MUP: Korištenje aplikacije WhatsApp nije sporno

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) odgovorilo je na medijske upite oko navodnog kršenja zakona i internih odredba MUP-a, tvrdeći da je akcija Koridor usmjerena protiv krijumčara migranata te da komunikacija putem kriptirane aplikacije u krugu ovlaštenih osoba nije sporna.

MUP se opširnim priopćenjem oglasio u četvrtak nakon što je u studenom prošle godine neprofitnoj istraživačkoj redakciji Lighthouse Reporets dostavljeno 60 snimki zaslona koji sadrže odabrane dijelove komunikacije vrha hrvatske policije u grupi za dopisivanje na aplikaciji WhatsApp od kolovoza 2019. do veljače 2020.

Radi se o chat grupi nazivnoj ”Operativna akcija Koridor II – Zapad” po istoimenoj policijskoj akciji koja pokriva zapadne dijelove Hrvatske i čiji je cilj zaštita državne granice od ilegalnih migranata.

Prema tvrdnjama redakcija Lighthouse Reportsa, tjednika Novosti, portala Telegram, Nove TV, njemačkog Der Spiegela i austrijskog ORF-a utvrđeno je da policija koristi WhatsApp grupu kao neformalni način komunikacije o službenim postupanjima prema migrantima, dijeleći pritom podatke kojima krši zakone i interne odredbe koje propisuju službene načine obavještavanja.

MUP: Ne možemo potvrditi autentičnost poruka

MUP u svom odgovoru poručuje navedenim redakcijama kako ne posjeduju stvarne poruke te da se u svom odgovoru neće osvrtati na dostavljene pojedinačne poruke jer, kako tvrdi, ne može potvrditi njihovu autentičnost.

”Kao što vam je vjerojatno poznato, a trebalo bi biti poznato i vašim anonimnim vještacima i stručnjacima koje ste konzultirali, na Internetu postoje servisi koji stvaraju poruke po uzoru na aplikaciju za razmjenu poruka WhatsApp”, stoji u MUP-ovom odgovoru.

Iz MUP-a poručuju redakcijama da im dostave sve informacije ”na temelju kojih bi mogli donijeti bilo kakve zaključke”. Pritom podsjećaju da u prethodnom slučaju, kada su s Lighthouse Reports javno objavili ”parcijalne i montirane snimke policijskog postupanja na graničnoj crti, nikada nisu dragovoljno ustupili MUP-u cjelovite sirove snimke radi detaljne analize i forenzike”.

Budući da redakcije u svojim upitima navode imena i prezimena policijskih službenika, MUP skreće pažnju da policijski službenici u obavljanju policijskih poslova nedvojbeno uživaju zaštitu osobnih podataka temeljem opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. U MUP-u dodaju da sukladno uredbi, za javno iznošenje ili obradu osobnih podataka mora postojati pravni interes i zakonita svrha.

MUP naglašava da je u ovom slučaju riječ o kršenju uredbe o zaštiti osobnih podataka jer, kako tvrdi, za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha.

U MUP-u ističu i da je iz postavljenih pitanja redakcija ”razvidno da nisu upoznate s ovlastima policije temeljem zakonskih propisa, metodikom i taktikom rada koja joj je na raspolaganju” pa stoga redakcijama dostavljaju čitav niz objašnjenja vezanih za  operativnu akciju Kondor, korištenju aplikacija za razmjenu poruka, sustavu TETRA, uporabu termina “odvraćanje” , evidentiranju policijskih postupanja, anonimnim izjavama policajaca i dijeljenja policijskih informacija o osobama koje se kreću u blizini granične crte.

Policijska postupanja nisu tajna za javnost niti medije

Pojašnjavajući detalje operativne akcije Kondor, MUP između ostaloga ističe da mjere koje policija provodi u suzbijanju prekograničnog kriminaliteta i kriminaliteta povezanog s krijumčarenjem ljudi nisu tajna niti za javnost niti za medijske kuće.

Ističu da aktivnosti u sklopu OA Koridor nisu usmjerene ”prema migrantima”, već su te konkretne aktivnosti usmjerene prema počiniteljima kaznenih djela u kojima su migranti žrtve. Dodaju da policijski službenici u postupanju prema migrantima primjenjuju zakonom propisane ovlasti, među kojima su i one koje se odnose na pregled osoba zbog skrivanja dokumenta o identitetu, hladnog oružja ili drugih predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda.

U tom smislu, pojašnjava MUP, policijski službenici ovlašteni su zatražiti od osoba da radi provedbe pregleda skinu obuću.

Također, MUP naglašava da važeće sigurnosno operativne procedure za korisnike informacijskog sustava MUP-a ne zabranjuje korištenje aplikacija za razmjenu poruka na mobitelima, posebice sadržaja koji nisu označeni stupnjem tajnosti, a što je, kako tvrde u Ministarstvu, ovdje slučaj.

Objašnjavaju da se navedene grupe mogu osnivati kao pomoćno sredstvo komunikacije u okolnostima slabije pokrivenosti drugim signalima za službenu komunikaciju poput sustava TETRA. Navode da se ne može govoriti o ”odavanju službenih podataka” jer uvid u podatke vezane za hvatanje krijumčara ili spašavanje života migranata nije omogućen nijednoj neovlaštenoj osobi.

”Činjenica da su se neke informacije razmjenjivale putem kriptirane aplikacije nikako ne znači da je postupanje policijskih službenika na bilo koji način inkriminirajuće ili nezakonito. Navedena razmjena ne predstavlja službenu evidenciju”, pojašnjava MUP.

Nadodaje da mediji navode događaje koji su se dogodili prije otprilike četiri godine te da su tadašnje WhatsApp grupe, prema saznanjima s kojima raspolaže, ugašene prije tri godine i više ne postoje. Također, MUP ističe da je svako postupanje policije prema osobi evidentirano u policijskim evidencijama, neovisno radi li se o krijumčarima, migrantima ili bilo kojoj drugoj osobi.

MUP: Neusporedivo sa slučajem vojnikinje

Također, MUP naglašava da je uporaba termina “odvraćanje”, u kontekstu policijske terminologije, pitanje izričaja i nije isključivo jednoznačno, kao i da se pod pojmom odvraćanje može podvesti svako policijsko postupanje, bilo gdje na području RH i u slučajevima kada policija odvraća osobe od počinjenja prekršaja ili kaznenog djela.

Nadalje, MUP ističe da se sudjelovanje policijskog službenika ili rukovoditelja bilo kojeg ranga u WhatsApp grupi nikako ne može povezati sa “sustavnim organiziranim protjerivanjem” te da je raniji izolirani slučaj postupanja policajaca, kojeg redakcije navode u svom upitu Ministarstvu, istražilo tužiteljstvo i Nezavisni mehanizam nadzora, što je javno objavljeno.

U MUP-u podsjećaju prozvane redakcije da je snimanje na graničnim prijelazima zabranjeno, donosno da su novinarske ekipe dužne o takvoj namjeri obavijestiti policiju i zatražiti dozvolu. MUP u svojem priopćenju također ocjenjuje da nedavni slučaj vojnikinje koja je objavila snimku sjedišta MORH-a nakon potresa, nije usporediv s tim slučajem. Dodatno pojašnjavaju da je vojnikinja omogućila uvid u snimku neovlaštenoj osobi.

MUP zaključno ističe da tezu prozvanih redakcija kako se kroz navedenu WhatsApp grupu vodi neka vrsta evidencije pobijaju i pogrešna statistika koju su ti mediji iznijeli.

”Od kolovoza 2019. do veljače 2020. na koje se referirate, MUP je evidentirao 12.989 postupanja prema osobama koje su nezakonito ušle u RH, od čega 7259 postupanja u zoni koja pokriva područje Vašeg interesa, a ne 1300 koje Vi navodite”, kažu u MUP-u.