Na brzoj cesti iz kamiona ispalo šest svinja, podnesena prijava DIRH-u

Nakon vijesti o ispadanju šest svinja iz teretnog vozila na brzoj cesti DC10, između Križevaca i Vrbovca, iz udruge Prijatelji životinja podnijeli su prijavu Državnom inspektoratu. Od veterinarske inspekcije zatražili su da utvrdi kako je došlo do ispadanja svinja iz vozila, jesu li poštovani propisi o zaštiti životinja tijekom prijevoza i je li svinjama nakon nesreće osigurana pomoć i zbrinjavanje.

– Svinje nisu teret koji smije ispadati iz kamiona, nego osjećajna bića koja žele živjeti. Kada ispadaju iz vozila na autocestu, moramo se zapitati što se dogodilo, ali i zašto smo prihvatili sustav u kojemu se životinje tretiraju kao predmeti i prevoze kao roba, poput krumpira ili kupusa, a njihova patnja smatra se nevažnom, istaknula je Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.

Pojasnila je da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) identificirala deset važnih posljedica prijevoza svinja na njihovu dobrobit. Među njima su stres zbog rukovanja i boravka s nepoznatim životinjama, toplinski stres, ozljede jer teško održavaju ravnotežu, stres zbog buke i vibracija prilikom kretanja vozila, glad, žeđ, umor te ograničena mogućnost kretanja i odmaranja. EFSA zato upozorava da se posljedice prijevoza mogu pogoršavati s njegovim trajanjem. Ono što je ljudima nekoliko sati na cesti, svinjama može biti višesatno iskustvo straha, nelagode, žeđi i iscrpljenosti.

Pametne su, društvene i žele živjeti

Prijatelji životinja naglašavaju da su svinje inteligentne, društvene životinje koje mogu učiti, pamtiti i osjećati bol, strah i stres. Ipak, dok smo naučili prepoznavati strah i privrženost kod pasa, iste osjećaje kod svinja često zanemarujemo jer ih promatramo kao hranu, a ne kao svjesna osjećajna bića.

– Kada pas prestrašeno pokušava pobjeći, želimo ga zaštititi i smiriti. Kada to čini svinja, zaboravljamo da proživljava isto što i pas, i da se želi spasiti. To što smo jedne životinje odlučili voljeti, a druge iskorištavati ne znači da one osjećaju manju bol, strah i stres ili da ih uopće ne osjećaju. Zapitajmo se zašto suosjećanje prestaje ondje gdje smo životinju proglasili hranom, ukazuje Klopotan Kačavenda.

Prijatelji životinja podsjećaju i da nakon utovara, vožnje i istovara, svinje završavaju u klaonicama, gdje ih čeka klanje. Za životinje koje su već iscrpljene prijevozom dodatni stres predstavljaju istovar, nepoznato okruženje, buka, rukovanje i čekanje. Propisi o zaštiti životinja tijekom prijevoza postoje upravo zato što su ti postupci povezani s rizicima za njihovu dobrobit, no poštovanje minimalnih zakonskih zahtjeva ne uklanja samu patnju niti dovodi u pitanje opravdanost iskorištavanja životinja.

Traže odgovore, ali i promjenu odnosa prema životinjama

Iz Udruge kažu da tragedija svinja koje su ispale iz teretnog vozila ne bi smjela ostati samo vijest o neobičnoj prometnoj nesreći. Ona je podsjetnik na svakodnevnu patnju milijuna životinja čiji se život, strah i bol svode na trošak proizvodnje i prijevoza.

– Ne smijemo reagirati samo kada životinje ispadnu iz kamiona i njihova patnja postane vidljiva svima. Trebamo se zapitati zašto ih uopće prevozimo na klanje i zašto njihovu želju za životom smatramo manje važnom od vlastitih prehrambenih navika. Životinje nisu proizvodi, već bića koja osjećaju i vole svoj život, zaključuju Prijatelji životinja.

Naglašavaju da je zdrava, biljna prehrana najučinkovitiji način spašavanja životinja iz agonije prijevoza, o čemu se može više saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.