Priprema se obveza da u nadzorne odbore državnih tvrtki uđu neovisni stručnjaci

Hrvatska bi do kraja sljedeće godine ili najkasnije u prvom tromjesečju 2025. trebala dobiti Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu koji bi trebao odrediti jedinstvena pravila u upravljanju tvrtkama u kojima je država većinski vlasnik i one su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Uz to će se upravljanje takvim poduzećima centralizirati u sklopu Ministarstva financija, a obrazac prethodne procjene objavljen na portalu eSavjetovanja najviše novina otkriva kad je u pitanju izbor i pozicija članova nadzornih odbora u tim poduzećima.

Tako se najavljuje uvođenje obveze da u nadzorne odbore tih tvrtki uđu nezavisni stručnjaci, da nadzorni odbor samostalno bira članove uprave, a može se zaključiti i da je plan povećati naknade koje primaju članovi nadzornih odbora.

Nacionalni plan

Vlada je poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i poduzećima u većinskom vlasništvu središnje države najavila u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti što znači da o ispunjenju obećanja o donošenju tog zakona ovisi i dobivanje novca iz europskog Mehanizma za oporavka i otpornost, a kao podlogu za izradu zakona uzela je preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), gdje je Hrvatska trenutno u procesu pristupanja.

Ministarstvo financija u obrascu najavljuje da će zakonom napraviti i kategorizaciju poduzeća i to na one od strateškog interesa i poduzeća od financijskog ili drugog značaja za državu.

Iako se i sada za imenovanje uprava i nadzornih odbora u tim tvrtkama raspisuju natječaji, navodi se i to da će se uvesti transparentni postupak izbora članova nadzornih odbora putem javnog natječaja ili, iznimno, posredstvom specijalizirane agencije za posredovanje pri zapošljavanju (headhunting agencije).

Raspisivanje natječaja za izbor vladinih predstavnika u nadzornim odborima i za imenovanje članova uprava dosad je proizveo brojne situacije u kojima je država imenovala privremene članove na šest mjeseci, dok Vlada ne bi donijela političku odluku o tome koga će imenovati u upravljačka tijela državnih tvrtki.

Najsvježiji primjer je odluka da se po treći put Vladini predstavnici u upravi Ine imenuju na šest mjeseci do odbora stalnih članova.

Uz to u najavi donošenja novog zakona navodi se i to da je on potreban radi »uvođenje obveze određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora kako bi se osiguralo efikasnije, odgovornije i objektivnije izvršavanje uloge članova nadzornih odbora«.

Veća autonomija

Ta mogućnost nije podrobnije objašnjena pa nije jasno kako bi se određivalo tko je nezavisni stručnjak i kako to može biti bilo tko koga je na tu poziciju izabrao vlasnik, u ovom slučaju država. Ide se toliko daleko da se najavljuje uvođenje autonomije nadzornih odbora da samostalno biraju članove uprave čime se »podiže stupanj odgovornosti nadzornih odbora za rad uprave«.

Teško je zamisliti da bi bilo gdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, nadzorni odbori autonomno birali članove uprave mimo vlasnika, pa i kad je taj vlasnik država.

S obzirom na to da najavljuje veću autonomiju i veću odgovornost nadzornih odbora za rad poduzeća, Vlada posebno najavljuje i veće naknade za članove nadzornih odbora, pa tako u Obrascu kaže da » naknade za nadzorne odbore poduzeća u državnom vlasništvu nisu dovoljan poticaja za stručnjake da se jave na ta mjesta«.

– Potrebna je uspostava stručnih i neovisnih nadzornih odbora transparentnom i kompetitivnom procedurom izbora, poboljšanje politike naknada, te jačanje neovisnosti revizijskih odbora i osnaživanje nadzornih odbora u izvršavanju funkcije određivanja strategije i nadzora upravljanja, navodi se u Obrascu.

OECD je u svojim preporukama kazao da naknade nisu poticajne za stručnjake da se jave na natječaje, pa u praksi brojna poduzeća u državnom vlasništvu stoga funkcioniraju kao produžetak nadležnih ministarstava ili prema diskrecijskim odlukama uprave, čije predstavnike imenuje država, a ne nadzorni odbor.

Teško je zamisliti situaciju u kojoj bi se bilo koja Vlada u Hrvatskoj odrekla takve mogućnosti, a najbolji primjer je energetska kriza u kojoj je država mogla ograničavati cijene struje jer u svom vlasništvu ima HEP što bi bilo puno teže da je riječ privatnoj kompaniji.

Poboljšati transparentnost

Kad je o HEP-u riječ, javnost još ne zna sve podatke o poslovanju na osnovu kojih je država odlučila dokapitalizirati tu kompaniju s 900 milijuna eura, a Ministarstvo financija najavljuje i da će novi zakon donijeti poboljšanje prakse transparentnosti i objava o poslovanju državnih poduzeća.

– Poboljšat će se prakse transparentnosti i objavljivanja povećanjem opsega objedinjenog izvješća, kao i poboljšanje u objavljivanju financijskih i nefinancijskih informacija u pravnim osobama u državnom vlasništvu, obećava se u Vladinom dokumentu.