Kronična opstruktivna plućna bolest treći uzrok smrtnosti

Od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) u svijetu svake godine umire nekoliko milijuna ljudi, a preciznija brojka ostaje nepoznata jer se uzroci smrti često znaju pripisati nekom drugom uzroku, poput slabosti srca, poremećaja moždane ili srčane cirkulacije i sl. Riječ je o bolesti koja napreduje polako, s početnim simptomima koji dulje vremena ostaju neprepoznati, te se nerijetko otkriva već u poodmaklom stadiju kada je u bolesnika veliki dio plućne funkcije trajno propao.

Narušena kvaliteta života
Upravo zbog nedovoljne svjesnosti o ovoj bolesti od strane velikog dijela javnosti, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije i Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (GOLD) svake treće srijede u mjesecu studenome obilježava se Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti s ciljem povećanja svijesti o KOPB-u među općom populacijom, ali i zdravstvenim djelatnicima, te javnozdravstvenim službama.
Kronična opstruktivna plućna bolest treći je po učestalosti uzrok smrtnosti u svijetu, potvrđuje dr. Eugenija Basioli Kasap, spec. pulmologije u Općoj bolnici Zadar, te pojašnjava o kakvoj se bolesti radi:
– Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) je među najčešćim kroničnim nezaraznim bolestima s prevalencijom 2-27 posto i s dobi raste (u osoba starijih od 40 godina 10 posto, a u starijih od 50 godina 22 posto). Za usporedbu, prevalencija dijabetesa u općoj populaciji je 5 posto. Pretpostavlja se da je danas 300 milijuna osoba u svijetu s KOPB-om. Unutar 10 godina od postavljanja dijagnoze KOPB–a, polovica bolesnika umre, kaže dr. Basioli Kasap, te navodi kako se stopa prevalencije, incidencije i mortaliteta povećava sa starošću.
– Danas u Europi godišnje od KOPB-a umire 200 do 300 tisuća bolesnika. S takvim pobolom i smrtnosti KOPB stvara ozbiljne zdravstvene troškove i socijalni učinak poput čestih i dugotrajnih hospitalizacija, osobne invalidnosti, potrebne tuđe pomoći, što sve ovu bolest čini vrlo skupom. Prema definiciji GOLD–a iz 2017. godine KOPB je česta bolest koja se može prevenirati i liječiti, a karakterizirana je stalnom prisutnošću simptoma i opstrukcija disanja zbog abnormalnosti alveola ili dišnih putova obično uzrokovana značajnom izloženošću nikotinu ili plinovima. Bolesnici se međusobno jako razlikuju, ali im je zajedničko narušena kvaliteta života povezana s jedne strane sa simptomima, a s druge strane s lošom prognozom, kaže dalje pulmologinja Basioli Kasap, te navodi početne simptome bolesti:
– Simptomi su kašalj, iskašljavanje i zaduha u naporu uz spoznaju o izloženosti pušenju, te unutrašnjem, vanjskom i profesionalnom zagađenju. Bolesnici svoje simptome razvijaju postupno i često ih vezuju uz pušenje i starenje te ih pogrešno smatraju „normalnima“. U rutinskim dijagnostičkim postupcima (sistematski pregledi i sl.) spirometrija se prerijetko koristi. Stoga se smatra da 65-78 posto bolesnika još nema postavljenu dijagnozu, a najčešće ih dijagnosticiramo u egzacerbacijama (pogoršanjima) bolesti. Tada je kod mnogih bolesnika plućna funkcija već dosta i često ne u potpunosti povratno snižena, ističe dr. Basioli Kasap.

Rizični čimbenici
Kada je riječ o faktorima rizika nastanka KOPB-a, doznajemo dalje, pušenje se općenito smatra najčešćim rizičnim čimbenikom, ali su novija istraživanja pokazala da je pušenje povezano sa 45 posto oboljelih (iako ih je 90 posto pušilo kroz život), dok ostale uzroke i razloge još treba otkriti. Potrebno je oko 20 godina pušenja kutije cigareta dnevno do pojave prvih simptoma. Kao potencijalni čimbenici najčešće se navode izloženost različitim inhalacijskim onečišćenjima te čimbenicima povezanima s događajem u ranijoj životnoj dobi (pasivno pušenje, lošiji socioekonomski status, prekomjerno konzumiranje alkohola, aerozagađenje, nasljedni faktori i dr.)
– Što se tiče terapija liječenja specifična je terapija, nažalost, jako ograničena. Liječenje stabilnog KOPB počinje se inhaliranjem bronhodilatatora, lijekova koji proširuju dišne putove. To su antikolinergici i beta 2 agonisti. Ovisno o stupnju bolesti koristi se njihova kombinacija ili se dodaju inhalacijski kortikosteroidi. Akutne egzacerbacije karakterizira povećanje intenziteta kašlja i/ili iskašljavanja, promjena boje iskašljaja uz pogoršanje disanja, te često povišena temperatura, piskanje u prsima, povećanje frekvencija disanja. Tada se u terapiju često uključuju antibiotici, parenteralni kortikosteroidi uz kisik zbog respiratorne insuficijencije. KOPB je i sistemska bolest uz koju se javljaju koronarna i ostale srčano-žilne bolesti, osteoporoza, respiratorne infekcije, depresija i anksioznost, šećerna bolest, rak pluća, anemija, poremećaji spavanja, navodi još dr. Eugenija Basioli Kasap, te dodaje kako su ciljevi liječenja bolja sadašnja kontrola bolesti i smanjenje budućeg rizika. Za bolju sadašnju kontrolu treba ublažiti simptome, poboljšati plućnu funkciju i kvalitetu života, a za smanjenje budućeg rizika treba spriječiti i liječiti pogoršanja jer se time smanjuje broj neplaniranih hospitalizacija, broj hitnih intervencija, gubitak plućne funkcije, gubitak radne sposobnosti s nastankom invalidnosti, a smanjuje se i smrtnost.
Ključan faktor je prihvaćanje kronične dijagnoze, a potom i zdravog načina življenja (disciplina sna, redovitih obroka, hidracija, redovito kretanje i vježbanje), te svakako prestanak pušenja i redovito uzimanje lijekova odgovarajućom tehnikom inhalacije. Prestanak pušenja u bilo kojoj dobi usporava daljnji gubitak plućne funkcije. Prestanak pušenja je najučinkovitija intervencija u smanjenju rizika nastanka KOPB i zaustavljanja njegove progresije.

Ove godine od KOPB-a umrlo 15 Zadrana
U zadarskoj Općoj bolnici, nažalost, nemamo registar bolesnika s KOPB-om, ali oni čine veliki postotak bolesnika u pulmološkim ambulantama. S dijagnozom J44 (druga kronična opstruktivna plućna bolest) od početka ove godine pregledano je 710 bolesnika, a zbog težine bolesti neki i više puta, dakle ukupno 1.100 pregleda. Egzacerbacije (pogoršanja) KOPB-a opasne su kao akutni koronarni incident sa smrtnosti 20-25 posto. Među onima koji prežive 80 posto bolesnika ima ponovljenu hospitalizaciju zbog egzacerbacije KOPB u istoj godini, a time i povećani rizik od smrti. Od početka 2017. u OB Zadar pod dijagnozom J44 hospitalizirano je 66 bolesnika jednom, a neki i više puta, dok ih je u istom periodu umrlo 15, neki u prvoj, a neki u ponovljenoj hospitalizaciji, ističe dr. Eugenija Basioli Kasap.