Četvrtak, 25. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

33 C°

MINISTAR PRAVOSUĐA I UPRAVE

Malenica tvrdi da se Zakon o izbornim jedinicama nije kuhao u stranačkoj kuhinji

Autor: Zlatko Crnčec

27.05.2023. 16:58
Malenica tvrdi da se Zakon o izbornim jedinicama nije kuhao u stranačkoj kuhinji

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL



Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u razgovoru za Novi list govori o izmjenama zakona o izbornim jedinicama i reakcijama oporbe na ponuđena rješenja.


Zakon o izbornim jedinicama konsenzusom je donesen u Saboru 1999 godine. SDP je dva puta bio na vlasti i nije ga promijenio. To je istina. Međutim, intervencija je ipak napravljena u svakoj od deset izbornih jedinica. Nije li zbog toga ipak trebalo kroz konzultacije već uključiti i oporbene stranke?


– Novi Zakon o izbornim jedinicama radio se u uobičajenoj zakonodavnoj proceduri. Imali smo procjenu učinaka propisa, stručne službe radile su na zakonskom prijedlogu, u četvrtak smo ga javno predstavili uoči početka savjetovanja. Zakon je sada u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i svatko tko želi može se uključiti u raspravu. Dapače, ja ih pozivam da se uključe.


»Outanje« oporbe




Što se tiče oporbe, treba jasno postaviti stvari na svoje mjesto. Činjenica je da oni ni o kojoj temi koja je važna, državnička nisu željeli dati svoj doprinos. Pandemija koronavirusa, potres, izmjene Ustava kojim smo željeli urediti izuzetno važno pitanje referenduma, podrška Ukrajini. Sve su to teme o kojima oporbene stranke nisu željele nikakve konzultacije. Mi nismo mijenjali izborni sustav, način na koji se biraju zastupnici. Mi smo postojeći sustav prilagodili odluci Ustavnog suda da glas u Rijeci vrijedi isto kao i glas u Đakovu. Stvari su poprilično jednostavne. Ustavni sud nije rekao koliko moramo imati izbornih jedinica, što oporba želi nametnuti. Nisu ni oni imali jedinstveni stav o njihovom broju i izgledu, praktički je svaka stranka imala svoj stav. No, problem je samo kada ga ima HDZ. Ovo je zakon koji su radile stručne službe Ministarstva, nije se kuhao u stranačkoj kuhinji.


Zbog čega je Novi Vinodolski premješten u osmu, a Matulji u sedmu jedinicu?


– Kod izrade izbornih jedinica vodili smo se kriterijima Ustavnog suda. U prvom redu da glas svakog birača mora vrijediti isto. U drugom redu da granice moraju, što je više moguće, pratiti administrativne granice općina, gradova i županija. I tu dolazimo do biti. Treba gledati geografski položaj Hrvatske i demografsku strukturu. Hrvatska nije kockica da možemo provući dvije linije i reći ove općine i gradovi idu s jedne strane, ove s druge strane. Kome biste pripojili primjerice Liku s, demografskom slikom kakvu nažalost ima, a da osigurate jednaku vrijednost biračkog prava i razmjernost koja onemogućava velik broj propalih glasova? Promjene koje smo radili, radili smo s isključivim ciljem da glas u Matuljima vrijedi jednako kao u Novom Vinodolskom. To su mjerljivi kriteriji. Potpuno je pogrešno na izborne jedinice gledati kao na lokalnu stvar, a to oporba kontinuirano radi. Nije dobro od parlamentarnih izbora raditi lokalne. Ovo nisu izbori za županijsku skupštinu.


Ivan Malenica / snimio Davor Kovačević


Foto Davor Kovačević


Je li zaista na stolu bila opcija po kojoj bi Rab i Krk bili prebačeni u sedmu izbornu jedinicu?


– Izrada novog prijedloga zakona je proces u kojem su kolege u Ministarstvu promatrali različite modele, prijedloge i mišljenja kako ustavnopravnih stručnjaka, tako i drugih struka poput politologa, demografa i slično. Ovo nije sustav koji je predložen preko noći. Što se tiče konkretnog pitanja, to je ako se ne varam predlagao profesor Pokos uzimajući u obzir popis stanovništva. Naš generalni pristup je bio takav da smo željeli što više birača ostaviti u okvirima postojećih izbornih jedinica, 78 posto birača glasovat će u istim izbornim jedinicama u kojima su glasovali i dosada, uključujući i birače na Krku i Rabu.


Očekujete li napade oporbe oko te sedme jedinice koja prolazi jako puno županija?


– Da potpuno ogolimo priču oko izbornih jedinica, oporbi s ovakvim rejtingom one ništa ne znače. U cijelom ovom procesu su se »outali« i priznali, u prvom redu, sami sebi da izborne jedinice nisu odlučujući faktor izbornih rezultata. I činjenica je da ne odlučuju. Oporba je novi Zakon napadala prije nego su ga vidjeli i pritom su svašta ubacivali u tu kritiku. Od famoznog D’Hondta do broja preferencijalnih glasova, ali to nema nikakve veze s ovim zakonom. Pokušavaju pretvoriti parlamentarne izbore u lokalne priče. Ponavljam, Ustavni sud nije rekao da moramo uvesti pet, šest ili osam izbornih jedinica, niti to utječe na promjenu sustava. Oporba je licemjerna oko ove teme. Od desnice niste mogli čuti nikakav konkretan stav oko sadržaja ovog prijedloga, osim da ih »žulja« da taj zakon predlaže Vlada. Ljevica koja je najveći zagovornik ukidanja županija sada kao jedino mjerilo izrade izbornih jedinica uzima upravo te županije. A medalju za licemjerstvo dobiva SDP koji je izbjegao bilo kakvu javnu raspravu o promjeni izbornog zakonodavstva kada su uvodili preferencijske glasove. Zakon je u saborsku proceduru ušao tako da ga je predložio Klub zastupnika SDP-a, ne Vlada, odnosno Ministarstvo. Nikakve javne rasprave ni konzultacija nije bilo. I tada su im dolazili prijedlozi za promjenu izbornih jedinica zbog utvrđenih odstupanja pa nisu napravili ništa. Ne da nisu napravili ništa, nego je Grbin kao predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, najavljivao da ako će SDP raditi neke izmjene da će one biti minimalne.


Glasni gubitnici


Zbog čega se odustalo od verzije izmjena Zakona o izbornim jedinicama po kojoj bi njihov područja ostala ista, a da se u njima bira različit broj saborskih zastupnika razmjerno broju birača?


– Biračima treba osigurati da njihov glas vrijedi jednako i da taj glas bude odraz njihove volje, a ne da ih se stavlja u nepovoljan položaj. Zašto bi u Hrvatskom saboru Zagreb imao 26 zastupnika, a Ličko-senjska, Primorsko-goranska županija i Istarska županija zajedno samo 19 zastupnika? U ovom modelu za 78 posto birača ne mijenja se ništa. Četrnaest županija se ne cjepka po izbornim jedinicama. U niti jednoj izbornoj jedinici nećemo imati, ne -+5 posto, nego nećemo imati ni +-3 posto. Više od 20 godina oporba kritizira da je Zagreb podijeljen, a pogledajte te izborne jedinice sad. One su kompaktne, povezane sa zagrebačkim prstenom koji prirodno gravitira prema njemu. Nemamo više izdvojene gradske četvrti, sa Zagrebom ne glasa nijedan udaljeniji dio zemlje. Jesmo li time pogodovali onda oporbi? Mi nismo išli sa zahvatima koji mijenjaju postulate izbornog procesa.


Je li se u bilo kojem trenutku razmatrala mogućnost izrade potpuno novog izbornog modela?


– Izborni model, kako kažete, ne obuhvaća samo izmjene izbornih jedinica. Ustavni sud u veljači je donio odluku da se postojeći Zakon ukida s 1. listopadom 2023. Za velike zahtjeve jednostavno nema vremena, a pitanje je postoji li i potreba. Gubitnici uvijek galame na izborni sustav i traže izgovore, ali hrvatski izborni model omogućava mirnu smjenu vlasti, prisutnost u Saboru novih političkih aktera koji se pojave na sceni te zastupanje specifičnih regionalnih interesa određenih krajeva države. Zato i ističem da pola oporbe potpuno luta u kritikama. Imamo prijedlog koji će omogućiti demokratske i poštene parlamentarne izbore u kojima će svačiji glas vrijediti jednako i to je ono što je najvažnije.


Kada bi mogli biti parlamentarni izbori? Je li moguće da se oni drže tek u kasno ljeto 2024.?


– Spekulacije o novim parlamentarnim izborima počele su valjda odmah u ljeto 2020. O izborima ćemo pričati kada za to dođe vrijeme. Potenciranje te teme u javnom prostoru samo pokazuje da imamo potpuno neinventivnu oporbu. Na svaki naš projekt ili prijedlog već praktički tri godine skaču s istom floskulom: »to radite zbog izbora«. A kada ste zadnji put vidjeli neki konkretni prijedlog s njihove strane? Znate li možda što bi SDP napravio oko povećanja plaća sudaca ili državnih službenika i namještenika? Ništa, jer nisu ništa radili četiri godine kad su bili na vlasti. Osnovica plaće za državne službenike i namještenike u njihovom je mandatu porasla za nula posto, u našem 30 posto. To su razlike koje građani vide. Velik dio službenika živi u Zagrebu i našim podizanjem plaća se blagajni glavnog grada uplaćuje više novca kroz porez, ali kad dođe prijedlog da se građanima pomogne ukidanjem prireza, onda ne može. To radite samo zbog izbora. Ne, ova Vlada predlaže poreznu reformu jer su joj u fokusu građani i njihove veće plaće, a ne oporba i njezino prigovaranje.


Interna stvar DORH-a


Kako komentirate, sada ipak s određene vremenske distance, događaje koji su doveli do ostavke ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić?


– Jednako kako sam komentirao i kada se ostavka dogodila. Ostavka bivše ravnateljice USKOK-a interna je stvar Državnog odvjetništva i nije povezana ni s čime što ima veze s Vladom. Za mene je ta priča počela i završila kada sam sukladno propisanoj obvezi iz Zakona o USKOK-u dao suglasnost za prestankom rada u USKOK-u na njen osobni zahtjev.


Može li razlog za odlazak s funkcije ravnateljice USKOK-a zaista biti jedna minorna prometna nesreća nakon koje ona, na kraju krajeva, nije napravila ni jednu jedinu proceduralnu grešku?


– Vanja Marušić je ostavku podnijela iz osobnih razloga. Glavna državna odvjetnica na saborskom je odboru rekla da su u internom postupku utvrđeni propusti u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.


Foto Luka Stanzl/PIXSELL


Foto Luka Stanzl/PIXSELL


Zbog čega je Marušić ipak dala ostavku iako je, formalno gledano, na to nitko nije mogao prisiliti budući da nije prekršila ni jedan propis?


– To nije pitanje na koje vam mogu odgovoriti. Razloge ostavke, koja je ponavljam osobne prirode, može dati samo bivša ravnateljica USKOK-a.


Kada bi mogao biti pokrenut postupak za izbor nove prve osobe USKOK-a?


– I to je pitanje koje trebate postaviti Državnom odvjetništvu budući da ravnatelja USKOK-a imenuje Glavna državna odvjetnica.


Je li ipak bila greška za čelnu osobu DORH-a imenovati osobu koja ne dolazi iz kaznenog odjela?


– Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima kazneni i u građansko-upravni odjel. Oba odjela jednako su važna za naš pravni sustav i očuvanje vladavine prava. Mogu razumjeti da je interes javnosti i medija veći za kaznene predmete, međutim i upravno-građanski odjel radi na predmetima od iznimnog značaja za Republiku Hrvatsku. Zadnjih godina svjedočili smo i brojnim arbitražama protiv RH s ogromnom potencijalnom štetom koje uime države vodi i koordinira DORH. Nitko mi ne može reći da takvi predmeti iz kojih bi mogla nastati više milijunska šteta za državu nisu bitni. Zlata Hrvoj-Šipek prije nego je postala Glavna državna odvjetnica bila je prva zamjenica i sudjelovala je u svim važnim procesima za Državno odvjetništvo.


Kako komentirate postupke predsjednika Republike koji od DORH-a traži da se izjasni u kojoj je fazi kaznena prijava protiv ministra obrane Marija Banožića?


– Kazneni postupak ima svoje faze i zakonitosti. Svatko tko traži pojašnjenja od DORH-a o provođenju radnji koje nisu javne prema mojem sudu radi pogrešno. Predsjednik nedvojbeno radi verbalni pritisak na DORH jer pokazuje interes za pojedinačne slučajeve što kao dio izvršne vlasti ne bih trebao raditi.


Kako komentirate česte susrete premijera Andreja Plenkovića i glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek?


– Ne bih se složio da postoje česti ili učestali kako se to želi prikazati susreti između premijera i glavne državne odvjetnice. Oni se događaju samo kada postoji svrsishodnost i nikada se ne tiču rada DORH-a na konkretnom predmetu. DORH mora surađivati s Vladom, mi smo ti koji sukladno nadležnosti osiguravamo sredstva za rad DORH-a, s Vladom surađuje po pitanju zastupanja Republike Hrvatske u brojnim predmetima. U tome nema ništa neuobičajeno. Siguran sam da su se takvi susreti između bivših premijera i glavnih državnih odvjetnika događali u jednakoj mjeri, samo nisu bili u fokusu.


Jedinstveno iskustvo


Hrvatski stručnjaci pomažu ukrajinskim u istraživanju ratnih zločina. Međutim, taj proces nije dovršen ni u Hrvatskoj. Kakvo je stanje na tom području?


– Procesuiranje ratnih zločina je izrazito kompleksan pa sukladno tome i dugotrajan proces. Hrvatska ima jedinstveno iskustvo koje može pomoći Ukrajini. Dobro je da su naši tužitelji tamo na terenu s ukrajinskima i pomažu im u prikupljanju dokaza. Poslali smo ljude koji imaju iskustva i rezultate u procesuiranju ratnih zločina. Za Ukrajinu je to nemjerljiv benefit, što je više puta isticano za vrijeme mojeg boravka tamo. Ministar pravosuđa, Maliuska, i glavni ukrajinski tužitelj Kostin izrazito cijene našu potporu Ukrajini u borbi protiv nekažnjavanja. Oni žele učiti iz našeg iskustva pa i na našim greškama. Krajem srpnja u Zagrebu ćemo organizirati radionicu za ukrajinske tužitelje – paralelno s radom na konkretnim predmetima važno im je redefinirati svoju organizacijsku strukturu i osmisliti dugoročni plan što kada rat prestane. Za Ukrajinu je izuzetno važno da prikupi dokaze sada, nažalost iz našeg iskustva znamo koliko je to teško napraviti kasnije. Kao što ste rekli, 30 godina nakon rata mi se i dalje suočavamo s posljedicama. Na sudovima u ovom trenutku imamo više od 100 aktivnih predmeta. DORH i dalje provodi istrage, podiže optužnice.


Ima li kakvih novosti vezano za optužnicu protiv hrvatskih pilota u Srbiji?


– Nema, mi smo odbili postupati po zamolnici Ministarstva pravde – Višeg suda u Beogradu – posebnog odjela za ratne zločine. Čitav taj postupak ne počiva na pravu niti na univerzalnoj jurisdikciji. To nažalost farsa u kojoj se prava hrvatskih građana narušavaju zbog političkih interesa. Kad god se nešto počne unutarnje politički previrati u Srbiji, iskoči neka novost i pokušava se prebaciti fokus na Hrvatsku. U tome nećemo sudjelovati, ali ćemo znati zaštititi naše pilote.


Jeste li dobili bilo kakvu službenu informaciju o tome da je Tužiteljstvu u Doboju u BiH podiglo optužnicu za ratni zločin protiv bivšeg pripadnika 103. brigade HVO-a kojoj je nedavno predsjednik Republike predao visoko državno odličje?


– Ministarstvo pravosuđa i uprave nema saznanja o tome.


Plaće u sudstvu želimo urediti cjelovito


Hoće li doći do dogovora Vlade i sudaca?


– Dogovor oko uvećanja plaća pravosudnih dužnosnika postignut je u četvrtak. Mi smo od samog početka procesa izrade novog zakona imali otvoreni dijalog i jasno komunicirali način na koji ćemo urediti sustav plaća. U prvom koraku je to povećanje osnovice za sve pravosudne dužnosnike i povećanje koeficijenta za prvi stupanj, a u drugom koraku rad na cjelovitom rješenju koji će riješiti pitanje indeksacije, stupnjevanja plaća, materijalnih prava.


Ono za čime žalim u ovom postupku je da su se građanima otkazala ročišta, u okolnostima u kojima smo svi imali zajednički cilj. Uostalom, i do rješenja se došlo nakon što je otkazivanje ročišta završilo, a ne tijekom ta dva tjedna. Naša namjera povećanja plaća sudaca, u prvom redu sudaca prvog stupnja, nikada nije bila upitna i to svi uključeni dobro znaju. Kao što i znaju našu namjeru sustav plaća uredimo cjelovito, ali kroz razgovore, ne otkazivanja ročišta zbog kojih prvenstveno trpe građani.


Registar birača ažurniji od popisa stanovništva


Nazivaju ovakav sustav frankenštajnskim modelom, korakom unatrag. Najviše vam spočitavaju što ste uzeli popis birača, a ne popis stanovništva kao podlogu za izradu zakona. Zašto ste uzeli podatke iz Registra birača, a ne popisa stanovništva?


– Znate što bi bio frankenštajnski model? Model koji bi povukao pet-šest crta na karti i rekao zapad vrijedi više, istok manje ili obrnuto. Zaboravlja se stalno da biramo zastupnike u Hrvatski sabor, a ne predstavnike u županijskoj skupštini. Mi smo u procesu pripreme izbornog zakonodavstva razgovarali s brojnim stručnjacima, mnogi se slažu da bi takav model grupiranja županija u regije neminovno doveo do regionalizacije. U takvom sustavu mogućnost da se pojave radikalne, pa i separatističke stranke znatno su veće, odnosno opasnije. Što se tiče popisa stanovništva, mislim da treba riješiti i tu famu da je popis mjerodavniji od registra birača. Popis stanovništva proveden je 2021., mi ćemo izbore imati 2024. Promjene u strukturi stanovništva već su se dogodile kada je popis objavljen. To je statistički instrument. S druge strane, Registar birača je službena evidencija na temelju koje se radi popis birača za izbore, sukladno Zakonu o Registru birača. Promjene u Registru birača su svakodnevne, vjerojatno je netko brisan, a netko dodan dok nas dvoje razgovaramo. Ažurnost tih podataka ovisi i o pojedincu koji ima obvezu regulirati svoj status. Teza da će popis stanovništva iz 2021. biti relevantniji od Registra birača za izbore 2024. ili 2028. je zaista smiješna, ako stvari sagledavate objektivno.


Ustav nije nedorečen


Postoje li ikakva promišljanja oko izmjena Ustava s obzirom na to da su, pored političkih razloga, za neprestane sukobe Vlade i predsjednika Republike odgovorne i brojne nedorečenosti u Ustavu?


– Ne bih se složio s vama da postoje nedorečenosti u Ustavu u odnosu na Vladu i Predsjednika Republike. Postoje samo oni koji se drže Ustava i zakona i oni koji iz tog Ustava i tih zakona uzimaju samo ono što im odgovara u određenom trenutku ili svoje ovlasti tumače kako ih tumače, iako to nije u duhu Ustava. Što se tiče izmjena Ustava, pokušali smo sjesti s oporbom po pitanju uređenja sustava referenduma pa vidite da ne postoji volja s njihove strane da se to pitanje uredi.


Postoji li bojazan u Vladi zbog toga što u Ustavu nije definirano koliko mogu trajati konzultacije stranaka nakon parlamentarnih izbora? To, naime, daje velike diskrecijske ovlasti predsjedniku Republike da može u jednom trenutku forsirati raspisivanje novih izbora. Nije do kraja precizno ni definiran postupak određivanja mandatara.


– Mi smo do sada imali uredne tranzicije vlasti. SDP s koalicijskim partnerima preuzimao je vlast od HDZ-a, HDZ od SDP-a. Rezultati izbora daju mandatara. Treba poštivati volju birača. Mislim da Ustav tu nema dvojbi niti nedorečenosti.