Kreće li još jedno obvezno cijepljenje za djecu i što kaže zadarska pedijatrica

Prema prijedlogu trogodišnjeg programa obaveznog cijepljenja od 2019. do 2021. u Hrvatskoj bi se od sljedeće godine trebalo uvesti obavezno cijepljenje protiv pneumokoka. Iako je ranijih godina u javnosti, a posebno od strane struke, bilo govora o potrebi da se uvede obavezno cijepljenje protiv ove bakterije, koja je čest uzročnik infekcija kod djece, i koja uslijed komplikacija može čak dovesti do smrtnog ishoda, u Hrvatskoj su se do sada na teret HZZO-a mogla cijepiti samo djeca rođena s težim srčanim anomalijama, odnosno djeca smanjena imuniteta. Također, protiv pneumokoka mogu se na teret države cijepiti i starije osobe oboljele od dijabetesa, srčanih i kroničnih plućnih bolesti, dok svi ostali, ukoliko to žele, cjepivo protiv pneumokoka moraju platiti. No, to bi se uskoro moglo promijeniti, jer prijedlog ide za time da se protiv pneumokoka cijepe s tri doze cjepiva sva dojenčad starija od dva mjeseca, i to u dobi od 2, 4 i 12 mjeseci s po jednom dozom. Djeca mlađa od 2 mjeseca cijepila bi se prema programu 3+1, odnosno s tri pojedinačne doze u dobi od dva mjeseca s razmakom od najmanje mjesec dana, a četvrtu dozu u dobi od 12 mjeseci.

Rezistencija na antibiotike
Pneumokokno cjepivo je inače već godinama u primjeni u većini država Europske unije, pa je tako Hrvatska uz Maltu i Estoniju za sada jedina zemlja koja ga još nije uvrstila u kalendar cijepljenja.
O kakvoj je bakteriji riječ i koje sve bolesti može uzrokovati pneumokok upitali smo dr. Terezu Tičić Rokov, zadarsku pedijatricu.
– Bakterija Streptococcus pneumoniae je čest uzročnik bolesti u djece, i to najčešće djece mlađe od pet godina, ali i osoba starijih od 65. Pneumokok je glavni uzročnik upale srednjeg uha, zatim upale pluća, bakterijskog meningitisa, bakterijemije, a u starije djece upala sinusa, kaže dr. Tičić Rokov, te ističe kako je primjena antibiotika značajno smanjila loš ishod oboljelih od pneumokoknih bolesti, no zbog sve veće rezistencije prema antibioticima raste broj komplikacija kod oboljelih, pa čak i smrtnost.
– Rezistencija pneumokoka prema antibioticima je u stalnome porastu, a smanjenje incidencije obolijevanja može se postići sustavnim cijepljenjem protiv pneumokoka, kaže još pedijatrica Tereza Tičić Rokov.

Prijenos direktnim kontaktom
I većina hrvatskih pedijatara i epidemiologa slaže se da bi uvođenje cjepiva dovelo do smanjenja rezistencije pneumokoka na antibiotike, što su u mnogim državama koje su to učinile potvrdila brojna istraživanja i provedene studije.
Uvođenjem obaveznog cjepiva protiv pneumokoka u značajnoj mjeri smanjila bi se izloženost stanovništva ovoj bakteriji koja može biti opasna ne samo u djece, već i kod starijih osoba ako izazove upalu pluća.
Također, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u zemljama u razvoju čak milijun djece mlađe od godine dana godišnje umire od upale pluća uzrokovane pneumokoknom bakterijom.
U Europi od streptokokne bolesti oboli 504/100.000 djece u odnosu na globalnu incidenciju od 2300/100.000. Najveća incidencija je u djece mlađe od 2 godine.
Podaci za Hrvatsku kazuju kako je incidencija pneumokokne bolesti u dobi do 2 godine 36,8/100.000, između 2-5 godina 16,3/100.000, >5 godina 2,9/100.000. Od toga broja najčešća je okultna bakterijemija 80 posto, bakterijska pneumonija 12 posto, te bakterijski meningitis 8 posto. Tijekom prve tri godine života dvije trećine djece oboli od bar jedne epizode akutne upale srednjeg uha.
Navedimo još kako se ova bakterija prenosi direktnim kontaktom s respiratornim izlučevinama oboljele ili zdrave osobe koja je nositelj pneumokoka odnosno koja je kliconoša, te kako je riječ o vrlo rasprostranjenoj bakteriji, najčešće među vrtićkom djecom.