Stanove je sve teže otplaćivati. Evo koji je najveći iznos kredita s plaćom od 2.000 eura

Prvi put nakon 2018. godine Hrvatska narodna banka od prvog travnja postrožuje uvjete za dobivanje kredita, i to »radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava«, a razlog je u enormnom porastu broja nenamjenskih gotovinskih kredita građana. Cilj postrožavanja kriterija je usporiti zaduživanje kućanstava, navode u HNB-u, osobito u segmentu nenamjenskih kredita čiji rast ubrzava još od početka 2023. godine da bi u prošloj godini stopa rasta tih kredita skočila s 3,6 posto, koliko je iznosila krajem 2022., na čak 15,9 posto.

Istodobno, u HNB-u ističu da kod stambenih kredita, koji također rastu po povišenoj stopi od 10 posto godišnje, »postoje naznake rasta rizika neuredne otplate«.

Ograničenje ročnosti

– Mjere se uvode preventivno, kako bi se ublažilo nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima.

Očekuje se da će mjere blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, istaknuli su iz HNB-a.

Što se tiče nenamjenskih gotovinskih kredita, od prvoga travnja iznos zaduženja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 40 posto, a ročnost se ograničava na 10 godina.

Kod stambenih kredita od prvoga se travnja iznos zaduženja također ograničava tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto, uz ograničavanje ročnosti na 30 godina.

Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto (dosad 100 posto), čime Hrvatska izjednačava praksu s većinom europskih i svjetskih tržišta.

Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, pri čemu se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

– Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama.

Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača, naveli su iz središnje banke dodajući da su banke i nadalje dužne koristiti se vlastitima, kao i dodatnim propisanim elementima procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.

Osnivač Pro grupe za kreditno posredovanje Vjeko Peretić kaže da za razliku od stambenih kredita, građanima koji prvi puta dižu gotovinski kredit ova pravila neće donijeti promjenu jer su dosadašnja već dobro regulirala izračun kreditne sposobnosti.

Promjene će osjetiti oni koji dižu drugi ili treći kredit, primjerice kada uz stambeni kredit žele gotovinskim nadomjestiti potrebni iznos ili kombinirati dva gotovinska ili gotovinski, pa stambeni itd., a efekti predloženih mjera u tom bi slučaju umanjili maksimalne iznose kredita za one sa srednje visokim dohotkom.

Brzo pogoršanje

– Prema prvim izračunima i u najboljem scenariju banke koja ima najfleksibilnija pravila izračuna kreditne sposobnosti za stambeni kredit, klijenti s plaćom do 1.600 eura neće osjetiti nikakvu razliku. Oni će i sada, ali i nakon primjene novih pravila, moći podići maksimalno oko 160.000 eura na 30 godina.

Međutim kako plaća raste, razlika će biti sve osjetnija. Klijent s plaćom 2.000 eura moći će na isti rok podići čak 20 posto manje: oko 200.000 eura umjesto dosadašnjih 250.000 eura, navodi Peretić.

– Kada ne bi dobili traženi iznos, klijenti su do sada »krpali« podizanjem dodatnog gotovinskog kredita, ali ograničavanjem maksimalnog opterećenja plaće kreditima na 40 posto, to će sada uz veće iznose novog stambenog kredita, zbog poraslih cijena nekretnina biti praktički onemogućeno.

Odnosno, ako ste uzeli maksimalan stambeni kredit, teško ćete moći dodati još jedan gotovinski, jer tada zbroj svih kreditnih mjesečnih obveza neće smjeti prelaziti 40 posto plaće, podsjeća Peretić

Naplativost gotovinskih kredita relativno se brzo pogoršava. Udio takvih »loših« kedita u ukupnom broju odobrenih gotovinskih kredita od 2021. do 2023. godine porastao je na blizu četiri posto, a neuredna otplata kredita mogla bi se dodatno pogoršati kod novijih kredita, procjenjuju u HNB-u, i to zbog većeg volumena odobrenih kredita i očekivanog usporavanja rasta dohotka.

Što se tiče rizika neuredne otplate stambenih kredita, u HNB-u navode da su snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli potrošače na podizanje sve većih kredita.

Tako se prosječni teret otplate stambenog kredita povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem prošle godine.