Na konferenciju Novog lista “Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni” stiže i premijer Plenković

Danas u Opatiji počinje konferencija Novog lista pod nazivom “Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni” na kojoj sudjeluju ključni dionici hrvatske Vlade te hrvatskog turizma.

Naime, u radu konferencije, koja se održava hotelu Amadria Park Grand Hotel 4 Opatijska Cvijeta, sudjeluju Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, Ankica Kruljac, predsjednica Uprave Novog lista d.d., Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb d.d., Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera, Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji (FMTU), David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d., Denis Šikljan, predsjednik Uprave DDG Group d.o.o. te Vedran Prica, vlasnik agencije Spatium nekretnine d.o.o. Konferencijom Novog lista moderira novinarka Zrinka Grancarić.

Naime, ulaskom Hrvatske u eurozonu te pristupanjem schengenskom prostoru od početka ove godine, hrvatski je turizam postao još konkurentniji na međunarodnom tržištu te još bliži svojim gostima.

Naime, prostor Schengena obuhvaća 27 europskih zemalja te više od 423 milijuna stanovnika, a Hrvatska čak oko 90 posto turističkog prometa ostvaruje upravo na zapadnoeuropskim tržištima.

Turistička 2023. tako je prva turistička godina u kojoj gosti iz Europe do hrvatskih destinacija dolaze bez čekanja u kolonama na graničnim prijelazima što umnogome olakšava i ubrzava putovanje, tim više što su većina gostiju autogosti. Osim toga, već tijekom predsezone pokazalo se kako je lakša dostupnost velik mamac za kraće vikend ili jednodnevne dolaske turista iz bližih zemalja poput Italije, Slovenije i Austrije.

Osim toga ulazak u schengensku zonu dodatno je ojačao poziciju Hrvatske kao sigurne destinacije. Osim ulaska u Schengen, ova je turistička sezona obilježena i činjenicom da je sredstvo plaćanja i u Hrvatskoj postao euro što gostima znatno olakšava planiranje troškove te nema preračunavanja, ali i nekad prilično visokih troškova konverzije.

S druge strane, i sami gosti primjećuju kako su porasle cijene, pa se čuju komentari kako je dijelom za to zaslužan upravo i prijelaz na euro.

Činjenica da je Hrvatska od početka godine dio europske obitelji u eurozoni i schengenskom prostoru signal je i dalekim tržištima kojima smo uklanjanjem administrativnih barijera postali još dostupniji i privlačniji, a što se ogleda i u trendu vraćanja turističkog prometa iz SAD-a, ali i Dalekog istoka.