Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Europa bez granica

Sretna vam Nova godina! Sada možete autom od Dubrovnika do Osla bez osobne

Autor: Zlatko Crnčec

01.01.2023. 00:28
Sretna vam Nova godina! Sada možete autom od Dubrovnika do Osla bez osobne

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL



Točno deset godina i šest mjeseci nakon što je postala punopravna članica Europske unije Hrvatska je postala punopravna članica sustava Schengena.


Riječ je ovdje o Europi bez granica, slobodnoj zoni prolaska ljudi i roba koja se proteže od grčkih otočića na Mediteranu na samom jugu Europske unije pa do norveškog Nordkappa na samom sjeveru.


Norveška nije članica EU, ali jest Schengena. Teoretski gledano, a taj je princip vrijedio godinama dok se nije pojavila epidemija korone, od sutra možete sjesti u automobil recimo u Dubrovniku i voziti se do Stockholma ili Osla, a da ne morate ni jedan jedini puta pokazati osobnu kartu ili putovnicu.




U ovom trenutku, nažalost, neke su zemlje članice ipak uvele neke oblike granične kontrole kada se pojavila korona, ali i dodatan priliv ilegalnih migranata. Treba reći i to da će primjena Schengena zbog tehničkih problema za hrvatske državljane započeti tek 26. ožujka 2023 godine. Za putnike koje putuju kopnom i morem granične kontrole ukidaju se već danas. Iako se procedura kontrole na granici formalno ukida, policija, a posebno mobilna granična policija i mobilne carinske jedinice imaju pravo kontrole u dubini teritorija države članice.


Austrija je u studenom donijela odluku da produžuje granične kontrole prema Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj.


Za Sloveniju i Mađarsku ovaj će režim vrijediti do sredine svibnja 2023. godine, a za Slovačku do kraja ove godine s mogućnošću produženja.


Češka je također uvela zbog povećanog broja migranata kontrolu na granici sa Slovačkom. Njemačka, Francuska i Danska također trenutačno kontroliraju svoje granice. Schengen predviđa se takve mjere zemlja uvodi u slučaju ozbiljne sigurnosne prijetnje njenom javnom redu i internoj sigurnosti. Nakon pola godine Bruxellesu se mora podastrti novi, uvjerljiv dokaz o ozbiljnoj prijetnji za sigurnost zemlje.


Ove se mjere, medutim, često provode dosta labavo na način da se ne radi o klasičnoj graničnoj kontroli već o pojačanoj prisutnosti policije na graničnoj crti.


Kontrole na vanjskim graničnim prijelazima prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori bit će strože, ali već postoje trake za državljane EU.


Tijekom ljetnih mjeseci moguće su gužve, a Hrvatska je preuzela obvezu proširivanja postojećih graničnih prijelaza. Ako uz državljanstvo tih država imaju i hrvatsko i koriste hrvatske isprave, tretira ih se kao državljane EU.


Prije ulaska Hrvatsku Schengen je imao ukupno 26 država, 22 su članice Europske unije, a njima su se pridružile i četiri nečlanice – Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Postojalo je i pet država članica EU koje nisu bile dio Schengena – Hrvatska koja sutra postaje članica; Republika Irska koja zbog kompliciranih aranžmana oko Sjeverne Irske nakon Brexita želi sama kontrolirati svoje granice; Cipar čiji se dio nalazi pod okupacijom turske vojske; te Rumunjska i Bugarska čija je kandidatura odbačena početkom prosinca ove godine na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU.


Hrvatska je u proceduri ulaska u Schengen prošla dosad najtežu proceduru kojoj je bila podvrgnuta neka zemlja aplikantica. Prije početka hrvatskih pregovora procedura je bila dosta jednostavnija nego što je to danas, a glavni razlog tome je pojava ilegalnih migracija koja je svoj vrhunac imala 2015. godine, a sada se pojavljuju neke naznake da bi se Europa uskoro mogla suočiti s istim problemom. Da bi postala članica Hrvatska je morala ispuniti čak 281 preporuku u osam područja. Jedina smo članica EU-a koja je uspostavila Nezavisni mehanizam za nadzor postupanja policije na granici.


Put Hrvatske prema članstvu bio je jako dug i naporan, a konačna je odluka donesena na već spomenutom sastanku ministara unutarnjih poslova članica EU koji je održan u Bruxellessu 7. prosinca ove godine. Samo desetak dana prije toga Austrija je dala naznačiti da bi na tom sastanku mogla biti protiv proširenja Schengena zbog toga jer on ne funkcionira kako bi trebao. Naime, Austriju je ove godine zapljusnuo novi imigrantski val. Problem je bio u tome što su ilegalni imigranti prije dolaska u Austriju prešli preko teritorija nekih članica Schengena, a da tamo nisu bili registrirani što je obveza tih država. Međutim, vrlo brzo je austrijski kancelar Karl Nehammer pojasnio da Austrija neće blokirati Hrvatsku zbog toga što ti ilegalni migranti nisu u nju ušli preko naše zemlje. Na kraju je Hrvatska dobila zeleno svijetlo za ulazak, a crveno je za Rumunjsku i Bugarsku osim Austrije upalila i Nizozemska. To je izazavalo veliko razočaranje u ove dvije zemlje koji su prije Hrvatske postale članice EU-a i prije nje podnijele zahtjev za ulazak u Schengen. Potporu za ulazak u Schengen Hrvatska je dobila i od Europskog parlamenta, a prije toga i od Europske komisije.


Sve to znači da bi se od danas trebali početi uklanjati granični prijelazi prema Italiji, Sloveniji i Mađarskoj. Što će biti u praksi tek treba vidjeti.


Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon najavila je prije mjesec dana da je njezina vlada spremna uvesti kontrole na granici s Hrvatskom i nakon njezina ulaska u šengenski prostor, bude li to potrebno u slučaju velikog migrantskog pritiska


– Slovenija je spremna uvesti kontrole unutar šengenskog prostora sljedeći dan, tjedan, mjesec ako i kada to bude potrebno. Sada kada Hrvatska ulazi u Schengen, naravno da ne želimo da Slovenija postane nekakav džep s porastom ilegalnih prebjega, migranata, izbjeglica, rekla je Fajon. Ona je tada najavila, a Slovenija 7. prosinca i provela da će izaći s jednostranom izjavom po kojoj Hrvatska ulaskom u Schengen priznaje odluku arbitražnoA suda o međusobnom razgraničenju, koju Hrvatska ne priznaje jer smatra postupak arbitraže kompromitiranim postupcima slovenske strane. Hrvatska je odgovorila protuizjavom kojim se odbacuju ove slovenske tvrdnje.


U svibnju 2023. godine EU će uvesti ETIAS aplikaciju, odnosno sustav elektronske prijave, provjere i odobrenja za ulazak u sensengenski prostor za državljane zemalja koje uživaju prednosti bezviznog režima.