Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u 2026. godini planira objavu gotovo 100 novih poziva na dodjelu bespovratnih sredstava iz aktualne financijske EU omotnice (Program konkurentnost i kohezija – PKK i Integrirani teritorijalni program – ITP) vrijednih više od 1,5 milijardu eura kojima će se nastaviti s ulaganjima u sve krajeve Hrvatske.


U prošloj je godini Ministarstvo objavilo više od 170 poziva na dodjelu bespovratnih sredstava te ugovorilo nove projekte vrijedne više od 4 milijarde eura, te 2025. završilo s više od 60 posto ugovorenosti aktualne financijske omotnice. U njoj je Hrvatskoj na razini svih programa na raspolaganju više od 14,5 milijardi eura, što je iznad prosjeka Europske unije, piše Hina.




Razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz našeg u proračun EU iznosi više od 18 milijardi eura u korist proračuna RH (od čega se 5,32 milijardi eura odnosi na NPOO).


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, primjerice, namjerava radi nastavka ulaganja u škologradnju – kako bi se nastava odvijala u jednoj smjeni u svim osnovnim školama – već vrlo skoro objaviti poziv vrijedan 144 milijuna eura (PKK). Time će infrastrukturna ulaganja u osnovne škole dosegnuti 1,7 milijardu eura.


Također, uskoro bi trebao biti objavljen i poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu” vrijednosti nešto manje od 140 milijuna eura (PKK), a i iz Ministarstva demografije i useljeništva također najavljuju skore pozive vezane uz ulaganja u vrtiće i igrališta.


U ovoj će godini to Ministarstvo u proceduru uputiti i “prvi sveobuhvatni Zakon o demografskoj obnovi” koji će objediniti sve revitalizacijske mjere, a najavljuju i novi Zakon o dječjem doplatku.


Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine najavljuje da će se u okviru zelene urbane obnove financirane iz PKK ugovoriti projekti ukupne vrijednosti 71 milijun eura, a isplate su planirane u iznosu od 7,1 milijuna eura.


Puna primjena sustava EES


Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) kao zadatak si je postavilo da u idućoj godini Hrvatska bude očišćena od mina, odnosno planirano je razminiranje preostalih 3,7 kilometra četvorna minski sumnjivog područja na području Ličko-senjske županije.


U planu je i dovršetak pune operativne primjene sustava Entry/Exit (EES) odnosno osiguranje potpune digitalizacije graničnih kontrola i dodatno jačanje sigurnost vanjske granice šengenskog prostora.


S primjenom tog sustava Hrvatska je počela sredinom listopada prošle godine na svim graničnim prijelazima (68 međunarodnih i 7 pograničnih) i jedna je od rijetkih članica Europske unije koja ga je uvela na cijelom teritoriju, a iz MUP-a ističu da je time unaprijeđena sigurnost vanjske granice EU i modernizirana granična kontrola.


MUP najavljuje, među inim, da će u ovoj godini u proceduru uputiti izmjene i dopune Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kojima je cilj daljnje pooštravanje uvjeta za prodaju, nabavu i uporabu pirotehničkih sredstava te uvođenje strožih kazni, kao i reguliranje internetske prodaje i oglašavanja pirotehnike.


Najavljuju i izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi se smanjio broj stradalih u prometu kroz jačanje preventivnih i represivnih mjera.


Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavit će s traženjem nestalih osoba u Domovinskome ratu – u protekloj godini identificirani su posmrtni ostaci 43 osobe (od 2016. identificirano ih je 323).


Tijekom godine planirano je uređenje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata na lokacijama Bobota-mrcinište kod Vukovara i Gornje Jame kod Gline, a u planu je i rekonstrukcija spomen-obilježja oštećenih u potresu na području Sisačko-moslavačke županije, kao i spomen-obilježja na području Dvora.


Vlada u brojkama u 2025.


Vlada je u godini za nama održala 81 sjednicu (30 telefonskih) na kojima je ukupno bilo 1295 točaka dnevnoga reda.


Na njima je donijela ukupno 1948 akata – 173 prijedloga zakona, dva prijedloga državnog proračuna, 116 uredbi, 609 odluka, 58 prijedloga odluka, 444 zaključka te 546 rješenja.


Ukupno je Vlada utvrdila 173 prijedloga zakona, a Hrvatski sabor ih je na Vladin prijedlog donio 104. Saboru je Vlada uputila i 28 izvješća te 79 mišljenja. Ustavnome sudu uputila je 13 akata, a Upravnome sudu dva, piše Hina.