Je li Plenkovićev plan zaista otimanje dijela Penavinih zastupnika i razbijanje DP-a?

Dan nakon što je lista predvođena Domovinskim pokretom osvojila na parlamentarnim izborima 14 mandata, njihovi su se zastupnici sastali kako bi demonstrirali jedinstvo i pobjedničko raspoloženje. Ali, među njima nije bio Mislav Kolakušić, predsjednik stranke Pravo i pravda, koji je ušao u Sabor na osnovu koalicije s DP-om.

Ne čudi to previše s obzirom na njegovo tvrdo stajalište da nipošto neće surađivati s HDZ-om. Domovinski pokret se, pak, priprema za pregovore s HDZ-om.

Naravno da premijer Andrej Plenković želi izbjeći savez s ljudima za koje je još u subotu govorio da su zli i pokvareni i obećavao da neće s njima imati posla.

No, Plenković nema širok manevarski prostor, ili će se dogovoriti s DP-om, u slučaju čega bi se najvjerojatnije morao odreći svog partnera Milorada Pupovca, a druga mu je opcija “otimanje” stranci Ivana Penave dijela zastupnika. Upravo da bi demantirali da među njima ima potencijalnih “žetončića”, DP-ovci su jučer slali poruke o jedinstvu.

Što se tiče pregovora, u njima Domovinski pokret, najavljuje, namjerava biti vrlo zahtjevan.

– Mi ćemo imati čvrst stav i gard u pregovorima, izjavio je zamjenik predsjednika Mario Radić nakon jučerašnjeg sastanka.

Uvjet Plenkoviću

Teško je procijeniti hoće li to zaista tako biti kada za isti stol sjednu Plenković i Penava, ali jučer su dužnosnici DP-a ponavljali da, ni po cijenu novih izbora, neće odustati od svojih desetak programsko-političkih točaka, od kojih su neke isticali i u kampanji.

To su, primjerice, deratifikacija u Saboru Istanbulske konvecije, uvođenje elektronskog i dopisnog glasovanja, izjednačavanje u pravima branitelja HV-a i HVO-a, revizija aboliranih Srba i procesuiranje ratnih zločina u Domovinskom ratu, zaustavljanje pregovora o pristupanju Srbije EU-u dok susjedna država ne plati ratnu odštetu Hrvatskoj, odbacivanje iz koalicije SDSS-a, osnivanje ministarstva iseljeništva i povratka, kao i istražnog povjerenstva o “korona profiterstvu” te potpuna dekriminalizacija obilježja HOS-a “Za dom spremni”.

Spominjalo se jučer da bi jedan od uvjeta Plenkoviću bio i imenovanje Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture, što je on bio i u Vladi Tihomira Oreškovića. Hasanbegović, naime, nije u srijedu izabran u Sabor jer je prvi u 1. jedinici bio Kolakušić. Činjenica je da je predsjedniku PiP-a primarni cilj novi mandat u Europskom parlamentu, ali ako bi ga i dobio svoje bi mjesto u Saboru prepustio sigurno nekom iz svoje stranke, a ne iz Domovinskog pokreta.

– Napravit ćemo jedan okvir koji će biti pregovarački. Dali smo neke naznake da nema mjesta kalkulacijama. Vrlo brzo ćemo donijeti formalne odluke. Nećemo pregovarati ni o ministarstvima niti o foteljama. Pričat ćemo o provedbi naše politike.

Ako netko drugi sastavi vlast, neka sastavi. Ako budu novi izbori, mi se ničeg ne bojimo, istaknuo je jučer Radić, priznajući da DP-u stižu pozivi iz raznih stranaka.

Mogući prebjezi

S Domovinskim pokretom je računao i predsjednik Zoran Milanović, ali to je skroz nerealno.

Što ako i Plenković zaključi da mu je Domovinski pokret politički jednostavno preskup i odluči većinu u Saboru popuniti samo s njegovim pojedinim zastupnicima? Spekuliralo se i nakon izbora 2020. da će zastupnici DP-a odmah pohrliti HDZ-u, ali to se nije dogodilo.

U čitavom je sazivu od njih 16 s liste kojoj je na čelu bio Miroslav Škoro na drugu stranu prešao isključivo suverenist Hrvoje Zekanović. Ali, to ne znači da u aktualnom sastavu Kluba DP-a nema potencijalnih prebjega HDZ-u, ako se izjalove pregovori dviju stranaka.

Uostalom, Ivan Šipić je bio zastupnik HDZ-a. Nezavisni Željko Lacković, tada u Bandićevom klubu, bio je dio većine koja je podržavala Plenkovića u prvom njegovom mandatu. Josip Dabro je do prije nekoliko godina bio važan član HDZ-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Vrijedi to, naravno, i za Penavu.

Stephen Nikola Bartulica bio je savjetnik predsjednika Ive Josipovića, ali on, pokazao je to u nedavno raspuštenom Saboru, nije žestoki neprijatelj HDZ-a. Od novopridošlica tu su i povjesničar Josip Jurčević, nekadašnji član HHO-a Igor Peternel i zadarski liječnik Damir Biloglav, koji je oslobođen optužbe da je odbijao cijepiti protiv korona virusa.