NASTAVLJENO SUĐENJE Obersnelu i ekipi blokirana imovina vrijedna 218.000 €

Na Županijskom sudu u Rijeci nastavljeno je suđenje bivšem dugogodišnjem riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu, nekadašnjem pročelniku gradskog Odjela za urbanizam Srđanu Škunci, bivšem vaterpolskom reprezentativcu i poduzetniku Samiru Baraću te sudskom vještaku Zlatku Košćini. Nakon što su se na početku suđenja sva četvorica izjasnila da se ne smatraju krivima, sudsko vijeće započelo je intenzivan tjedan saslušanja svjedoka čiji bi iskazi trebali rasvijetliti okolnosti navodnih nezakonitosti obuhvaćenih USKOK-ovom optužnicom.

Sporno pogodovanje

Tužiteljstvo ih tereti za malverzacije počinjene od lipnja 2008. do kraja 2016. godine, pri čemu se Obersnel i Škunca terete za zlouporabu položaja i ovlasti, Barać za poticanje na to kazneno djelo, a Košćina za pomaganje u njegovu počinjenju. USKOK optuženike tereti za pogodovanje tvrtki Viktoria d.o.o. pri kupoprodaji i prenamjeni gradskog zemljišta, čime je, prema tvrdnjama tužiteljstva, Grad Rijeka oštećen za najmanje 176 tisuća eura.

Optužnica obuhvaća navodno nezakonito umanjenje kupoprodajne cijene gradske imovine, priznavanje neopravdano uvećanih vrijednosti nekretnina i komunalnih radova te sporno brisanje založnih prava. Tužiteljstvo tvrdi da su mijenjani uvjeti natječaja, prihvaćana nedostatna osiguranja gradskih potraživanja te preuzimani stanovi prije izdavanja uporabnih dozvola, čime je tvrtki Viktoria pribavljena protupravna imovinska korist. Obrana odbacuje sve optužbe, tvrdeći da nije bilo nezakonitih dogovora ni namjere da se ošteti gradski proračun.

U nastavku dokaznog postupka pred sudskim vijećem svjedočio je Goran Mesaroš, jedan od sudionika licitacije za gradsko zemljište. U svom je iskazu iznio tvrdnje o navodnom pogodovanju drugookrivljenom Samiru Baraću i njegovoj tvrtki Viktoria d.o.o., pritiscima kojima je, kako tvrdi, bio izložen prije nadmetanja te naknadnim izmjenama uvjeta plaćanja kupoprodajne cijene. Mesaroš je pred sudskim vijećem detaljno opisao okolnosti oko licitacije gradskog terena, optužbe o pritiscima za odustajanje od nadmetanja, te načinu na koji je Grad Rijeka naknadno izmijenio uvjete za pobjednika licitacije.

Licitacija pod povećalom

Mesaroš je ispričao da nakon licitacije više nije bio formalno povezan s predmetnim zemljištem, ali je nastavio pratiti što se s njime događa upravo zbog pritisaka kojima je, kako tvrdi, bio izložen neposredno prije i tijekom postupka nadmetanja. Prema njegovim riječima, neposredno prije licitacije, dok je sa Sašom Tarlačom sjedio na terasi hotela Kontinental, u blizini sjedišta gradske uprave na Titovu trgu, prišao im je Gojko Džida.

– Rekao mi je da ne bi bilo loše da ne idem na licitaciju i da će biti i drugih terena, posvjedočio je Mesaroš, istaknuvši da je cilj tog razgovora bio natjerati ga da odustane od nadmetanja.

Mesaroš mu je, kako tvrdi, rezolutno odgovorio da to ne dolazi u obzir te se pojavio na licitaciji. Aktivno je sudjelovao u nadmetanju sve dok cijena po kvadratnom metru nije dosegnula 271 euro, kada je odustao. Zemljište je na kraju kupio Barać za 273 eura po kvadratnom metru.

– Barać mi je na kraju licitacije pružio ruku i rekao da iza njega »stoje institucija ili institucije«, izjavio je Mesaroš.

Barać je kasnije na sudu pojasnio tu svoju izjavu, rekavši kako je time mislio da se nada usponu i uspjehu projekta ukoliko ga podrže financijske institucije. Mesaroš je uz to pojasnio i standardne financijske uvjete koji su vrijedili – 70 posto iznosa trebalo je platiti odmah u gotovini, a preostalih 30 posto naknadno.

Neočekivani obrat

Istražujući okolnosti posla i prateći što se događa s nekretninom od koje je odustao, svjedok je na službenim internetskim stranicama Grada Rijeke pronašao Zapisnik s kolegija gradonačelnika. Sadržaj tog dokumenta ga je, tvrdi, zaprepastio.

Iz zapisnika je shvatio da je Grad Rijeka naprasno dopustio Baraćevoj tvrtki Viktoria d.o.o. drastično pogodovanje. Umjesto isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u gotovini, tvrtka je u novcu platila svega oko 50.000 eura. Ostatak višemilijunskog iznosa trebao se podmiriti kompenzacijom, tako da tvrtka Gradu u vlasništvo ustupi stanove koje će na tom zemljištu sagraditi u budućnosti.

– Da sam znao za te izmjene uvjeta licitacije, nikada ne bih odustao!, rekao je Mesaroš pred sudom.

Mesaroš je pred sudom opširno opisao i svoja ranija loša iskustva s kupovinom nekretnina od Grada Rijeke u jednom drugom slučaju. Tada je kupljene nekretnine na koncu morao prodati jer mu Grad nije izgradio pristupnu cestu, iako je na to bio ugovorno obvezan.

– Bezuspješno sam obilazio urede na Titovom trgu. Službenice su me upućivale jedna na drugu i prebacivale odgovornost. Na kraju sam zaključio da je bolje to nekome prodati i shvatio da licitacije s Gradom više nisu mjesto za mene, opisao je svjedok birokratske prepreke s kojima se suočavao.

Tijekom svjedočenja bilo je riječi i o velikoj gospodarskoj i nekretninskoj krizi koja je 2008. i 2009. godine znatno usporila prodaju zemljišta. Bivši gradonačelnik pritom je podsjetio da su se u tom razdoblju smanjivale i plaće.

– Ako je Grad tvrdio da vlada velika kriza i besparica, zašto se odlučio na neizvjesnu kompenzaciju u budućim stanovima, umjesto da je prihvatio moju ponudu u gotovini, pitao je Mesaroš.

Suprotstavljeni iskazi

Nakon završetka Mesaroševa svjedočenja, sutkinja Damira Delost u sudnicu je pozvala idućeg svjedoka, Gojka Džidu, te ga upitala poznaje li Mesaroša koji tvrdi da mu je upravo on na terasi hotela Kontinental sugerirao odustajanje od licitacije.

Džida je reagirao vrlo burno. Pogledavši prema Mesarošu, izjavio je: »Nikada ga u životu nisam čuo ni vidio!«

To je isto ponovio i kada je sjeo na stolicu za svjedoke.

U nastavku svjedočenja Džida je upitan zbog čega se njegov iskaz na sudu razlikuje od onoga koji je dao tijekom ispitivanja u USKOK-u. Razlike je pripisao proteku vremena, ali i šoku koji je, kako tvrdi, tada doživio.

– Kada sam došao u USKOK, bio sam u šoku jer sam mislio da će me uhititi, rekao je Džida.

Govoreći o svom odnosu sa Samirom Baraćem, objasnio je da su se upoznali preko vaterpolskog kluba Primorje, u čijem je izvršnom odboru bio član. Smatrao je, kaže, da svojim iskustvom može pomoći proslavljenom olimpijcu koji se nakon sportske karijere počeo baviti nekretninskim poslovima. Tijekom postupka spomenuto je i da je Baraćeva tvrtka jedno vrijeme bila registrirana na istoj adresi kao i Džidina, koja joj je vodila računovodstvo.

Jesu li se Goran Mesaroš i Gojko Džida poznavali te je li se njihov navodni susret uoči licitacije doista dogodio, trebalo bi se dodatno razjasniti u nastavku dokaznog postupka. Važan bi pritom mogao biti iskaz Saše Tarlača, koji je, prema Mesaroševim riječima, sjedio s njim na terasi hotela Kontinental kada im je navodno prišao Džida. Tarlač bi uskoro trebao biti pozvan na svjedočenje.

Osiguranje odštete

Sud je donio i rješenje o privremenoj zabrani prodaje i opterećenja nekretnina u vlasništvu Vojka Obersnela, Samira Baraća, Srđana Škunce i Zlatka Košćine. Mjera je donesena na prijedlog Grada Rijeke kako bi se osigurala moguća naplata štete od ukupno 175.999,94 eura, za koju se četvorica terete prema USKOK-ovoj optužnici.

Prema sudskom rješenju, sva četvorica optuženika solidarno odgovaraju za iznos od 102.378,34 eura, dok Obersnel, Barać i Škunca dodatno solidarno odgovaraju za preostalih 73.621,60 eura.

Zabrana raspolaganja obuhvaća dvije trećine kuće i parkirališta u Bribiru u vlasništvu Vojka Obersnela, procijenjene vrijednosti oko 60.366 eura. Samiru Baraću blokirani su dvorište i kuće u Kraljevici, u njegovu stopostotnom vlasništvu, vrijedni oko 87.300 eura. Srđanu Škunci zabranjeno je raspolaganje vrtom u Salima i polovinom livade u Kolanu na Pagu, ukupne procijenjene vrijednosti oko 31.150 eura, dok su Zlatku Košćini blokirani pašnjaci i oranice u katastarskoj općini Dubrovčan, vrijedni oko 39.580 eura. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina obuhvaćenih privremenom mjerom iznosi 218.396,66 eura.

Sud je pritom odbio prvotni, znatno širi prijedlog Grada Rijeke, kojim se tražila blokada imovine vrijedne više od 800.000 eura, ocijenivši takvu mjeru nerazmjernom. Odbijen je i prijedlog za blokadu novčanih računa Srđana Škunce, uz obrazloženje da je potrebno zaštititi dostojanstvo optuženika i poštovati načelo razmjernosti.

Obrazlažući potrebu za privremenim mjerama, sud je upozorio na opasnost da naplata moguće štete bude onemogućena. Pritom je istaknuo velik nerazmjer između mjesečnih primanja optuženika, odnosno njihovih plaća i mirovina, te iznosa potraživane štete od gotovo 176.000 eura. Sud se pozvao i na ranije radnje uklanjanja instrumenata osiguranja naplate.