Posljednji slikarski rad majstora Blaža

Gospa od Kaštela je dugi niz godina krasila glavni oltar Gospe od Zdravlja, dok je danas nalazimo u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti (SICU)

Zadarska nadbiskupija danas obilježava 565. obljetnicu nastanka jedne od najljepših sakralnih umjetničkih tvorevina petnaestog stoljeća – Gospe od Kaštela autora Blaža Jurjeva.
O tom vrijednom umjetničkom djelu i o autoru Blažu Jurjevu razgovaramo s mons. Rozariom Šutrinom. Za mons. Šutrina majstor Jurjev nije bio samo Trogiranin, kako se većinom i naglašava, već svakako i Zadranin.
– Blažev opus sačinjavaju mnoga umjetnička djela, a Zadranima najdraži je njegova slika Gospe od Kaštela. Čuvena slika dugi niz godina krasila je glavni oltar Gospe od Zdravlja, crkve koja je u srednjom vijeku za vrijeme velike epidemije kuge bila kultno svetište, dok je danas nalazimo u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti (SICU), priča Rozario Šutrin.
– Naime, Gospa od Kaštela posljednji je slikarski rad majstora Blaža. Riječ je o veličanstvenom djelu slikarske tehnike tempere na platnu i drvu.
Slikar Blaž Jurjev naš je veliki predstavnik slikarstva kasne gotike. Najvjerojatnije je rođen 80-ih godina 14. stoljeća, jer ga povijesni izvori prvi put spominju 1412. godine kao već poznatog i priznatog umjetnika, slikara. Kao talentirani mladić školovao se u Veneciji i po povratku u domovinu spremno prihvatio zaposlenje u svom Trogiru i u drugim primorskim gradovima u kojima je ostvario petnaestak sačuvanih djela zrelih stilskih oblika.
Kao nemiran duh, slikar-putnik, majstor Blaž radi u više dalmatinskih gradova, najduže boravi u Trogiru, zatim u Splitu, Dubrovniku, Korčuli, Šibenik i najzad u Zadru.
Likovno Blaževo stvaralaštvo isključivo je vjerskog sadržaja.
Zadranin i Trogiranin
– Djela su mu pretežno oltarne pale, veliki broj poliptiha, raspela, likovi svetaca, Gospe s Djetetom, kaže mons. Šutrin.
Majstor Blaž je posljednjih pet godina živio u Zadru. U njemu je stekao građansko pravo, 28. travnja 1448. izdiktirao svoju oporuku u kojoj sebe naziva građaninom Zadra: Blasius pictor, civis et habitator Jadre, što u prijevodu znači Blaž slikar, građanin i stanovnik Zadra.
U Zadru je u to vrijeme boravila i Katarina, supruga zadarskog graditelja Antuna Mahaldića, koja je majstora Blaža njegovala u starosti.
Većinu svoje imovine majstor Blaž je ostavio prvom franjevačkom samostanu u Zadru. U njihovoj crkvi je i pokopan u redovničkoj odori jer je još za života postao članom bratstva pod okriljem franjevaca.
Pokopan u crkvi sv. Frane
U svojoj oporuci majstor Blaž, “milošću Božjom zdrav umom, razborom i pameću” izražava želju da ga pokopaju u crkvi sv. Frane “u odjeći svetog redovnika”. Novčanu naknadu za 120 misa ostavlja gvardijanu fra Petru. Izgovorit će ih za pokoj njegove duše, za duše njegovih roditelja i pokojne mu supruge Drage. Smrt ga je zatekla u Zadru početkom 1450. godine.
Po ocjeni dr. Igora Fiskovića značenje majstora Blaža je u tome što je Dalmacija upravo zahvaljujući njemu i njegovim veličanstvenim radovima već u prvoj polovici 15. stoljeća dokazala da pripada dijelu europske umjetnosti koji se očitavao u stilu osebujne rastrte međunarodne gotike. Takva gotička obilježja dokazuju i pozlaćeni, izrezbareni okviri najvećeg broja njegovih likovnih djela.
– Slikar Blaž Jurjev je, bez sumnje, veoma zanimljiv predstavnik svoga vremena i građanskog društva kojem je pripadao. Vjerski sadržaji, biblijski motivi, nadahnjivali su čitavo njegovo visoko kvalitetno umjetničko djelo, zaključuje na kraju mons. Rozario Šutrin.