Općina Galovac među tri najgore, Lišane Ostrovičke bez primjedbi Državne revizije

Općina Galovac na dohotke isplaćene fizičkim osobama u ukupnom iznosu od 355.340 kuna nije obračunala niti platila doprinose i porez na dohodak, a za nabavu roba, radova i usluga u ukupnoj vrijednosti od preko 2.4 milijuna kuna nisu provedeni propisani postupci javne nabave
Samo je 25 jedinica lokalne samouprave za poslovanje u 2008. godini od strane Državne revizije dobio ocjenu “bezuvjetno”, dok je ukupno 249 revidiranih županija, općina i gradova poslovalo na način koji je proizveo primjedbe Državne revizije. Državna revizija je za tri jedinice lokalne samouprave dala nepovoljno mišljenje o financijskim izvještajima o poslovanju, a među troje najneurednijih u poslovanju našla se i Općina Galovac. Općina Lišane Ostrovičke jedina je koja je u Zadarskoj županiji dobila bezuvjetno revizorsko mišljenje. Ovi su podaci vidljivi iz Izvještaja o radu Države revizije o kojem će saborski zastupnici raspravljati do kraja sjednice koja je u tijeku.
U Galovcu knjižili 300.000 kuna više
Najčešća primjedba Državne revizije na poslovanje gradova i općina u Zadarskoj županiji, koja je uostalom izrečena i Zadarskoj županiji, odnose se na naplatu potraživanja pa se gradovima i općinama zamjera sporost naplate lokalnih poreza te nepodnošenje tužbi kako potraživanja ne bi pala zastaru. Zadarska županija je koncem 2008. ukupno potraživala preko 8,3 milijuna kuna od kojih se 5,7 milijuna odnosilo na županijske poreze. Državna revizija stavila je i primjedbu i na to što, prije davanja koncesija na pomorskom dobru, Županija nije razradila kriterije iz kojih bi bilo jasno zbog čega su koncesionari dobili koncesija na različito vremensko razdoblje.
Za Općinu Galovac Državna revizija je utvrdila kako njezini financijski izvještaji za 2008. “ne iskazuju objektivan i istinit prikaz poslovanja tijekom godine i stanja na koncu godine i nisu sastavljeni u skladu s propisima koji određuju računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika te kako poslovanje u značajnom dijelu nije obavljeno u skladu s propisima koji određuju nadležnost Općine”.
U nizu galovačkih nepravilnosti koje je revizija utvrdila najnevjerojatnije zvuči podatak da su rashodi za materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje, utrošenu električnu energiju, nabavu goriva i troškove mobilnih uređaja, prema ispostavljenim računima, iznosili oko 2.4 milijuna kn, a evidentirani su u iznosu preko 2.,7 milijuna kn, što je za 313.858, kn više. Uz to, Općina Galovac na dohotke isplaćene fizičkim osobama u ukupnom iznosu od 355.340 kuna nije obračunala niti platila doprinose i porez na dohodak, a za nabavu roba, radova i usluga u ukupnoj vrijednosti od preko 2.4 milijuna kuna nisu provedeni propisani postupci javne nabave. U Općini Galovac nisu vodili evidenciju o korištenju automobila u službene svrhe i utrošku goriva.
Grad Zadar trebao sačuvati stanove
Od strane Državne revizije je ponovljeno kako Grad Zadar ni u proračunu za 2008., a ni u proračunu za 2009., nije rezervirao sredstva za isplatu glavnice za municipalne obveznice u vrijednosti 139.361.780 kuna, izdate kako bi se financirala izgradnja ŠC Višnjik. Državna revizija upozorava kako će u rujnu 2011. glavnica doći na naplatu. Ipak, ni u proračunu Grada Zadra za tekuću godina nema planiranih sredstva za povrat glavnice, već samo, kao i ranijih godina, za plaćanje kamata. Državna revizija ocijenila je kako Grad Zadar nije u 2008. godini trebao prodati tri stana u svojim vlasništvu, već ih “koristiti za rješavanje stambenih pitanja osoba koje zadovoljavaju kriterije utvrđene Odlukom o uvjetima i mjerilima za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Zadra”. Također je ocijenjeno kako je za poslove organizacije rada Zadarskog kluba u Zagrebu, s obzirom da je riječ o poslu koji traje cijele godine, Grad umjesto ugovora o djelu, koji su ukupno koštali 134.574 kuna, trebao zaključiti ugovor o radu te kako je Grad, a ne izvoditelj radova, trebao obaviti postupak odabira tvrtke koja je povela nadzor nad izvođenjem radova na uređenju prostora dvorane, pristupnih cesta i okoliša oko dvorane u ŠC Višnjik.
U očitovanju iz Grada je kazano kako “odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji nije određeno da poslovi nadzora moraju biti izdvojeni iz troškovnika ostalih građevinskih radova, a budući da imenovani nadzorni inženjer zadovoljava sve druge zakonom propisane uvjete, smatra da nisu prekršene odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji ili nekog drugog zakona”.
Obrovac “krpao” proračun
Jedna od zamjerki Države revizije na poslovanje Grad Benkovca u 2008. godini jest neprovođenje propisanog postupka nabave prilikom izgradnje prihvatilišta za pse vrijednog oko 299.900 tisuća kuna, na što su se iz Grada Benkovca očitovali kako je Grad “pri nabavi radova na prihvatilištu za pse bio ograničen rokovima, jer je trebalo što prije poboljšali uvjete života napuštenih i bolesnih životinja, a što je zahtijevalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Udruga za zaštitu životinja”.
Grad Nin dobio je zamjerku za to što je u 2008. godini komunalnu naknadu naplaćivao u paušalnom iznosu umjesto po metru četvornom stambenog prostora.
Kad je u pitanju Grad Biograd, Državna revizija je među ostalim ustvrdila kako je pola milijuna kuna doznačenih iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva umjesto za izgradnju poduzetničkih zona, kako je stajalo u ugovoru Ministarstva i Grada, utrošeno za nabavu nefinancijske imovine. Primjedba je stavljena i na nabavu geodetskih usluga vrijednih nešto manje od 365.000 kuna od strane ponuditelja koji nije ispunio obvezu plaćanja svih dospjelih obveza državi.
Grad Obrovac je u 2008. godini preko 1,8 milijuna kuna prihoda od prodaje nefinancijske imovine umjesto za održavanje ili kupnju nefinancijske imovine utrošio za krpanje proračuna ili kao u izvješću stoji „za tekuće proračunske rashode”. Najveća zamjerka koju je za poslovanje u 2008. godini dobio Grad Pag odnosila se na nerješavanje imovinsko-pravnih odnosa s općinama Kolan i Povljana po pitanju udjela u komunalnom poduzeću.
Kolan i Škabrnja se nepropisno zaduživali
Općine Kolan i Škabrnja dobile su primjedbu Države revizije zbog zaduživanja čija svrha nije bila podmirivanje troškova investicija financiranih iz općinskog proračuna, a niti su pribavile prethodnu suglasnost Vlade. Općina Kolan uzela je kratkoročni kredit u iznosu od pola milijuna kuna, dok se Općina Škabrnja zadužila za 200.000 kuna.
Općina Posedarje nije provela zakonom propisan postupak nabave prilikom kupnje automobila vrijednog 233.826 kuna. Za Općini Starigrad usluge održavanja nerazvrstanih cesta te održavanja odlagališta otpada u ukupnom iznosu od 408.665 kuna obavljale su razne fizičke i pravne osobe bez prethodno provedenog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja i bez zaključenih ugovora, prigovorila je Državna revizija na što se Općina očitovala navodeći kako su određeni poslovi na održavanju nerazvrstanih cesta “zbog tehničke neopremljenosti komunalnog društva povjereni drugim pravnim osobama, koje su odabrane prema odredbama Zakona o javnoj nabavi” te je pojašnjeno kako se “usluge održavanja odlagališta otpada odnose na gašenje požara na deponiju gdje je zbog žurnosti, a po naredbi Inspekcije za zaštitu okoliša i naputku županijskog vatrogasnog zapovjednika, angažirana trenutačno raspoloživa mehanizacija”.
Novac dali, a programe nisu donijeli
Državna revizija je ustvrdila i kako je Općina Starigrad u 2008. godini sportskim klubovima, dobrovoljnom vatrogasnom društvu, osnovnoj školi, raznim udrugama i zajednicama, turističkoj zajednici, političkim strankama, kulturno-umjetničkom društvu, bolnicama i organizaciji crvenog križa transferirala ukupno 465.400 kuna iako nije donijela programe javnih potreba u kulturi i športu.
Općini Sukošan je, među ostalim, zamjereno što je oko 102.000 kuna prihoda ostvarila dajući na korištenje javnu površinu za postavljanje kioska i štandova neposrednom pogodbom, umjesto putem javnog natječaja.
Državna revizija je utvrdila kako je Općina Sv. Filip i Jakov postupila u neskladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu budući da je materijal i usluge za održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta, dio materijala i usluga za održavanje javne rasvjete te usluge saniranja divljeg deponija u vrijednosti od oko 944.000 kuna nabavila su bez prethodno provedenog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja, pri čemu s izvoditeljima nije ni zaključila ugovore.