Sidrenje cijena poduzetnike bi moglo stajati čak 155 milijuna eura, mnogi najavljuju poskupljenja i zatvaranje

Isticanje takozvanih baznih cijena i objava cjenika na mrežnim stranicama u strojno čitljivom obliku, poduzetnike bi samo u prvoj godini primjene trebalo koštati dodatnih 91 milijun eura, a moguće i znatno više – oko 155 milijuna eura. U prosjeku to je oko 1.060 eura po obvezniku. Obveze se, inače, odnose na približno 85.900 poduzeća, ponajviše ugostitelje, frizerske i kozmetičke salone, trgovce, autoservise i druge pružatelje osobnih usluga, od kojih 94,5 posto ima manje od 10 zaposlenih, odnosno 19 od 20 obveznika su mikropoduzeća ili obrtnici, a oko 46.000 nema vlastitu mrežnu stranicu. Uz privatne iznajmljivače broj obveznika mogao bi porasti na oko 151.000.

Veliko nezadovoljstvo

Brojke su to koje lijepo ilustriraju koliko bi mogao iznositi trošak isticanja baznih cijena, a što su izračunali u Udruzi glas poduzetnika (UGP).

Predstavljajući jučer u Zagrebu analizu potencijalnih troškova ove administrativne obaveze, u UGP-u su istakli i kako najveći dio otpada na utvrđivanje bazne cijene za svaki proizvod i uslugu i zamjenu oznaka na prodajnom mjestu, a zatim na izradu cjenika u obliku CSV ili XML, izradu i održavanje mrežne stranice te ažuriranje cjenika pri svakoj promjeni cijene. Vladina odluka iz rujna je, naime, obvezu objave cjenika ograničila na one koji mrežnu stranicu već imaju, međutim, Nacrt pravilnika tu iznimku ne sadrži, pa bi oko 46.000 poduzeća moralo otvoriti mrežnu stranicu samo radi objave cjenika. Samo ta razlika stvara 20,6 milijuna eura troška u prvoj godini, odnosno oko 450 eura po poduzeću bez stranice, a 95 posto tog troška snose poduzeća s manje od 10 zaposlenih.

Poduzetnici su uz to za pripremu za sidrene cijene, koje se sada zamjenjuju, već potrošili 20 do 43 milijuna eura.

Analizu je za UGP izradila dr. sc. Leonarda Srdelić, predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, na temelju službenih statističkih podataka i upitnika koji je ispunilo 899 poduzetnika, od kojih su 784 odgovora uključena u analizu.

Prema UGP-ovu upitniku, 49 posto ispitanika najavljuje povećanje cijena, dok 28 posto razmišlja o zatvaranju poslovanja.

Predsjednik UGP-a Bruno Samardžić pozvao je Vladu da preispita obveze baznih cijena i objave cjenika te razmotri model središnjeg prikupljanja i usporedbe cijena putem javnih institucija, umjesto prebacivanja dodatnih administrativnih poslova na poduzetnike.

– Ako Vlada zadrži ove obveze, tražimo izuzimanje poduzetnika s manje od deset zaposlenih. Analiza pokazuje da bi se time ukupni trošak smanjio za dvije trećine, a obvezama bi i dalje bilo obuhvaćeno 79 posto prometa u tim djelatnostima. Dakle, postoji rješenje kojim se može ostvariti velik dio cilja uz znatno manje opterećenje gospodarstva, kaže Samardžić upozorivši i da bi država trebala pokazati jednaku razinu transparentnosti kada je riječ o vlastitim cijenama, naknadama i troškovima javnih usluga.

Vrijeme prilagodbe

U poduzetničkoj udruzi su naveli i kako nijedna druga država članica EU-a ne propisuje opću obvezu isticanja cijene s datuma u prošlosti. Pravo EU-a prethodnu cijenu traži samo pri najavi sniženja. Mađarska i Grčka cijene prate središnje, na državnom portalu na kojem potrošači uspoređuju cijene, i samo za velike trgovačke lance.

UGP također traži jasna i usklađena pravila te najmanje 60 dana za prilagodbu nakon objave konačnih propisa. Traže i da se zadržati iznimku iz Vladine odluke, prema kojoj cjenik na mrežnoj stranici objavljuju samo oni koji stranicu imaju, da se iz novih obaveza izuzmu mikropoduzeća i obrtnici ili da im se omogućiti jednostavan unos cijena na središnjem javnom portalu. Izuzimanjem mikropoduzeća trošak bi se smanjio za dvije trećine, a obveza bi i dalje obuhvaćala 79 posto prometa, kažu u UGP-u. Isto tako traže da se umjesto cijene s fiksnog datuma u prošlosti primijenjuje europsko pravilo o najnižoj cijeni u prethodnih 30 dana pri najavi sniženja, usklade izuzeća u oba pravilnika i jasno uredi položaj privatnih iznajmljivača i usluga koje se pružaju po ponudi. Navode i kako treba propisati rok važenja obveza i ocjenu njihova učinka nakon godinu dana primjene, kao i za propise koji podižu troškove poslovanja, uključujući odluke o minimalnoj plaći, unaprijed izraditi i objaviti procjenu učinaka na cijene i malo gospodarstvo.

Javno savjetovanje traje do 13. studenoga, dok je početak primjene predviđen za 17. studenoga.