Foto: Luka Jeličić
Hrvatskoj je projekt izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda jedna od strateških tema, rekao je premijer Andrej Plenković nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u utorak u Podgorici, naglasivši da je u regiji potrebno ulagati u energetsku i prometnu infrastrukturu. Proces suradnje u jugoistočnoj Europi regionalni je forum pokrenut 1996. s ciljem jačanja suradnje, sigurnosti i stabilnosti. Danas okuplja 13 zemalja – Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Bugarsku, Grčku, Sjevernu Makedoniju, Moldovu, Rumunjsku, Srbiju, Tursku, Sloveniju i Kosovo. “Ovaj samit je poslao poruku o nužnosti političkog dijaloga, rješavanja otvorenih pitanja i regionalne suradnje, ali i investicija u prometnu i energetsku infrastrukturu”, kao i ubrzanja onih članica koje to žele na putu prema Europskoj uniji i NATO-u, rekao je Plenković novinarima.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izdvojio je na otvaranju samita ostvarene pomake u protekloj godini – otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, davanje statusa kandidata Sarajevu, Kišinjevu, kao i odobravanje vizne liberalizacije Prištini. “Regija mora pronaći konsenzus kako bi zajedničkim naporima krenula naprijed i ubrzala proces integracija”, rekao je domaćin samita i dodao da članstvo u Uniji treba promatrati kao “trajnu ravnotežu međusobne odgovornosti i benefita”. Novi predsjednik Crne Gore, izabran u travnju, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu gurnula sigurnosno pitanje na vrh regionalnih i europskih političkih agendi.
Usvojena Podgorička deklaracija
Sastankom u Podgorici obilježen je kraj crnogorskog predsjedanja i usvojena je Podgorička deklaracija. U deklaraciji se pozdravlja intenzivirani politički dijalog između Europske unije i država koje žele postati članice tog bloka, poziva na jačanje sigurnosne i gospodarske suradnje, infrastrukturne povezanosti i energetske sigurnosti država regije te na promicanje zelene tranzicije i održivog razvoja.
Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije. Ondje bi se spojio na Transjadranski plinovod (TAP) kojim plin iz polja u Azerbajdžanu dolazi preko Grčke do Albanije pa se prenosi dalje do Italije. Plenković je rekao da je na samitu govorio kolegama o ulozi Hrvatske kao energetskom čvorištu u Europi i preko LNG terminala na Krku, ali i Jonsko-jadranskog plinovoda.
“To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konzultacije s Azerbajdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu”, rekao je Plenković. Priključak IAP-a za BiH planiran je projektom Južne interkonekcije Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar o kojemu su hrvatska vlada i Vijeće ministara BiH razgovarali na zajedničkoj sjednici u Zagrebu prošlog tjedna. Nakon Crne Gore, SEECP-om će od 1. srpnja predsjedati Sjeverna Makedonija.
najnovije
najčitanije
Zadar
NOVI ČLANOVI
Odlukom župana Božidara Longina imenovani novi članovi Kazališnog vijeća
Svijet
predsjednički izbori
Kći bivšeg američkog republikanskog predsjednika podržala Kamalu Harris
Zadar
PROSLAVA
Svečana misa za 1000 lovaca po prvi put u Zadru, donosimo program
Košarka
NEBOJŠA BELIĆ
Muzej zadarske košarke prisjetio se legendarnog dužnosnika: ‘Počivao u miru Božjem…’
Svijet
stravična situacija
U španjolskim poplavama život izgubilo više od 50 ljudi
Hrvatska
obitelj ogorčena
Dječak jedva preživio nakon rutinske operacije: ‘Zašto mi ga puštaš dok krvari…’
Scena
MATS HUMMELS
Njemački nogometni velikan koji ima vile u Posedarju pozirao s novom curom
Zadar & Županija
suhe špine
U srijedu bez vode dio Zadra i Zemunika Donjeg
Županija
CESTA D8
Napokon završena prometna studija kritične točke u Murvici
Nogomet
1. ŽNL