Plenković na SEECP-u: Jadransko-jonski plinovod Hrvatskoj je strateška tema

Hrvatskoj je projekt izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda jedna od strateških tema, rekao je premijer Andrej Plenković nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u utorak u Podgorici, naglasivši da je u regiji potrebno ulagati u energetsku i prometnu infrastrukturu. Proces suradnje u jugoistočnoj Europi regionalni je forum pokrenut 1996. s ciljem jačanja suradnje, sigurnosti i stabilnosti. Danas okuplja 13 zemalja – Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Bugarsku, Grčku, Sjevernu Makedoniju, Moldovu, Rumunjsku, Srbiju, Tursku, Sloveniju i Kosovo. “Ovaj samit je poslao poruku o nužnosti političkog dijaloga, rješavanja otvorenih pitanja i regionalne suradnje, ali i investicija u prometnu i energetsku infrastrukturu”, kao i ubrzanja onih članica koje to žele na putu prema Europskoj uniji i NATO-u, rekao je Plenković novinarima.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izdvojio je na otvaranju samita ostvarene pomake u protekloj godini – otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, davanje statusa kandidata Sarajevu, Kišinjevu, kao i odobravanje vizne liberalizacije Prištini.  “Regija mora pronaći konsenzus kako bi zajedničkim naporima krenula naprijed i ubrzala proces integracija”, rekao je domaćin samita i dodao da članstvo u Uniji treba promatrati kao “trajnu ravnotežu međusobne odgovornosti i benefita”. Novi predsjednik Crne Gore, izabran u travnju, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu gurnula sigurnosno pitanje na vrh regionalnih i europskih političkih agendi.

Foto: Luka Jeličić

Usvojena Podgorička deklaracija

Sastankom u Podgorici obilježen je kraj crnogorskog predsjedanja i usvojena je Podgorička deklaracija. U deklaraciji se pozdravlja intenzivirani politički dijalog između Europske unije i država koje žele postati članice tog bloka, poziva na jačanje sigurnosne i gospodarske suradnje, infrastrukturne povezanosti i energetske sigurnosti država regije te na promicanje zelene tranzicije i održivog razvoja.

Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije. Ondje bi se spojio na Transjadranski plinovod (TAP) kojim plin iz polja u Azerbajdžanu dolazi preko Grčke do Albanije pa se prenosi dalje do Italije. Plenković je rekao da je na samitu govorio kolegama o ulozi Hrvatske kao energetskom čvorištu u Europi i preko LNG terminala na Krku, ali i Jonsko-jadranskog plinovoda.

“To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konzultacije s Azerbajdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu”, rekao je Plenković. Priključak IAP-a za BiH planiran je projektom Južne interkonekcije Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar o kojemu su hrvatska vlada i Vijeće ministara BiH razgovarali na zajedničkoj sjednici u Zagrebu prošlog tjedna.  Nakon Crne Gore, SEECP-om će od 1. srpnja predsjedati Sjeverna Makedonija.