Održano svjetsko prvenstvo u izradi makaruna, natjecao se i riječki gradonačelnik. Evo kako je prošao

Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke bio je sudionikom prvog svjetskog prvenstva u brzinskoj izradi makaruna koje se održalo na 7. Istarskom festivalu pašte u Žminju.

Nije pobijedio, najbolja je bila Valentina Celić iz Kršana s 38 izvaljanih makaruna u minuti, ali nije bio ni posljednji između 11 prijavljenih natjecateljica i natjecatelja.

Među njima su bile i jake političke snage – načelnik Općine Žminj Željko Plavčić čiji je gost bio riječki gradonačelnik, kao i Dalibor Macan iz Savičente, nekad najmlađi istarski općinski načelnik. Stručni ocjenjivački sud predvodio je Davor Šišović, iskusni novinar, urednik portala Bookaleta.com koji je i osmislio ovo natjecanje.

– Ne radim u nekom od restorana, jednostavno volimo domaću hranu tako da se trudimo pripremati jela po uzoru na tradiciju. Pljukance volimo svi, tako da ih često radimo, u čemu mi pomaže i suprug koji ih i obožava jesti, tako da su od toga došli rutina i brzina, istaknula je Celić.

Iza nje se plasirala Iva Pamić s 26 pljukanci, dok je autor natjecanja i predsjednik žirija Šišović prisutno mnoštvo upoznao s činjenicom da se u Istri rabi čak 27 naziva za makarune.

Ujedno, bilo je to i najzanimljivije događanje na sedmom izdanju Istarskog festivala pašte koji se održao proteklog petka i subote godine.

Na iznimno zanimljivoj lokaciji Zad kaštela okupio se velik broj izlagača iz Žminja, Svetog Petra u Šumi, Pazina, Peruški, Pićna, Sv. Katarine, Kršana, Poreča, Čepića, Viškovići, Cerovlja, kad je Istra u pitanju, baš kao što su zapažene nastupe imali i stručnjaci u pripremi tjestenina iz Krka, Zagreba, Koprivnice i Kaštel Kambelovca.

Unatoč istinski visokim temperaturama, okupio se i jako veliki broj posjetitelja koji su željeli proniknuti u tajne pripravljanja domaće tjestenine.

A kako priliči i svako dobrom sajmu, moglo se doći i do još niz domaćih specijaliteta – suhomesnati proizvodi, sir, voće, slastice, čokolade, med, likeri, vina, umaci, unikatni predmeti od drva, čajevi, prirodna kozmetika, ma svih onih tako finih i posebnih sitnica što životu i daju onu tako potrebnu hedonističku notu.

Velika je gužva vladala i kod štanda na kojem su žminjske domaćice prezentirale pripremu tipične istarske tjestenine. Od koje se pak pripremalo fuže s junećim šugom, njoke sa šugom od miješanih gobic, rafiole s vrhnjem, sirom i pršutom te makarune sa rokulom, sirom i pršutom.

Inače, počeci istarskog festivala pašte, sežu u 2005. godinu kada je održana prva Makarunijada iz koje je 2014. godine nastala aktualna manifestacija. Kad je pak riječ o ovogodišnjoj manifestaciji, bili je to i homage Josipu Pinu Kuharu, kuharu iz mjesta Kuhari, čovjeku koji je iznimno cijenio svoj rodni kraj, koji je s ljubavlju pripremao kreativna jela u koja je ugrađivao tradiciju i ljubav prema svom rodnom kraju i koji je nesebično prenosio znanje i iskustvo svojim učenicima.

I sam je sudjelovao nebrojeno puta na manifestaciji i bio svojevrsni spiritus movens Festivala pašte u Žminju. Njemu u čast bila je postavljena i izložba fotografija kao i niza predmeta Pina Kuhara koje je koristio u svom kuharskom poslanju.