Kinezi spremni izgraditi Pašmanski most

Žitelji otoka Pašmana već dugi niz godina žele svoj otok mostom povezati s kopnom. Otočani su čvrstog uvjerenja kako je izgradnja mosta ključna za razvitak i otoka Pašmana i otoka Ugljana.
– Most je ključan za opstanak i ostanak stanovništva na našim otocima. Jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva. Pašman je najbliži otok do kopna, a nema most bez kojeg nema razvoja i opstanka. Gradnja stalne poveznice dovela bi do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku, uvjeren je Krešimir Ćosić, načelnik Općine Pašman.

Obilazak lokacija brodom
Nakon što je općinsko izaslanstvo obišlo gradilište Pelješkog mosta sve je krenulo u »šestu brzinu«. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture financira Studiju izvodivosti, a predstavnici kineske kompanije CRBC (China Road and Bridge Corporation), koja gradi most koji će povezati jug Hrvatske s ostatkom zemlje, posjetili su općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima izgradnje mosta Pašman – kopno.
– Predstavnici CRBC-a su nas informirali kako će početkom iduće godine uspješno završiti radove na Pelješkom mostu te da u Hrvatskoj već imaju svu potrebnu opremu i stručnjake koje bi angažirali ako se na lokalnoj i državnoj razini donese odluka o gradnji mosta Pašman – kopno, rekao je Ćošić koji je bio na sastanku sa svojim suradnicima.
Voditelj predstavništva CRBC-a u Hrvatskoj, gospodin Lu Shengwei i glavni inženjer gradnje mosta na Pelješcu, gospodin Wang svojim su domaćinima ponudili suradnju u izradi idejnog projekta mosta.
– Razgovaralo se i o svim drugim mogućnostima zajedničkog djelovanja kako bi se dugogodišnja želja otočana, naših gostiju i prijatelja konačno ostvarila nakon desetljeća pokušaja i upornog lobiranja za realizaciju najznačajnijeg projekta za naš otok, naglasio je Ćosić.
Nakon radnog sastanka zajednički su s brodom obišli predviđene lokacije na Pašmanskom kanalu za gradnju mosta s južne pašmanske i sa sjeverne turanjske strane.
– Izaslanstvo CRBC-a je oduševljeno geografskom pozicijom, čistim morem te turističkim i drugim gospodarskim potencijalima koje bi u budućnosti donijela povezanost kopna i otoka Pašmana, istaknuo je Ćosić.

Analizirati dva idejna rješenja
Naglasili su, kaže on, da se most uz stručan i promišljen projekt, koji poštuje ljepotu tog dijela hrvatske obale, može završiti relativno brzo za što je primjer i gradnja Pelješkog mosta.
– Izaslanstvo CRBC-a je upoznato sa željama Pašmanaca i dok se čeka dovršenje izrade stručne studije o izgradnji mosta koju je potaknula Općina Pašman, a financira je Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture Republike Hrvatske, vjerujemo kako će se ugodan i obostrano koristan susret na našem otoku pretvoriti u profesionalnu suradnju, kazao je Ćosić.
Most bi bio dug 2.017 metara i trebao bi ići od kopna, preko otočića Ričula te prolaziti kraj Galešnjaka do punte između Barotula i Pašmana. S kopnene strane, most će biti povezan Jadranskom magistralom, državnom cestom D8 i s budućom zaobilaznicom Zadar – Pakoštane. Na samom otoku Pašmanu, trasa se nastavlja preko čvorišta do državne ceste D110 i tako se most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.
– Ministarstvo sa 700.000 kuna financira dvije Studije izvedivosti. Prva verzija košta 400 milijuna kuna, a druga 617 milijuna kuna, naglasio je Ćosić dodavši kako je Studija izvedivosti pri kraju, a treba analizirati dva idejna rješenja, različita po tipu mosta i širini plovnog područja ispod njega.
– Kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile bi ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog iako bi bili iste dužine. Studija će reći i može li se financirati preko EU fondova ili privatno-javnim partnerstvom. Ako može, onda preko EU fondova, a ako ne, Kinezi su spremni koncesionirati most, kazao je načelnik Ćosić.

Most bi i Ugljan povezao s kopnom
Pašmanski most povezao bi s kopnom i otok Ugljan jer su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, već povezani međusobnim mostom. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koju su, sad pokojni Jure Radić i njegov tim, 2002. godine izradili na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
– Život na otoku ovisi o trajektu zato je pet otočnih općina s otoka Pašmana i Ugljana, dva otoka koji zbog povezanosti mostom u Ždrelcu čine jedinstvenu cjelinu, već potpisalo zajedničku inicijativu s kojom od Vlade RH, odnosno Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te traže da se 50-ak godina stara ideja o gradnji mosta Pašman – kopno uvrsti u prioritetne državne prometne projekte. Imamo podršku Vlade RH i nadležnog ministarstva i uvjereni smo da će se stoljetni san otočana vrlo skoro početi ostvarivati, zaključio je načelnik Ćosić.