferom HEP i štrajka koji je bio paralizirao pravosuđe, Vlada je na odmor otišla zatvaranjem tih kriza – prve tako da se rješenje očekuje najesen, a druge tako da je sa sindikatima dogovor postignut i štrajk je završen. Uz to, ovu godinu obilježile su i Vladine mjere kojima su bile subvencionirane cijene energenata za sve, a sada u razgovoru s premijerom Andrejom Plenkovićem pokušavamo saznati kakva će biti politika Vlade do kraja ove godine i do kraja mandata koji istječe sljedeće godine.


Znamo kakve su bile mjere Vlade za krizu dosad. No, kakav će biti nastavak mjera, čemu se građani mogu nadati?


– Politika Vlade sastojala se u pomoći građanima i gospodarstvu kroz sveobuhvatan i učinkovit odgovor na krizu. Snažno smo intervenirali, spriječili socijalnu frakturu i osigurali brz gospodarski oporavak. Čini mi se da u javnosti nije dovoljno emancipirana činjenica da bi cijene koju građani plaćaju za trošak struje i plina bile pet-šest puta veće da Vlada nije donosila pakete mjera. Sad smo u fazi da pratimo u kojoj mjeri će se normalizirati odnosi na tržištu energenata. Stoga će mjere biti ciljane. Generalni smjer na razini EU-a je postupno smanjivanje mjera potpore. Naš pristup bit će zasigurno, kao i dosad, nastavak podrške onima koji su najugroženiji, osobito prema umirovljenicima kojima smo već dosad dali pet paketa pomoći.


Opskrba energentima




Suzit će se dakle obuhvat mjera?


– Ako se stanje na tržištu stabilizira, nema potrebe za tako širok obuhvat kao prije. Mjere za plin na snazi su do travnja 2024., a za električnu energiju će se donositi ponovo najesen. Usto, mjerama Vlade i dalje držimo cijene naftnih derivata ispod tržišne razine. Građani mogu biti sigurni da će i dalje imati mirnu jesen i zimu u pogledu cijene energenata. Vodite računa da imamo još sredstava na prihodovnoj strani s osnove dodatnog poreza na dobit, koje ćemo do zadnjeg centa distribuirati građanima kojima je to potrebno.



Porez na ekstraprofite dakle uskoro više neće trebati postojati. A što je s porezom na nekretnine?


– Porez na ekstraprofit ispunio je svoju svrhu u ovoj godini. Što se tiče poreza ne nekretnine, to smo već više puta rekli, u ovom mandatu ga neće biti jer nije niti bio dio programa Vlade.


Slučaj »plin za 1 cent« će završiti pod tepihom. Kako bi rekao ministar Branko Bačić, »sama ušteda neće biti tolika kao što se očekivalo, a nema nikakvih gubitaka«. To nominalno nije visok iznos, ali na kraju ste sve relativizirali. Ostalo je pitanje je li bilo mešetarenja, ili »insajderskog trgovanja«.


– Vladi je ključno da je u krizi bez presedana građanima i gospodarstvu osigurana opskrba energentima po priuštivoj cijeni. Mjere Vlade bile su toliko izdašne da po podacima DZS-a, cijene energenata ne pridonose uopće inflaciji. U pogledu primjene navedene uredbe, podsjećam da je tada zbog visokih cijena plina oko 120 tisuća kućanstava i niz javnih ustanova ostalo bez svojih dotadašnjih opskrbljivača. Odlukama Vlade omogućena im je opskrba plinom po reguliranoj cijeni.


Situaciju oko viškova plina sagledavamo, a najvažnije je da je uredba izmijenjena i da u pogledu cijene struje i plina navedena tema za građane nema nikakav učinak. Usto, u proteklim tjednima imali smo i temu štrajka u pravosuđu koju smo riješili postizanjem razumnog dogovora sa sindikatima. Hrvatsku je pogodilo razorno olujno nevrijeme, najveće otkako postoje mjerenja. Uz doprinos svih aktera domovinske sigurnosti, u otklanjanju posljedica šteta važnu ulogu imao je i HEP koji je angažirao više od 500 radnika da se vrati opskrba električnom energijom na pogođenim područjima.



Jeste li imali dojam da javnost traži »žrtvu«, da se od vas očekuje da nekoga sankcionirate za tu aferu?


– Kao država postupili smo transparentno i podržali da ministar gospodarstva Davor Filipović, predsjednik Uprave HEP-a te čelni ljudi Plinacroa, HERA-e i HROTE-a dođu na sjednicu Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora i rastumače sve okolnosti. Ne minimizirajući situaciju koja se dogodila, moj je dojam da brojni akteri sada nastoje rezimirati upravljanje energetskom krizom fokusiranjem samo na manja pozitivna odstupanja u transportnom sustavu, ignorirajući sve dobro što je učinjeno za korist građana. Vlada je poduzela snažne i pravovremene poteze u suzbijanju negativnih posljedica rasta cijene energenata.


Okončanje štrajka


Kad je riječ o energetici, prije afere HEP imali smo aferu Ina i tada je bila najavljena izmjena upravljačkog ugovora. Nikad nije promijenjen, u kojoj fazi je to?


– Hrvatski članovi Uprave Ine imaju jasnu zadaću da, zajedno s mađarskom stranom, rade na pripremi promjene modela upravljanja kompanijom. Nedavno je ponovo došlo do promjene upravljačkog dijela s mađarske strane, tako da će se nastaviti razgovarati kad se mađarski dio Uprave uputi u stanje. Vlada čini sve što je moguće u zadanim okvirima u kojima Ina više nije u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Posebno u uvjetima energetskih izazova, pokazuje se da su odluke ranijih vlada koje su privatizirale Inu bile pogrešne i kratkovidne.



Štrajk u pravosuđu na kraju je nakon 8 tjedana riješen na obostranu korist, ali kakve su posljedice na sustav pravosuđa ostale?


– Okončanje štrajka rezultat je dijaloga i dogovora sa sindikatom. Pronašli smo razumno rješenje i omogućili daljnji rast plaća od 12 posto za zaposlene u pravosuđu. Vodite računa da se ovaj štrajk produžio i zato jer je Vrhovni sud donio odluku da je štrajk zakonit, suprotno svojoj dotadašnjoj praksi i pravnim shvaćanjima. No, razgovarali smo s čelnicom Ssndikata, gospođom Ivom Šušković i postigli suglasje.


Uz povećanja od 12 posto u srpnju i povećanja od 100, 80 ili 60 eura u lipnju, od 1. siječnja na snagu stupaju i nova porezna rasterećenja, a plaće će rasti i novim Zakonom o plaćama u državnoj i javnoj službi. Kad se analizira sedam godina našeg mandata, minimalna plaća porasla je 70 posto od 2016. godine, prosječna 50 posto, a medijalna 48 posto. Primjerice, plaća sudske zapisničarke u mandatu SDP-ove Vlade od 2011. do 2015. godine, bila je porasla za dva eura. U našem mandatu – za 400 eura.


To je zato jer ste vi dugo na vlasti, pa je u 7 godina rezultat kumulativno naravno bolji.


– Obrnuto. To je rezultat politike povećanja plaća koju kontinuirano vodimo. Uspostavili smo stalni i strukturirani socijalni dijalog i partnerstvo sa sindikatima i poslodavcima. Na taj način zajednički adresiramo sva ključna ekonomska i socijalna pitanja za hrvatske građane.



Kad budete kroz Zakon o plaćama ujednačili i standardizirali koeficijente za zaposlene u državnoj i javnoj upravi, nitko neće ostati s manjim primanjima nego dosad? To garantirate?


– Cijela ideja novog zakona temelji se na povećanju plaća i sređivanju sustava u kojem danas imamo 2.800 različitih kategorizacija radnih mjesta i preko 600 dodataka. Usporedno s pripremom za drugo čitanje Zakona o plaćama, vodit će se razgovori kroz radne skupine sa sindikatima o dvije uredbe kako bi se postigao prihvatljiv dogovor o koeficijentima u državnim i javnim službama.


Jeste li gledali izvanrednu sjednicu Sabora na tu temu, i na temu HEP-a?


– Nisam. Imao sam drugog posla, tada smo vodili razgovore oko štrajka u pravosuđu i održali sastanak kriznog stožera sa županima i nadležnim službama oko saniranja šteta od razorne oluje. Pitanje treba postaviti predlagatelju – predsjedniku Republike – gdje je on bio i zašto nije došao kad je već sazvao sjednicu? Rezime te sjednice je ionako jasan: oporba u ništa, a predsjednik se u potpunosti razotkrio da je na strani oporbe kao sudionik njihovih političkih aktivnosti.


Predsjednikov obrat


O predsjedniku ćemo još kasnije. Kad smo kod pravosuđa, često ste kritični i prema DORH-u. Prije nekoliko dana ste izjavili da nikad nisu završili istragu oko terorističkog čina na Markovu trgu ujesen 2020. godine. Ima li glavna državna odvjetnica još povjerenje većine?


– Glavnu državnu odvjetnicu bira i razrješuje Hrvatski sabor. Vladi je važno da DORH, USKOK i policija rade neovisno, neometano i nepristrano svoj posao. To je glavni preduvjet za efikasnu borbu protiv korupcije i razotkrivanje svih oblika kriminala. A što se tiče terorističkog čina na Trgu sv. Marka, govorio sam o tome da DORH, a ni druge institucije, ne analiziraju dovoljno poveznice između govora mržnje u političkoj i medijskoj sferi, ozračja koje se stvara stalnim huškanjem pa i posljedičnog uzimanja oružja i napada na policijskog službenika i zgradu hrvatske Vlade.


Primjerice, nikad nije pronađen mobitel počinitelja, ne zna se od koga je nabavio oružje i ne zna se tko ga je naučio pucati. Kao zainteresirani građanin volio bih znati odgovore na ta pitanja. Uostalom, tamo su osim policajca mogli stradati i zaposlenici Vlade i novinari koji su često bili ispred Vlade.



Što se tiče VSOA-e, dogovoren je v.d., ali trajni dogovor bi se tek trebao postići. Kako to ide, evo svjedočimo novim prepucavanjima jer predsjednik pristaje na popunu mjesta u Oružanim snagama, ali VSOA i dalje »visi«


– Milanović je sasvim nepotrebno prouzročio da jedan izvrstan kandidat, brigadni general Mijo Validžić, više nije kandidat. Ovlastio sam potpredsjednika Tomu Medveda da razgovara s predstavnikom Ureda predsjednika RH i usuglasi stajalište oko novog ravnatelja VSOA-e. Vlada je krajem prošlog tjedna predložila dva nova kandidata s ciljem da se osigura puna funkcionalnost VSOA-e.


U konzultacijama koje su se vodile, postignuto je suglasje oko jednog od dvojice kandidata. S obzirom na to da su iz Ureda predsjednika RH u priopćenju potvrdili da je kandidat za ravnatelja VSOA-e usuglašen, potpisao sam prijedlog kandidata za ravnatelja i uputio ga predsjedniku RH na supotpis da bi se procedura što prije nastavila pred Odborom za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora i da novi ravnatelj bude imenovan do 10. kolovoza.


Prije nekoliko tjedana gledali smo blesimetar poslanicu o VSOA-i, sjećate se. Sad Milanović tvrdi da je VSOA »manje važna organizacija od drugih vojnih imenovanja’’. Zanimljiv obrat predsjednika koji je Vladu optuživao za kršenje Ustava i uzurpiranje institucija, a sada blokira imenovanje ravnatelja VSOA-e te šalje ružne i prijeteće poruke časnicima Hrvatske vojske. Bilo bi dobro da i oni o tome vode računa.



Unatoč svim krizama, pa i tim prepucavanjima, eto rejting HDZ-a je svejedno stabilan, i po zadnjem istraživanju još i raste na skoro 30 posto. Kako to, kako to? Dosta afera je bilo i u zadnje vrijeme.


– Pa zato što ljudi vide rezultate Vlade i kako smo zemlju izvukli iz brojnih kriza s kojima smo se morali neplanirano nositi. Iza naše Vlade ostat će trajna postignuća: Pelješki most, Šengenski prostor, europodručje, Vc koridor i LNG terminal, osiguranih 25 milijardi eura iz EU-a, realiziran Fond solidarnosti EU-a za obnovu Zagreba i Banovine, dovršetak Istarskog ipsilona, druga cijev tunela Učka, autocesta Zagreb – Sisak, Projekt Slavonija, Projekt Sjever, Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar, brojna ulaganja u izgradnju škola, vrtića, studentskih domova, bolnica, cesta, lučke infrastrukture, povećanje kapaciteta zračnih luka, vodoopskrbu, razvoj hrvatskih otoka i dr. A brojne prednosti osjete i Primorsko-goranska i Istarska županija, čiji razvoj snažno podupiremo.


I »3. maj« je dobio podršku, čini se, za model povezivanja s potrebama »Viktora Lenca«. Je li to bilo na sugestiju župana Zlatka Komadine, u zadnje vrijeme ste si baš dobri, kuda vodi to prijateljstvo?


– Imamo korektan i kolegijalan odnos. Razvili smo partnerstvo Vlade sa svim županima te vodimo sustavan dijalog u rješavanju svih bitnih pitanja, svladavanju kriznih situacija, realizaciji europskih projekata, kao i u decentralizaciji ovlasti. Što se tiče »3. maja«, zahvaljujući uspostavljenom povjerenju s g. Edijem Kučanom, pomogli smo da brodogradnja, koja je dio identiteta i kulture u Rijeci, opstane i da se dovrše tri velike novogradnje.


Luksuzni polarni kruzer »Scenic Eclipse II« potvrda je velikog uspjeha i brendiranja hrvatske brodogradnje, a ujedno i doprinos rastu industrije i izvoza. Cijelo vrijeme podržavamo i Uljanik te ćemo poduzimati sve da se nastavi proizvodnja i gradnja brodova, ali na održivim temeljima.


Hrvatski turizam


Kad govorimo o moru, Schengen i euro su sigurno pomogli dolasku turista. Ali golim okom se vidi da turista nema kao prošle godine. Pitanje je kad će netko reći »car je gol«. Tu je dojam da Vlada jako puno govori o turizmu, ali ako sezona bude lošija od očekivanja, to ionako neće biti vaša stvar, nego stvar onih koji su digli cijenu običnog apartmana na 200-300 eura po noćenju. Cijene su nerealne.


– Analizirajući brojeve dolazaka i noćenja, kao i podatke o prihodima, oni su u usporedbi s prošlom godinom bolji. Strateški gledano, ulaskom u Schengen i europodručje otvorili smo novu stranicu hrvatskog turizma. Vlada je turističkom sektoru pomogla i preko izravnih potpora tijekom pandemije te reguliranjem cijene struje, plina i naftnih derivata. Na tradicionalnom godišnjem sastanku s predstavnicima turističkog sektora u Opatiji prošloga tjedna predstavili smo Zakon o turizmu i uredbe za zakup turističkih zemljišta, koje su poslane u javno savjetovanje i kojima rješavamo brojne pretpostavke da hrvatski turizam bude konkurentniji i održiviji.


Što se tiče formiranja cijena, država je regulirala cijene energenata u krizi, ali ne može određivati cijene svih proizvoda i usluga na tržištu. Jasno sam poručio na sastanku u Opatiji da je neopravdano dizanje cijena velik rizik onih koji to čine. To se osobito odnosi na podizanje cijena proizvoda koji nemaju veze s posljedicama energetske i prehrambene krize uslijed ruske agresije na Ukrajinu.


S cijenama svi moraju biti odgovorni i razumni. Jedno je ako rast cijena prati visoka kvaliteta koju je gost spreman platiti, no ako se cijene dižu bez razloga, onda je to problem. Turisti su dobro informirani i neće oklijevati odabrati druga tržišta, a pritom ne spava ni naša konkurencija na Mediteranu.



Iz Vlade komunicirate da je Hrvatska među prvima u EU-u po korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti? Gdje su ti projekti i koliko nam to pomaže da Hrvatska zaista bude konkurentnija i otpornija na buduće krize?


– Prije nekoliko dana predali smo zahtjev Europskoj komisiji za isplatom treće rate u iznosu od 700 milijuna eura – bespovratnih sredstava Hrvatskoj. Europska sredstva koja koristimo u okviru Plana oporavka i otpornosti, kao i ulazak u Schengen i europodručje, nisu slučajnost, nego posljedica toga što europske institucije valoriziraju naš rad te provedbu reformi i investicija. Isplatom treće rate Hrvatska će povući ukupno 2,9 milijardi eura, što je 53 posto od cijele omotnice, a po tome ćemo biti prvi u EU-u.


Novac iz Plana oporavka koristimo za ulaganje u budućnost Hrvatske. Za izgradnju i opremanje dječjih vrtića te dodatnih 22.500 mjesta u vrtićima osigurali smo 215 milijuna eura. U osnovnoškolskom obrazovanju gradimo i opremamo škole za prelazak na rad u jednoj smjeni, za što smo osigurali 1,5 milijarde eura. Ulaže se i u niz drugih projekata.


Sve to stavljamo u funkciju brzog gospodarskog oporavka i razvoja. Hrvatska je prebrodila i pandemiju i energetsku krizu na način da bilježi deveti kvartal zaredom gospodarski rast – i to jedan od najbržih u EU-u. Broj zaposlenih u Hrvatskoj povećan je za 190 tisuća, a broj osiguranika dosegnuo je 1,68 milijuna. Tri najveće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga potvrdile su nam najviši dosad investicijski kreditni rejting. To je jasna poruka povjerenja financijskih institucija, ali i potvrda dobrog upravljanja u krizama. Isto su potvrdili i naši građani i institucionalni investitori ogromnim interesom za državnu obveznicu.



Vlada je predstavila i Zakon o hrvatskom jeziku. Što se njime postiže?


– Iznimno mi je drago da smo prihvatili inicijativu Matice hrvatske i njihove radne skupine koja je okupila širi krug dionika te izradili prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku. Ministar Radovan Fuchs, ministrica Nina Obuljen Koržinek i ministar Marin Piletić, inače profesor hrvatskog jezika, predstavili su Zakon kojim uređujemo javnu upotrebu standardnog hrvatskog jezika. Pozivamo da se u javnu raspravu uključe svi koji misle da mogu pridonijeti kako bi zakonski tekst bio što bolji. I ovim potezom štitimo hrvatsku kulturu, tradiciju i identitet te skrbimo o hrvatskom jeziku, koji obilježava pripadnost našeg naroda.


I ove godine u Kninu ćete obilježiti obljetnicu VRO Oluje. Koju poruku šaljete hrvatskim braniteljima u povodu njihovog dana?


– Svim hrvatskim braniteljima i hrvatskim građankama i građanima od srca čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 28. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja! I ove godine, ponosno i dostojanstveno, okupit ćemo se u Kninu kako bismo proslavili obljetnicu uspješne operacije Oluja, kojom je oslobođen velik dio okupiranog područja te su stvoreni preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Žrtva hrvatskih branitelja i državničko vodstvo tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana dali su nam slobodnu državu, što nikada ne smijemo zaboraviti. Nastavit ćemo čuvati povijesnu istinu i dostojanstvo Domovinskog rata, štititi hrvatske branitelje i unapređivati njihova prava te jačati Hrvatsku vojsku, hrvatsku policiju i sustav domovinske sigurnosti.


Ponašanje predsjednika RH nije normalno


Prije nekoliko dana tema je bila i dolazak predsjednika RS Milorada Dodika na Hvar k predsjedniku Zoranu Milanoviću, o čemu Vlada nije imala informaciju. Običan građanin vjerojatno ne može vjerovati da nema komunikacije među institucijama, da se može dogoditi da jedan predsjednik Republike Srpske uđe u Hrvatsku bez znanja MUP-a, Vlade itd. Očito nema usklađene vanjske politike, ali nema ni obavještavanja institucija.


– To je posljedica ponašanja predsjednika RH koje je samo njemu normalno, ali ne bi trebalo nikome drugome biti normalno. Imate predsjednika koji ne poštuje Dan državnosti i ne čestita ga građanima. Predsjednika koji na svoju sramotu godinu i pol dana zagovora proruske stavove. Kada je ulovljen kako potajno, bez najave, na Hvar dovodi predsjednika Republike Srpske, posegnuo je za besprizornim napadom na policiju. Valjda računa da ja vodim Vladu kao što je vodio on, pa da onda niža razina MUP-a isti tren javlja sve informacije tko, kad i kome dolazi.


Mi tako ne funkcioniramo. A pritom postoji redovita procedura najava koja je zaobiđena. Nisam čuo ‘’opomene’’ iz oporbe, koja stalno nama predbacuje da treba usuglašavati vanjsku politiku. No Milanović, po njima, to očito nije dužan. Isto tako, nismo još čuli reakciju na to da je Milanovićev gost nekoliko dana nakon Hvara, u Prijedoru organizirao okupljanje kao odgovor na obilježavanje VRO Oluje. Stoga ne prihvaćamo teze o tome da smo svi isti. Nismo. Ako se njemu tolerira takvo ponašanje samo zato jer je protiv HDZ-a, to je onda potvrda dvostrukih mjerila. Protiv takvog diskriminirajućeg tretmana ćemo se snažno boriti.


HDZ je spreman treći put zaredom dobiti povjerenje birača


Samo za kraj pitanje: kad će izbori?


– Na vrijeme. Prvo moramo donijeti zakon o izbornim jedinicama.


To ćete uskoro, u rujnu. Dakle, sad je samo pitanje što vama najviše odgovara, s obzirom da vam se oporba raspala i na desnici i na ljevici, a rejting vam je stabilan.


– Mi smo prije desetak dana imali trogodišnjicu druge Vlade, a znate da mandat traje četiri godine. Vi biste htjeli da si mi skratimo mandat?


Pa i zadnji put 2020. ste skratili tri mjeseca.


– To je bilo zbog situacije s pandemijom COVID-19.


Kažu u oporbi – lako Plenkoviću, on stalno ima neku krizu pa ima što rješavati, zato ima dobar rejting.


– Ha-ha, je li to vic? Bi li taj koji to kaže došao malo k nama, da nam pomogne? Zvuče kao da im se i dalje najradije ostaje sjediti u oporbi, a neka se netko drugi nosi sa svim izazovima. Realnost je takva da imamo SDP iz kojeg je velik broj zastupnika otišao, a još više članova je izbačeno. Oporba je fragmentirana, a od zaslijepljenosti animozitetom protiv HDZ-a, nisu u stanju ponuditi bilo kakva rješenja za izazove pred kojima se Hrvatska nalazi. HDZ je spreman i treći put dobiti povjerenje hrvatskih birača koji znaju tko je ozbiljan, odgovoran i pouzdan da upravlja zemljom.


Zanimljivo je da je oporba na izvanrednoj sjednici Sabora najviše udarala na vaše partnere, manjince i HSLS, više nego na HDZ.


– To je taktika stvaranja pritiska na koalicijske partnere. Ali znate što mi dijelimo s našim partnerima u parlamentarnoj većini, predstavnicima nacionalnih manjina i liberalnih, narodnjačkih, demokršćanskih i umirovljeničkih stranaka? Povjerenje i poštovanje. Predugo surađujemo i zahvaljujući političkoj stabilnosti ostvarili smo brojne strateške iskorake. Partneri u koaliciji znaju koliko se krizama učinilo za građane i naravno da to prevladava nad eventualnim dnevnopolitičkim problemima.