Poreznici će plijeniti privatnu imovinu bogataša dužnika

U prvom koraku analizirana su tek poduzeća sa zagrebačkog područja te je ustanovljeno 20 milijuna kuna poreznog duga koji se “prelijevao” s računa na račun međusobno povezanih firmi kako bi se izbjeglo plaćanje poreza
Ministarstvo financija iskoristit će sve zakonske mogućnosti kako bi naplatilo porezne dugove, u više navrata ponavljali su iz tog resora, a čini se da ministar financija Slavko Linić od toga neće odustati unatoč kritikama o prevelikoj poreznoj presiji u zemlji, koje stižu čak i iz koalicijskih redova. Naplata poreza nije nikakva presija nego uvođenje reda, dosad su tako iz Financija odgovarali na kritike.
Sada su, kako doznajemo, krenuli i u akciju pljenidbe novca, odnosno dnevnog prometa kod onih dužnika koji posluju s gotovinom. U nekoliko poreznih ispostava potvrdili su nam da njihovi poreznici imaju nalog da ujutro dođu, uglavnom u kafiće, te da na kraju dana na ime poreznog duga uzmu dnevni promet.
– Imamo i tu mogućnost za naplatu dugova. Možda se vama to ne čini elegantnim načinom, ali i to je jedna od mjera naplate. Za nas je to krajnja mjera, ali što drugo učiniti s čovjekom koji u svom kafiću ima promet od deset ili 20 tisuća kuna, prijavljuje znatno manje, ali ni na taj umanjeni promet nije spreman godinama platiti porezni dug. Kako gospodski s njime postupati, kažu naši izvori iz Porezne uprave. Priznaju da pri takvom pokušaju ima i neugodnih scena, pa čak i prijetnji.
Nalog iz vrha
Nisu one isključene ni ubuduće, pogotovo kad je u pitanju nalog koji je iz vrha Porezne uprave stigao u njezine područne urede da se što skorije naplati porezni dug za koji država, odnosno Ministarstvo financija, ima založno pravo na nekretnine ili pokretnine. U područnim uredima u nekoliko hrvatskih gradova otkrili su nam da je stigao nalog da aktiviraju zalog na nekretnine i pokretnine i tako naplate dug te da su upozoreni da to “čine kod bogataša, odnosno onih koji državi duguju milijune, a ne kod građana čiji je dug nekoliko tisuća kuna”.
– Nije nam cilj aktivirati založno pravo kod nekoga tko je dužan državi dvije ili pet tisuća kuna, ali dat ćemo u prodaju nekretnine onih koji duguju milijune kuna, a u međuvremenu se njihova osobna imovina povećala za isti taj iznos, pri čemu se državi nisu sjetili platiti ni lipe poreza, kaže naš sugovornik iz Porezne uprave.
Zasad su na udaru tvrtke i građani s nedavno objavljene liste dužnika i za početak je Porezna uprava detektirala milijardu kuna duga koji je pokriven založnim pravom na imovinu.
Založno pravo
– Godinama taj dug postoji i godinama založno pravo nije aktivirano. Više se neće čekati i država će na taj način pokušati ubrati porezni dug. Banke se bez problema kroz ovrhu i hipoteke koje su upisale naplaćuju od građana koji preživljavaju od plaće. Pa vrijeme je i da se država naplati od onih četiri godine nisu platili porez, ali su kupili jahtu, poručuju poreznici s kojima smo razgovarali. Zasad su, što se tiče liste dužnika, porezne vlasti uspjele naplatiti pedesetak milijuna kuna duga u gotovini.
Osim što se dužnici s te liste sami odlučuju platiti obvezu i što im sada prijeti oduzimanje imovine, ali i gotovine, Porezna uprava koristi još jednu mogućnost što su joj dale izmjene Općeg poreznog zakona. Odredba o proboju pravne osobnosti omogućuje poreznim vlastima da naplate državna potraživanja iz imovine vlasnika ili direktora tvrtki ako se ustanovi da su namjerno prebacivali ili skrivali novac na račune drugih, povezanih poduzeća ili na svoje privatne račune, a da pri tome državi nisu platili porez.
Mreža poduzeća
Lista dužnika omogućila je da se otkrije mreža od deset tisuća poduzeća, među kojima je njih i po dvadesetak bilo povezano i prelijevalo novac kako bi izbjegli plaćanje dobavljača ili plaćanje poreza.
Opći porezni zakon sada kaže da su u takvom slučaju vlasnici ili direktori svojevrsni jamci plaćanja poreza državi. Tako je na zagrebačkom području analizirano oko 700 tvrtki, od kojih su brojne međusobno povezane, a ostale su dužne državi porez. Neke od tih tvrtki zapale su u nelikvidnost i poteškoće i radi toga nisu platile porez, ali u dijelu slučajeva poreznici sumnjaju na namjerno izvlačenje novca, prebacivanje s računa na račun kako bi se izbjeglo plaćanje poreza.
Zato će porezna Uprava za početak pokušati 20 milijuna kuna neplaćenog poreza, koji po njihovom mišljenju namjerno nije plaćen, nastojati naplatiti iz privatne imovine vlasnika i direktora, a riječ je, kako doznajemo, o pedesetak osoba. Bit će to prve primjene instituta proboja prave osobnosti, odnosno naplate poreza neke tvrtke iz privatne imovine, a na poreznicima je da u upravnom postupku i dokažu da je postojala namjera da se vara državu. Namjerno izbjegavanje plaćanja poreza ili dobavljača, iako tvrtka ima novac, postalo je u Hrvatskoj dio poslovne prakse, ali rijetko kad je netko za to odgovarao iako je riječ o kaznenom djelu.

NOVE MJERE

– pljenidba dnevnog prometa– aktiviranje založnog prava na nekretnine ili pokretnine– naplate iz imovine vlasnika ili direktora tvrtki koje su prelijevale novac