Kriminalizacija – noćna mora pomoraca

Nepravedni i često apsurdni kazneni progoni pomoraca čine ovo teško, odgovorno i neophodno zanimanje sve nepoželjnijim te se predlaže uključivanje eksperata za pomorstvo, pomorsku tehnologiju i postupke posada u najranije faze takvih predmeta – Posada ni kapetan ne mogu znati što je netko ukrcao u 10.000 kontejnera na brodu
– Bojali smo se tajfuna, opasnih sjevernih mora, ratova na mjestima na kojima je valjalo ploviti, a sada se pomorci plaše sudskog progona i kriminalizacije po istražnim i sudskim kriterijima koji su nepravedni, jedna je od konstatacija kapetna Marija Babića, pomoćnika ministra mora, prometa i infrastrukture koja ilustrira razloge održavnja Okruglog stola o kriminalizaciji pomoraca na Sveučilištu u Zadru.
Skup iznimno kvalificiranih učesnika i predstavnika gotovo svih međunarodnih organizacija veznih za ovo područje, makar neće impresionirati brojnošću, spada zasiguro u jedan od najvažnijih ovdje održanih, iznimno aktualnih, jer je niz sudionika upozorio da se nalazimo u prelomnom trenutku.
Organizirali su ga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH), Udruga hrvatskih poslodavaca-brodara u međunarodnoj plovidbi Mare Nostrum i Hrvatsko društvo za pomorsko pravo (HDPP). Nazočili su mu i Gaetano Librando, predstavnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Brandt Wagner, predstavnik Međunarodne organizacije rada (ILO), David Hebden, predstavnik Međunarodnog odbora za pomorstvo i Branko Krznarić, predstavnik Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) i Marina Pospišil Miller (ICS).
Skupu je nazočila i Ana Lovrin, predsjednica Odbora za pravosuđe Sabora RH. Posebnu pozornost medija privukao je kapetan Kristo Laptalo, bili su ovdje i istaknuti pomorski pravnici poput dr. Hrvoja Kačića, istaknuti gospodarstvenici iz sektora brodarstva, poput domaćeg Ive Mustaća, predsjednika uprave Tankerske plovidbe ili Ivana Paše, legendarnog utemeljitelja tvrtke.
Zakonodavstva uskladiti s modernom pomorskom industrijom
Uime domaćina skup je pozdravio prof. dr. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru posjetivši na zadarske tradicije sveučilišta, kao i pomorstva uz zadovoljstvo održavanja ovako eminentnog skupa upravo ovdje. Organizatore su predstavili i skup uvodno pozdravili Stjepan Papić, predsjednik Udruženja hrvatskih brodara Mare Nostrum (14 kompanija s više od 175 plovila), naglasivši da ne očekuje revolucionarne učinke, već da odjeci skupa utječu na donositelje zakona koji reguliraju status pomoraca. Vladimir Svalina uime Sindikata pomoraca Hrvatske je naglasio:
– Moramo prepoznati problem kriminalizacije pomoraca u modernoj pomorskoj industriji. Kroz desetljeća i pomorske katastrofe od Exon Valdeza do Prestiga dobili smo zakonske i podzakonske akte koji smjeraju olakšati život pomoraca i pomorstvo, ali ga nažalost često u praksi otežavaju. Smjernice o poštenom tretmanu pomoraca kod zagađenja, odnosno ekoloških katastrofa su u redu, ali imamo i predmete kriminalizacije poput slučaja kapetana Laptala koji dovodi pomorce u apsurdne prilike. Ovim skupom želimo dignuti ovaj problem na međunarodnu razinu i dati svoj prilog tome da zakonodavstvo prati stvarnost pomorske industrije, jer na drugoj strani imamo apele i nemoć najrazvijenijih istaknutu i jučer u Bruxellesu na susretu ITF-a i Udruge brodara pred Europskom komisijom da nitko neće u pomorce.
Uime Hrvatskog društva za unapređenje pomorskog prava, dr. Petar Kragić kazao je kako imaju i iskustva i potpore kolega iz Grčke, Španjolske i drugih da se doprinese rješenjima.
Ljudska prava, pravo na obranu i brzo rješenje
Kapetan Mario Babić potom je ozbiljnije načeo temu, navodeći najprije što je Vlada RH učinila za olakšanje i osnaživanje života pomoraca, od stipendija, usvjanja međunarodnih konvencija, socijalnog i zdravstvenog osiguranje do traženja vraćanja beneficiranog staža.
– No, nasuprot tome imamo strah od kriminalizacije, sada i piratstva za koje smo još dok sam studirao pomorstvo, mislili da je davno mrtvo. Istovremeno, dok mimo trenutačnih kriznih zastoja pomorski promet i broj brodova snaži, već nam nedostaje 10.000 časnika u svijetu, a i više će, jer tko će ići u takvo zanimanje koje traži cijelog čovjeka, životno obrazovanje, mnogo znanja i odricanja, posebne uvjete života, da bi na kraju završili pod neprimjerenim optužbama u kaznenim procesima i zatvorima, upitao je Babić.
U nastavku diskusije, na neki je način smjerao u pravcu u kojem su opća ocjena i zaključci skupa.
Dakle, neprihvatljivo je u suvremenom pomorstvu sa svim specifičnostima, poput broda koji prevozi 10.000 kontejnera tražiti objektivnu, odnosno zapovjednu odgovornost pomoraca i kapetana, ako se u teretu nađe podvaljena droga.
Babić je iznio stav da smjernice IMO o poštenom postupku prema pomorcima u pomorskim nesrećama valja proširiti i na ostale procese poput nalaženja droge i sl.
– Treba poštivati ljudska prava pomoraca, pravo na obranu i pravo na brzo i učinkovito sudsko rješenje, kazao je Babić napominjući, dakle, i sve ono što je nedostajalo u slučaju ovdje prisutnog kapetana Laptala.
Gaetano Librando, predstavnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO) predstavio je ovu specijaliziranu organizaciju UN-a i posebno smjernice o poštenom postupku prema pomorcima kod nesreća. Svoja su izlaganja uz isticanje svjesnosti sadašnje složenosti problema i neophodnosti da se nešto učini, potom nastavili i Brandt Wagner, predstavnik Međunarodne organizacije rada (ILO), David Hebden, predstavnik Međunarodnog odbora za pomorstvo, Branko Krznarić, predstavnik Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF), kao i Marina Pospišil Miller (ICS).
Uslijedile su prezentacije Berislava Pavišića, slučaj “Coral Sea” upravo kap. Laptala, Petra Kragića o sudbini i odgovornosti zapovjednika kod ekokatastrofa, “Prestige” i “Habei Spirit”, Dorotee Ćorić, Igora Vioa.
U smjrnicama već istaknutim kroz niz izlaganja usvojeni su zaključci o kriminalizaciji pomoraca. Učesnici vjeruju da će i s odjekom u našoj zemlji, odnosno prenijeti i međunarodnim organizacijama koje su na skupu sudjelovale te ostalima doprinijeti izmjenama u kaznenim progonima. Najtemeljniji stav je da bi u takvim postupcima od početka trebalo uključiti eksperte u poznavanju pomorske tehnologije i prakse, granica moguće odgovornosti pomoraca i kapetana umjesto nepravednih suđenja koja izazivaju revolt diljem svijeta.

 LAPTALO: PROMIJENITI STANJE U KOJEM NEDUŽNI POMORCI STRADAVAJU

Najveći interes medija, što samo potvrđuje koliko svjetska, kao i naša javnost prati kriminalizaciju pomoraca i pomorstva, izazvalo je pojavljivanje sada već legendarnog kapetana Krista Laptala na Okruglom stolu.
– Nepravdu mogu posvjedočiti. Ja sam slobodan, ali nakon 17 mjeseci muka u kojoj je narušeno moje zdravlje, zdravlje moje supruge, a i izgubljen život mog prvog časnika koji to nije izdržao. Ja ne smijem u EU, u Grčku i ne znam kada, a ako Hrvatska uđe u EU onda mene morate iseliti. Najgore je saznanje da sam na kraju oslobođen s istom količinom dokaza i na temelju istih papira s kojima sam 17 mjeseci prije toga uhapšen, jer nijedan novi dokaz nije u međuvremenu nađen.
Potrebno je promijeniti stanje u kojem nedužni pomorci stradavaju, poručio je Laptalo.

 ZAKLJUČCI

Sudionici Okruglog stola navode kako su raspravljali u želji za unapređenjem postupaka prema pomorcima u kaznenim predmetima koje ilustriraju svjetski, objavljivani slučajevi progona pomoraca, ne samo kao nepravedni već i apsurdni.
U zaključcima se uvodno pozivaju na dugu hrvatsku pomorsku tradiciju pa i legislativu koju su tijekom srednjeg vijeka razvili ovdašnji pomorski gradovi koja je imala posebno razumijevanje za pomorstvo i pomorsku trgovinu s posebnim pomorskim sucima (iudicibus maris) sa specijalnim supervizorskim ovlastima u “morskim” predmetima. Navode se i brojni hrvatski pomorci u svjetskim kompanijama od kojih su neki pod apsurdnim optužbama. Sudionici navode kako apsurdne optužbe i besmislena suđenja uništavaju obitelji, nanose patnje pomorcima, ruše motivaciju u poslu koji zahtjeva veliki trud i znanje te umjesto privlačenja mladih ljudi, ovi svjetski važni poslovi mogu ostati zanimljivi jedino avanturistima.
Stoga, zaključuju da su izostanak znanja i razumijevanja pomorske tehnologije i prakse razine dužnosti i moguće odgovornosti posada osnovni razlog apsurdnih optužbi i slučajeva koji su svjetski razglašeni i izazvali su kritike i proteste.
Preporučuju da se pomorski stručnjaci (eksperti) uključe u sudski predmet u njegovim najranijim fazama, da se izbjegne nepravičnost i apsurdnost postupaka spoznajama o tehnologiji, dosezima i mogućnostima posada itd.
Okupljeni stručnjaci smatraju da bi rezolucija o neophodnosti brodarskih ekspertiza i uključivanja eksperata u kaznenim predmetima protiv pomoraca doprinijela kvaliteti suđenja i pravdi. Kako dovesti stručnjake i kako ih uključiti u proces, valja prepustiti svakom pravnom sustavu pojedinačno.