PERONOSPERA HARA U VINOGRADIMA BEZ ZAŠTITE

– Prskao sam vinograd i eto u njemu peronospore. Toliko peča na listovima ne pamtim. Ima čokota gdje je peronospora zahvatila grozdiće, žali se Ante Jukica zvani Tenkista, vinogradar iz Petrova polja koji se ženidbom preselio u Petrčane gdje je podigao vinograd

Bezbroj puta je rečeno da razdoblje iza nas nije bilo sklon poljoprivrednicima. Dugotrajne kiše i hladnoća usporile su vegetaciju tako da većina ljetnog povrća kasni sa zrelošću od 10 do 15 dana. U voćarstvu najveći problem bio je kod bresaka i nektarina, jer je bolest kovrčavost lista uzela danak. Nisu bolje sreće bili niti vinogradari.
U vinogradima je obavljena intenzivnija zaštita zbog sprječavanja pojave bolesti nego što se radi u prosječnim godinama, ali pojedini vinogradari u tome nisu uspjeli i njihovi su se vinogradi “razboljeli”.
Grozd se osušio
Ovo proljeće dvije bolesti su pogodile najveći broj ravnokotarskih vinograda. Grožđe je nakon cvatnje počelo prhnuti umjesto da se razvijaju bobice, i vrlo brzo nakon toga negdje se dio grozda, a većinom cijeli grozd osušio.
– Peronospora nije, ali neki vrag je – žali se Šime Jurica, vinogradar iz Suhovara.
   Uzrok osipanja grozdića već u samoj cvatnji, odnosno odmah nakon cvatnje može biti vrlo različit. Česti uzrok osipanja su vrlo nepogodne vremenske prilike u doba cvatnje kakve su bile ovo proljeće. Osipanje već zametnutih bobica je različito kod različitih sorti.
Obilaskom terena opazio sam da je najveće osipanje na sorti syrah.
Osipanje syraha
 U hladna vremena neposredno nakon cvatnje listovi manje asimiliraju pa grozdići nisu dovoljno ishranjeni. Naime, tijekom i neposredno nakon cvatnje loza najintenzivnije raste, a vrhovi izbojaka “vuku” k sebi asimilate i u tom slučaju vrhovi izbojaka potroše za rast toliko asimilata da mlade bobice izgladne i osipaju se.
   Da bi se ova pojava spriječila preporuča se u hladnim i kišovitim godinama, kod na osipanje osjetljivih sorata, izvršiti vršikanje neposredno pred cvatnju, no to će s druge strane izazvati ranu tvorbu zaperaka što će prouzročiti dodatni posao.
    Suzbijanje osipanja nije lako jer se na vremenske prilike ne može utjecati. Jedino što se može učiniti je pravilna, bolje rečeno uravnotežena gnojidba vinograda s naglaskom na fosfor i kalij, kao važne biogene elemente.
Peča na listovima
– Prskao sam vinograd i eto u njemu peronospore. Toliko peča na listovima ne pamtim. Ima čokota na kojima je peronospora zahvatila grozdiće, žali se Ante Jukica zvani Tenkista, vinogradar iz Petrova polja koji se ženidbom preselio u Petrčane, gdje je podigao vinograd za svoje potrebe. Nije u problemima zbog peronospore samo Tenkista već i značajan broj ravnokotarskih vinogradara, a pogotovo vinogradara s Nadinskog blata. Razlog tome su, opet povoljni uvjeti za razvoj peronospore i nepravovremeno prskanje s neodgovarajućim pripravcima.
  No krenimo redom.
Kako prepoznati peronosporu?
Za one kojima je strana peronospora, a rado pročitaju naš prilog za poljoprivredu evo nekoliko uputa kako prepoznati peronosporu na vinovoj lozi. Već prije cvatnje, prvenstveno kada se kišovito vrijeme izmjenjuje sa sunčanim, uočene su žute pjege, a na donjoj strani pjega bijela prevlaka. Pjege se kasnije osuše, ali se javljaju nove te se broj pjega brzo širi što uzrokuje sušenje lišća. Ukoliko se ne obavi pravovremena zaštita bijele prevlake opažaju se na mladim bobicama.
 Peronospora je najopasnija bolest vinove loze i zbog toga valja pravovremeno zaštititi vinograd od njezinog napada. Danas postoji veliki broj pripravaka koji uspješno suzbijaju ovu opaku bolest. Od pripravaka na bazi bakra, koji se od davnine koriste za suzbijanje peronospore, do suvremenih organskih pripravaka koji putem lisnih otvora – puči ulaze u list i prenose se biljnim sokovima u sve zelene dijelove biljke.
Gljiva na otpalom lišću 
Za uspješnu borbu protiv peronospore potrebno je poznavati bar osnove njezine biologije. Gljiva prezimljuje na otpalom lišću. U proljeće kada loza potjera, padne dovoljno kiše, a tlo se zagrije na temperaturu višu od 8 stupnjeva Celzijevih spore započinju život. Vjetar i kiša spore peronospore prenose na lišće gdje pomoću kapljice vode počinju ulaziti u list kroz puči gdje se gljiva razvija stvarajući plodna tijela u obliku žutih pjega.
Preventivno suzbijanje  
Peronosporu valja suzbijati preventivno, što znači da se fungicidi moraju nalaziti na lišću i mladim grozdićima prije nastupa zaraze. Zaraza nastaje kada je tlo namočila kiša i kada se je zagrijalo iznad 8 stupnjeva Celzijevih, kada na lišću leži kap vode barem 4-6 sati i kada je vlažnost zraka veća od 70 posto.
Ovoga proljeća ostvareni su svi uvjeti za razvoj peronospore koja za svoj razvoj mora imati kapljicu vode. Peronospora napada lišće do sredine srpnja, ako se kišovito razdoblje nastavi i kasnije, kada peronospora napada grozdove i mlado lišće, jer kod starog lišća puči gube funkciju. U prosječnim godinama preventivnu zaštitu vinograda protiv peronospore treba obavljati do sredine srpnja, a u kišovitim godinama i kasnije. Kod borbe protiv peronospore potrebno je pratiti količine oborina uz izbor fungicida, kojih na našem tržištu postoji veliki broj, treba pravovremeno obaviti prskanje prije negoli gljiva proklija u listu ili bobici vinove loze.