Starima sufinanciranje domova, mladima veće porodiljne naknade

Božidar Longin početkom lipnja preuzeo je dužnost zadarskog župana, nakon što je kao kandidat HDZ-ove koalicije ostvario pobjedu u prvom krugu lokalnih izbora. Prethodno je u dva odvojena mandata obnašao funkciju zamjenika župana, pa je u svoju novu misiju prvog čovjeka županije krenuo dosta ambiciozno. Ipak, početak mandata najviše će pamtiti po elementarnim nepogodama koje su pogodile Zadarsku županiju. Nakon proljetnog mraza, u vrlo kratkom razdoblju ljetnih mjeseci šire zadarsko područje zadesila je suša, pa katastrofalni požari i na kraju nezabilježena poplava koja je pogodila Zadar i širu okolicu 11. rujna…
– Štete su bile ogromne, pogotovo od rujanske poplave za koje službena procjena šteta iznosi 320 milijuna kuna, a neizravne su i znatno veće. Ipak, najvažnije je da smo dobar dio infrastrukture u vrlo brzom razdoblju uspjeli sanirati, zahvaljujući pravodobnoj reakciji i dobroj koordinaciji svih nadležnih službi. U prvom redu sanirali smo najvažnije prometnice, kao i zdravstvene ustanove – Opću bolnicu i Polikliniku. Sada su na redu školski objekti i nerazvrstane ceste. Dio putova su već same sanirale naše jedinice lokalne samouprave, a u tijeku su i radovi na sanaciji putova koje na otocima radi inženjerija Hrvatskih šuma, a u kopnenom dijelu županije pripadnici Hrvatske vojske. Do ljetne sezone moramo sve dovesti u najbolje moguće stanje, a posebno zahtjevan posao pred nama je u Ninu gdje moramo obnoviti dva mosta, rezimira zadarski župan.
Kako spriječiti da se ovakve elementarne nepogode u budućnosti ponove?
– U suradnji s Hrvatskim vodama nastojat će se urediti postojeći, ali i izgraditi novi odvodni kanali kako bismo spriječili mogućnost ponavljanja ovakve elementarne nepogode. Isto tako, Hrvatske šume moraju urediti postojeće i probiti nove protupožarne putove kako bi se vatrogascima olakšalo gašenje požara. Klimatske promjene su sve izraženije pa moramo biti pripravni za izvanredne okolnosti. Iz tog smo razloga i unutar županije napravili određene preustroje po upravnim odjelima, pa smo primjerice, civilnu zaštitu, vatrogastvo, razminiranje te službu zaštite i spašavanja objedinili pod Upravni odjel za zaštitu okoliša, koji je već godinama aktivno uključen u zaštitu prirode i okoliša općenito.

Vlada pomogla u sanaciji šteta od poplava
Jedan od posebno zanimljivih poteza bio je odlazak u Zagreb, kada ste pred Banske dvore odveli pun autobus gradonačelnika i načelnika na sastanak s premijerom Plenkovićem i njegovim ministrima.
– Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem iskazala je veliku brigu za Zadarsku županiju. To su pokazali i dolaskom gotovo cijele Vlade, kao i predsjednice, istog dana kada nas je pogodila velika poplava, a posjetili su nas i dvadesetak dana ranije tijekom najtežeg požarnog dana u povijesti naše županije, kada je u jednom danu planulo 32 požara. Svjesni smo da ne možemo sami sanirati sve štete i bilo je logično je da tražimo pomoć države.
Vlada je reagirala brzo i s konkretnim mjerama. Tko je sve financijski pomogao?
– Resorna ministarstva su nam pomogla u sanaciji šteta. Primjerice, Ministarstvo zdravstva financiralo je u potpunosti radove na sanaciji šteta u Općoj bolnici Zadar i Poliklinici. Ministarstvo prometa je financijski podržalo sanaciju državnih i županijskih cesta, a nedavno je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u Domu županije potpisao ugovore s čelnim ljudima 18 naših gradova i općina, koji će za uređenje poljskih puteva i prilaza poljoprivrednim površinama dobiti 6,5 milijuna kuna. Ministar je tada najavio da će Vlada našoj županiji osigurati dodatna sredstva za sanaciju komunalne infrastrukture. Ministarstvo regionalnoga razvoja obnovit će nekoliko škola stradalih u poplavi, a pronađena su i sredstva za sanaciju dva mosta u Ninu, tako da uistinu moramo od srca zahvaliti premijeru Plenkoviću i njegovim ministrima, a posebno našem Saljaninu Zvonimiru Frki-Petešiću, predstojniku Ureda premijera, koji je sve to koordinirao te svakodnevno komunicirao s nama i ministrima kako bismo što brže i uspješnije sanirali štete.

Brojni projekti pred realizacijom
Kada govorimo o ukupnom razvoju Zadarske županije možete li izdvojiti nekoliko najvažnijih projekata koji su pred realizacijom?
– Prema svim dosadašnjim pokazateljima jasno je kako je pred Zadarskom županijom novi razvojni uzlet. Bilježimo kontinuirani porast broja turističkih noćenja, ali i kvalitete ukupnog turističkog proizvoda, koji se postupno izgrađuje i nadopunjuje turizmom u zaleđu i udaljenim krajevima županije. Također, naša Županija je poznata kao vodeća u djelatnostima ribarstva i marikulture s preko 50% ulova i 70% uzgoja ribe. Što se infrastrukture tiče, jedan od najznačajnijih projekata za Zadarsku županiju zgrada je putničkog terminala u Gaženici koja je u završnoj fazi izgradnje i u tijeku je natječaj za koncesionara. Slijede veliki infrastrukturni zahvati na izgradnji ribarskih luka u Gaženici, Kalima i Biogradu, te na novoj trajektnoj luci u Tkonu. Zadovoljan sam i što je konačno završena zgrada Poliklinike, te smo krenuli s njezinim opremanjem. Rujanska poplava nas je privremeno zaustavila, ali početkom 2018. godine planiramo useliti opremu vrijednu 25 milijuna kuna te određene odjele sukladno planu useljenja kojeg je izradila Opća bolnica Zadar. Imamo i vrlo ambiciozne planove u novoj godini, od spomenutog useljenja Poliklinike, pa do projekta dnevnih bolnica, čija je procijenjena vrijednost 32 milijuna kuna. Slobodno možemo reći da će 2018. biti 'godina zdravstva' u Zadarskoj županiji.
Kako planirate uravnotežiti realizaciju planova u zaleđu prema obalnom i otočkom dijelu? Što je s otocima, pogotovo s vodoopskrbom prema udaljenijim otocima?
– Cilj nam je ravnomjeran razvoj Zadarske županije i zato sam od prvog dana mandata ostvario dobru suradnju s općinskim načelnicima i gradonačelnicima. Želimo što više biti na terenu kako bi se bolje upoznali s izazovima s kojima se suočavaju naše jedinice lokalne samouprave. Otoci imaju svoje specifičnosti i zato ćemo posebnu pozornost posvetiti razvoju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda te sustava gospodarenja otpadom na otocima. Svaki naš otok, kao i udaljena mjesta u ruralnom dijelu naše županije, moraju imati pitku vodu i riješenu odvodnju, jer ne možemo govoriti o ozbiljnom turizmu bez infrastrukture. Veseli me što se na tome sustavno radi, pa će primjerice otok Ugljan riješiti odvodnju projektom Aglomeracija Preko – Kali, a otok Pašman biogradskom aglomeracijom. U najvećoj mjeri izgradnja odvodnje financirat će se sredstvima iz europskih fondova i to nam mora biti prioritet.
Prometnice diljem županije ljeti trpe intenzivan promet, imate li u planu poduzeti mjere rasterećenja prometnica? Hoće li se uvesti brodska linija Zadar-Petrčane-Vir?
– Zadarska županija je u partnerstvu s Gradom Zadrom započela projekt 'Izrada prometnog masterplana funkcionalne regije Sjeverna Dalmacija', za koji su bespovratna sredstva osigurana kroz operativni program Konkurentnost i kohezija. Izrada ovog Plana osigurat će prihvatljivost planiranih zahvata, kao i njihovu prikladnost za sufinanciranje od strane nacionalnih ili europskih fondova. Kroz izradu spomenutog masterplana želimo povezati zračni, pomorski, cestovni i željeznički promet u našoj županiji. Što se tiče pomorskog prijevoza, u planu za sljedeću godinu je izrada studije opravdanosti uvođenja županijskih linija u pomorskom prijevozu, na temelju koje bi se utvrdile potrebe i predložile linije. Nakon izrade ovog dokumenta ćemo biti u prilici govoriti o konkretnim linijama kojima možemo poboljšati pomorsku povezanost.

Velika očekivanja od ŽRS
Hoće li biti ove, odnosno iduće godine, konkretnih koraka u konačnoj realizaciji Centra za gospodarenje otpadom Županije?
– Do 2020. godine želimo potpuno osuvremeniti i uskladiti s EU standardima sustav zbrinjavanja otpada. Zbog toga u županijske strateške projekte spada Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim vrijedan 388 milijuna kuna. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije sastoji se od tri međusobno povezana projekta, a koji se odnose na izgradnju i upravljanje Centrom za gospodarenje otpadom Biljane Donje, izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada te sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u županiji. Ovim centrom rješava se pitanje najvećeg županijskog odlagališta u Diklu, te se istodobno osigurava zbrinjavanje otpada cijele Zadarske županije sukladno najstrožim EU standardima. Početak radova na CGO Biljane Donje u mnogočemu ovisi u postupku provođenja postupaka javne nabave. Svima je poznato kako se radi o vrlo složenom postupku u kojem se treba paziti na svaki korak. Koliko je meni poznato natječaj za projektiranje i izvođenje radova, čija je vrijednost 295 milijuna kuna, trebao bi biti zaključen krajem prosinca ove godine. Nakon toga slijedi evaluacija pristiglih ponuda i, ako ne bude žalbenih postupaka, mišljenja sam kako bi se Ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem trebao potpisati krajem prvog kvartala sljedeće godine.
Jesu li kineski ulagači doista realni budući partneri te u kojim projektima i razmjerima?
– S ciljem poticanja pozitivne poslovne klime, Zadarska županija otvorena je za investitore koji na transparentan način žele širiti svoje investicije i ulagati u razvojne projekte na našem području, jer je upravo razvoj gospodarstva i moderne infrastrukture jamac kvalitetnom življenju na ovim prostorima. Nedavno nas je posjetio veleposlanik NR Kine, Nj.E. Hu Zhaoming sa suradnicima kako bi unaprijedio suradnju između Hrvatske i Kine, u kojoj vidi veliki potencijal. Istaknuo je kako potiču kineske turiste da posjete Zadar i Zadarsku županiju, a poduzetnike da ulažu u infrastrukturu i turizam ove regije. Što se tiče trgovine Kina je postala najveće potrošačko društvo u svijetu. Kinezi su zainteresirani za ulaganja u zdravstveni turizam, lučku, zračnu, pomorsku i željezničku infrastrukturu, trgovinu te u znanstveno-kulturnom dijelu za razmjenu studenata.
Nedavno je izglasana i nova Županijska razvojna strategija. Kakva su konkretna očekivanja od nje?
– Mi smo među prvim županijama koje su donijele novu razvojnu strategiju, usklađenu sa Strategijom regionalnog razvoja RH. Iza ovog dokumenta vrlo je temeljit rad, na čelu s našom razvojnom agencijom Zadrom novom i cijelog stručnog tima. Izradom nove Županijske razvojne strategije definirani su strateški ciljevi, usklađeni s razvojnim prioritetima koji su navedeni i u temeljnom strateškom dokumentu Europske unije Europa 2020. Vizija Zadarske županije u programskom razdoblju uključuje razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama; promicanje zelenijeg, konkurentnijeg gospodarstva temeljenog na učinkovitom korištenju resursa, te poticanje ekonomije visoke stope zaposlenosti. S obzirom na činjenicu da je nova ŽRS nastala konsenzusom i kroz partnerstvo svih ključnih institucija i organizacija, kao i pojedinaca iz civilnog i privatnog sektora, smatramo da će i njena provedba biti olakšana.

Rješavanje imovine jedan od prioriteta
Jedna od tema o kojoj ste najviše govorili u prethodnom razdoblju rješavanje je županijske imovine. Na tu temu već ste razgovarali s resornim ministrom Goranom Marićem, s naglaskom na državne nekretnine koje Zadarska županija želi iskoristiti za smještaj svojih ustanova i službi. Kakav je plan s preseljenjem županijskih ustanova?
– Više sam puta istaknuo da smatram kako nije primjereno da Županija na godišnjoj razini plaća pozamašne iznose za najam prostora u kojima su smještene naše ustanove, a istodobno smo svjedoci velikog broja nekretnina u državnom vlasništvu koje su neiskorištene i propadaju. Na lokaciji nekadašnje vojarne Stjepana Radića ima nekoliko objekata koji su nama zanimljivi te smo s ministrom Marićem na tu temu već održali nekoliko sastanaka i vjerujem u pozitivno rješenje. Ministar je nedavno Gradu Zadru potpisao vlasništvo jedne od zgrada u spomenutoj vojarni za projekt Centra za mlade, a mi se nadamo da ćemo i mi uskoro dobiti nekretnine kako bismo što prije krenuli u preseljenje određenih ureda i ustanova. Konačni nam je cilj da Županija ima svoje prostore, po mogućnosti na jednoj lokaciji, a da ušteđena sredstva uložimo u razvojne projekte. Upravo je novi Upravni odjel za javnu nabavu i upravljanje imovinom, između ostalog, ustrojen s ciljem rješavanja imovinsko-pravnih pitanja.
Koje su najčešće poruke i sugestije žitelja zadarskom županu?
– Svakodnevno komuniciram s građanima, čak i putem društvenih mreža (Facebook, Twitter, Instagram) i nastojim poslušati njihove sugestije. Županiju moramo voditi odgovorno. Svim projektima koji su u pripremi i završnoj fazi realizacije otvorit će se velik broj radnih mjesta i zbog toga moramo raditi na obrazovanju kadrova. U nadolazećem razdoblju radit ćemo na jačanju strukovnog obrazovanja u strateškim djelatnostima, jer smo svjesni činjenice da potražnja za određenim zanimanjima uvelike premašuje njihovu ponudu. Zbog toga ćemo već od 2018. godine učenicima koji upišu deficitarno zanimanje u potpunosti pokriti troškove školovanja uključujući troškove prijevoza, smještaja i nastavnih materijala. Posebno smo socijalno osjetljivi prema našim stanovnicima starije životne dobi. Svjesni smo da je velika potražnja za smještaj u domovima, pa će Zadarska županija od 2018. godine sufinancirati boravak u privatnim domovima iznosom od 500 kuna mjesečno. To je jedna od konkretnih mjera koje smo poduzeli, a svakako da ćemo nastojati pomoći i kroz brojne druge mjere. Iznimno sam ponosan i veseli me što smo sve zacrtane ciljeve našeg predizbornog programa ostvarili već kroz proračun za 2018. godinu.
Kako vidite budućnost Zadarske županije u idućim godinama?
– Moja želja i vizija je da Zadarska županija postane privlačna i gospodarski konkurentna regija uravnoteženog i održivog razvoja, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine te visoke kvalitete života. U budućnosti želimo snažno gospodarstvo, razvijenu i modernu infrastrukturu u funkciji udobnosti i sigurnosti naših građana. Želimo županiju koja je stvorila sve preduvjete za kvalitetan život svih svojih građana. S tim ciljem već od nove 2018. godine pokrenut ćemo konkretne mjere poticanja demografske obnove povećanjem naknada za rodilje na tisuću kuna za prvo i drugo dijete, te pet tisuća kuna za treće i svako sljedeće novorođeno dijete. Svakako da ćemo nastaviti stvarati sve preduvjete da roditelji te djece imaju posao i egzistenciju, jer svjesni smo da same rodiljne naknade ne mogu biti dovoljne. Želimo biti županija u koju se useljava, a ne iz koje se iseljava. Čvrsto sam uvjeren da će tako i biti!

Gaženica je projekt koji će se nadograđivati desetljećima
U visokoj je fazi realizacije projekt Luke Gaženica kao jednog od ključnih projekata koji obuhvaća putničku i teretnu luku, Ro-Ro terminal i ribarski centar. Što će to u konačnici značiti za razvoj zadarske regije?
– Gaženica je projekt koji je bio san mnogih generacija Zadrana. Osvrnemo li se unatrag, vidjet ćemo da je Zadar uvijek u povijesti bio sjecište putova od istoka prema zapadu, od Baltika prema srednjoj Italiji. Dovoljno je imati na umu povijesnu dimenziju i pokušati to na najbolji način preslikati u budućnost. Gaženica će se desetljećima nadograđivati i pokretati sve za sobom, spomenimo samo Zračnu luku, Gospodarsku zonu Crno, razvoj poljoprivrede… Kruzeri su, primjerice, samo jedan segment koji će doprinijeti razvoju turizma, pogotovo kada Gaženica uskoro postane matična luka nekoj od velikih stranih kompanija. Realizacijom navedenih aktivnosti očekuju se višestruki pozitivni učinci za čitavu županiju. Putnički promet je tek jedna faza Gaženice, druga faza je stavljanje u punu funkciju teretne luke i Ro-Ro terminala. Usporedno s time ići će izgradnja ribarske luke u Gaženici. Ostvarenjem svega navedenog, Zadar postaje nezaobilaznim tranzitnim središtem putničkog i teretnog prometa ovog dijela Europe.
Svojedobno ste naglasili i potrebu obnove trajektne linije Zadar – Ancona. Koliko je to blizu stvarnog pomaka?
– Veza s Anconom nam je strateški važna i vjerujem da će se razvojem luke u Gaženici pokazati potreba za cjelogodišnjom vezom, a na tu temu već smo obavili konkretne razgovore s upravom Jadrolinije. Trajektna linija između Zadra i Ancone desetljećima je bila glavna putnička pomorska veza između Hrvatske i Italije, budući da je plovidba do Zadra osjetno, oko 40 milja, kraća nego do Splita. Također postoji interes za uspostavom linija i prema drugim talijanskim gradovima, primjerice Veneciji. Kada spominjemo Gaženicu onda je nezaobilazna tema budući ribarski centar. Intenzivno radimo na rješavanju problema nedostatka ribarske infrastrukture, i to konkretno kroz projekte izgradnje ribarskih luka (Gaženica, Velika Lamjana, Biograd), kao i izgradnje iskrcajnih mjesta. Za obje vrste aktivnosti postoje jasni izvori financiranja kroz EU fondove koje namjeravamo koristiti, a sredstva za izradu projektnih dokumentacija smo već osigurali. Kada se to realizira, mogu slobodno reći, da takvog ribarskog centra neće biti na obje strane Jadrana.

Sport mladih – jedan od ključnih projekata
Krajem godine ponovno su pokrenute košarkaška i odbojkaška liga srednjih škola Zadarske županije, a jedan od najvećih zagovornika bio je upravo župan Longin.
– Ovo je jedan od važnijih projekata koji namjeravamo provesti već od ove školske godine. Za to smo osigurali sredstva u proračunu, jer smatram da je školski sport iznimno bitan za zdrav razvoj učenika. Kao župan i nositelj školstva na prostoru Zadarske županije dat ću sve od sebe da potaknem sport i da se mladi sportaši profiliraju kroz ova prvenstva. To je ono što se pamti kroz cijeli život. Iz tog razloga, naš će tim na čelu sa Športskom zajednicom Zadarske županije i Županijskim školskim športskim savezom veliku energiju usmjeriti upravo prema populaciji mladih, kako bi stvorili pozitivne vrijednosti i potaknuli ih na nove izazove.
U srednjoškolskim ligama sudjelovalo je ove godine oko 200 učenika i učenica srednjih škola Zadarske županije. Projekt je otvoren s košarkom i odbojkom, a već u novoj godini slijedit će i drugi sportovi u kojima se učenici mogu natjecati.
Oduvijek je u školama zapaženo mjesto zauzimao sport djece i mladih, jer je poticao učenike na aktivnost, zajedništvo i pozitivan odnos prema sportu. Cilj nam je potaknuti prvenstva osnovnih i srednjih škola, kao i prvenstva pojedinih razreda unutar osnovnih i srednjih škola te tako stvoriti široku bazu budućih sportaša. Ta se baza posljednjih godina donekle izgubila, jer je zbog sadašnjeg stila života i novih tehnologija sve manje djece koju ćete vidjeti na vanjskim igralištima da igraju, primjerice, košarku ili nogomet. Mi smo spremni pomoći u tome da se igrališta obnove i da se maksimalno oživi natjecateljski duh u dobnim kategorijama osnovnih i srednjih škola. Projekt smo otvorili srednjoškolskim ligama u košarci i odbojci, a namjeravamo ga proširiti na osnovne škole, kao i na druge sportove poput nogometa i rukometa, kaže Božidar Longin.