Stabilan promet, ali promijene navika gostiju nova je slika hrvatske turističke sezone

Kolovoški turistički promet ove godine zasad drži lanjske brojke ili je neznatno ispod njih. Ne radi se o nekom velikom disbalansu, međutim, već se i lani kolovoz nije proslavio te je u većini destinacija bio u manjem minusu. Ove godine je špica sezone u znaku »ultra last-minute« rezervacija pa se dade zaključiti da su gosti ipak stigli, makar i uz niže cijene.

Promjene navika

Ovo ljeto ujedno pokazuje tektonske promjene po pitanju strukture gostiju, tradicionalno najjače njemačko tržište »bere« minuse, u padu je i austrijsko, dok turističke brojke spašavaju domaći gosti, srednja Europa, a i veliki povratnici ferragosta – Talijani.

Još nepotpuna turistička statistika pokazuje kako je, primjerice, na Kvarneru od 1. do 23. kolovoza boravilo oko 645.000 gostiju, otprilike kao i lani, a ostvareno je oko 4,3 milijuna noćenja – oko 1 posto manje. Marijana Kalčić, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera, kazala je kako je i kolovoz za sada potvrdio stabilan turistički promet na Kvarneru te kontinuiran interes gostiju za regiju.

Foto M. KOMINA

Kolovoz je tako na Kvarneru donio manji pad s njemačkog tržišta, ali rast s domaćeg te srednjoeuropskog. Mađari su u ovih dvadesetak dana ostvarili čak 18 posto više noćenja, a rast od 5 posto u noćenjima bilježi se i kod Poljaka i Čeha. U porastu je i promet s talijanskog tržišta. Direktorica županijskog TZ-a ukazala je i na zanimljiv podatak; domaće tržište je preteklo njemačko po broju dolazaka. Hrvata je od početka godine na Kvarneru boravilo oko 450.000, a Nijemaca oko 410.000, s time da su njemački turisti na destinaciji boravili duže pa je broj noćenja na istoj razini kao i kod domaćih.

Najveća kvarnerska turistička subregija – otok Krk u kolovozu bilježi više dolazaka, uz nešto kraći boravak gostiju. Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice otoka Krka, pojašnjava kako je od 1. do 22. kolovoza 2026. godine na otoku ostvareno 195.800 turističkih dolazaka ili 1 posto više te blizu 1,5 milijuna noćenja ili 1,5 posto manje nego lani. Podaci, ističe, pokazuju kako se ne radi o smanjenju interesa za dolazak na Krk, već prije svega o promjeni navika gostiju i nešto kraćem prosječnom boravku. Broj dolazaka u objektima u domaćinstvu povećan je za 2,8 posto, dok je broj noćenja istodobno manji za 1,5 posto, što potvrđuje da interes gostiju postoji, ali se mijenja način korištenja odmora, uz veći broj kraćih boravaka.

Puno Poljaka

Nešto izraženiji pad noćenja bilježi se u kampovima, za oko 4,1 posto, dok je u hotelima ostvareno oko 2,6 posto manje noćenja. Njemačka ostaje najvažnije inozemno tržište otoka Krka s oko 40.000 dolazaka i 308.000 noćenja od 1. do 22. kolovoza. Broj dolazaka manji je za tek oko 1 posto, dok je broj noćenja smanjen za 6 posto te je i kod njemačkih gostiju vidljivo skraćivanje boravka.

S druge strane, posebno snažan rast bilježi Mađarska, s gotovo 25.000 dolazaka, odnosno čak 21,4 posto više, te 123.000 noćenja – 18,6 posto više. Pozitivna kretanja bilježe i Poljska te Češka.

Ukupno je, pak, otok Krk od početka godine »upisao« gotovo 770.000 dolazaka turista, i oko 4,8 milijuna noćenja što je nešto više dolazaka uz isti broj noćenja kao lani.

– Njemačka ostaje najveće pojedinačno inozemno tržište Krka s više od milijun ostvarenih noćenja od početka godine, iako je u odnosu na prošlu godinu zabilježen pad od 3,7 posto. Istodobno snažno rastu tržišta srednje Europe. Mađarski gosti ostvarili su 15,2 posto više noćenja, češki 10,5 posto više, a poljski 3,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Slovenija je s više od 1,03 milijuna noćenja praktički izjednačena s Njemačkom te dodatno potvrđuje važnost bliskih emitivnih tržišta za otok Krk.

Takvi rezultati pokazuju da se struktura gostiju postupno diverzificira, što smanjuje ovisnost destinacije o jednom emitivnom tržištu, ukazao je Škarpa.

U Malom Lošinju su od 1. do 23. kolovoza ostvarena 531.192 noćenja te 62.900 dolazaka – 0,81 posto manje noćenja te 1,76 posto manje dolazaka, pokazuju podaci Turističke zajednice grada (TZG) Malog Lošinja.

Dosadašnji dio kolovoza je najveći broj noćenja tako donio lošinjskim kampovima, zatim slijede objekti u domaćinstvu, hoteli te nekomercijalni smještaj. Kolovošku špicu na lošinjskom je području provelo najviše gostiju iz Slovenije, Njemačke, Hrvatske, Italije i Austrije, s time da se kod slovenskih, njemačkih i austrijskih turista vidi manji pad fizičkog prometa, dok je domaće tržište u plusu od 2 posto, a talijansko za 1,5 posto. Prema riječima Dalibora Cvitkovića, direktora TZG-a Malog Lošinja, ipak se u kolovozu najveći rast vidi s tržišta Poljske, i to za dvadesetak posto, Srbije, Češke i Mađarske.

Rujan sve važniji

Od početka godine je, pak, ostvareno preko 1,7 milijuna noćenja te oko 240.000 dolazaka, odnosno, 0,58 posto više noćenja te 1,18 posto više dolazaka.

– Dosadašnji dio glavne turističke godine na Lošinju možemo ocijeniti vrlo dobrim, pri čemu je kolovoz, kao tradicionalno najintenzivniji turistički mjesec, protekao uz rezultate vrlo blizu prošlogodišnjima. Istovremeno, kumulativni rezultati od početka godine pokazuju nastavak pozitivnog trenda. Posebno veseli rast hotelskog segmenta, koji bilježi 6,76 posto više noćenja na godišnjoj razini. Među našim najvažnijim emitivnim tržištima i dalje prednjače Slovenija, Njemačka, Hrvatska, Italija i Austrija, dok značajan rast bilježimo s tržišta Češke, Srbije, Poljske i Mađarske, rekao je Dalibor Cvitković.

– Što se tiče nastavka sezone, očekujemo nastavak dobrih turističkih rezultata i tijekom rujna i ostatka posezone. Rujan je posljednjih godina sve važniji dio turističke godine, kaže direktor TZG-a Malog Lošinja.

Zadarski ugostitelji posezonu čekaju s optimizmom

Na području Zadarske županije je od početka kolovoza do proteklog vikenda boravilo oko 475.000 turista koji su ostvarili oko 4 milijuna noćenja, kažu u Turističkoj zajednici (TZ) Zadarske županije. Na ovom području turistički promet u kolovozu nosi domaći gost s preko 1,1 milijun noćenja, što je dvostruko više od drugog – njemačkog tržišta. Na trećem su mjestu gosti iz Slovenije s ostvarenih 288.000 noćenja, slijede Mađari, Česi i Slovaci. Od početka godine na ovom je području, pak, boravilo oko 1,7 milijuna turista te je ostvareno preko 12 milijuna noćenja, od čega oko 8,4 milijuna u komercijalnom smještaju. Struktura gostiju je vrlo slična kao i ona u kolovozu. Domaći gost uvjerljivo drži prvo mjesto po ostvarenim noćenjima, slijede drugi Slovenci, dok su u ukupnom prometu Nijemci ipak na trećem mjesu. Tu su Poljaci, Česi, Slovaci pa Austrijanci.

Vanja Čvrljak, direktor TZ-a Zadarske županije, pojašnjava kako su turistička godina, kao i sama špica sezone, otprilike na lanjskim brojkama.

– Glavna turistička sezona u Zadarskoj županiji je prema dosad dostupnim podacima na razini prošlogodišnje, a za konačnu ocjenu treba pričekati i potpune podatke. No, može se reći da su dosadašnji ostvareni rezultati odlični i potvrđuju dobru poziciju naše destinacije, osobito uzimajući u obzir koliko je zahtjevna ova turistička godina, kaže Čvrljak. A rujan i posezonu se u Zadarskoj županiji očekuje s optimizmom. Pritom će, ističe Čvrljak, dobra zračna povezanost biti jedan od ključnih preduvjeta, a dodatni potencijal očekuje se dolaskom turista koji nisu vezani uz školske praznike.

– Takvi gosti češće odabiru putovanja izvan vrhunca sezone, uključujući kraće odmore i city break aranžmane, kaže direktor TZ-a Zadarske županije.

Istarski hoteli posluju bolje nego lani

Istra kao najjača turistička regija u Hrvatskoj je od 1. do 23. kolovoza sa oko 6,6 milijuna noćenja na nekih 1 posto manje u noćenjima. Smanjenje je vidljivo kod kampova, koji s blizu 2,7 milijuna noćenja drže najveći udio u ostvarenim kolovoškim noćenjima, te kod obiteljskog smještaja. Hoteli su, pak, čak i nešto bolji nego lani. Kolovoz je poluotoku donio povratak talijanskog gosta pa se tako u dosadašnjem dijelu mjeseca broji nekih 7 posto talijanskih noćenja više nego lani, ukupno oko 660.000. Najjače tržište ipak ostaje Njemačka s oko 2,2 milijuna ostvarenih noćenja, što je nekih 3 posto manje nego lani. Na drugom su mjestu s oko 680.000 noćenja Slovenci kod kojih se također vidi manji pad, dok je Italija treća. Kolovoz je minuse donio i kod austrijskog i nizozemskog tržišta. Od početka godine je, pak, njemačkih noćenja samo 1 posto manje, slovenska su 1 posto u plusu, austrijska 4 posto u minusu, talijanska 8, a domaća 7 posto u plusu.