Jasenice u zamahu gospodarskih kretanja

Mogu slobodno reći da je nad Jaseničanima u mirnodopsko vrijeme napravljen genocid, da je 1944. godine, kad je ovdje rat već bio završio, nad Jaseničanima izvršeni progoni i likvidacije te da je napravljen i ekocid na način da se eksploatiralo rudno bogatstvo i da su Jaseničani u mirnodopsko vrijeme bili prisiljeni odlaziti iz svoga mjesta, kazao nam je načelnik Martin Baričević
Oslobodilačka vojnoredarstvena akcija «Maslenica» čija se 16. obljetnica ovih dana obilježava, značila je prekretnicu čitavog Domovinskog rata, a posebno je značenje imala upravo na području Zadarske županije. Poglavito se, to, naravno, odnosilo na teritorij koji je dotada bio pod srbočetničkom okupacijom i koji je u toj akcije oslobođen. Jedno od tih područja je i općina Jasenice. Prostori koji su imali iznimnu važnost, budući je upravo na tom području uskoro ostvareno prometno povezivanje sjevera i juga Hrvatske, što je bio i jedan od ciljeva akcije.
Od tog vremena započela je postpuna obnova i povratak života na jaseničko područje u kojem danas obitava oko tisuću i osamsto stanovnika. Kako je bilo, a kako je sada i kako se u Jasenicama danas živi i promišlja, upitali smo načelnika općine Martina Baričevića:
– Jasenice su bile trn u oku i prvi cilj neprijateljskih topničkih i pješačkih napada, kao i svim oblicima nasilja i paleži. Jasenice su bile rubno područje Hrvata na ovom prostoru i neprijatelj je tu u punoj svojoj žestini i zločinačkim nakanama iskalio sav svoj bijes i u cijelosti uništio i popalio prostor današnje općine Jasenice
No, stradanja tijekom Domovinskog rata bila su zapravo samo jedno od poglavlja u nizu nasilja i zanemarivanja ovoga kraja. Kako nam je kazao načelnik Baričević, Jasenice su u sustavu nekadašnje općine Obrovac bile jedino etnički čisto hrvatsko selo i bile su u sklopu obje Jugoslavije planski iseljavane.
– Mogu slobodno reći da je nad Jaseničanima u mirnodopsko vrijeme napravljen genocid, da su 1944. godine, kad je ovdje rat već bio završio, nad Jaseničanima izvršeni progoni i likvidacije te da je napravljen i ekocid na način da se eksploatiralo rudno bogatstvo i da su Jaseničani u mirnodopsko vrijeme bili prisiljeni odlaziti iz svoga mjesta, kazao nam je Baričević te nastavio:
– Iz tog praha i pepela, na temeljima jedne pobjede, koja je značila pobjedu u svakom smislu riječi, došao je jedan novi zamah, novo oslobađanje svekolike energije Jaseničana i svih koji su im pomagali i posptupno pristupili obnovi.
Tijekom obnove života u poslijeratnom periodu došlo je i do različitih novih procesa i promjena nekih dotadašnjih navika i običaja. Jaseničani su nekad živjeli na velikom prostoru od mora, do katkad i udaljenih velebitskih predjela. Premda su žitelji djelomice obnovili i te svoje velebitske zaseoke, došlo je do još veće izgradnje predjela uz more, prvestveno Maselnice, Rovanjske i Modriča. Načelnik Martin Baričević uvjeren je da je proces obnove dosta dobro završen.
– Uvođenje vode, struje, telefona, asfaltiranje cesta, to je sve dosta dobro obavljeno i završeno, a danas već možemo reći da se događa i lagani porast gospodarstva. U tome je dosad predvodila tvrtka «Mataš» koja ima proizvodnju pršuta i hotel na odmorištu Marune te doprinosi i bržem razvoju kao i garanciji opstanka i boljitka. Također ne smijemo zaboraviti autocestu i prateće objekte na kojima se zapošljavaju ljudi, a to je tvrtka «Tifon». Od budućih projekata svakako valja istaknuti gradnju plinske elektrane na Bravaru, koja je i u nacionalnom programu, kazao je Baričević.
Radovi na sanaciji toga prostora već su otpočeli i trenutačno je u tijeku sanacaija ostataka bivše Tvornice glinice, odnosno ostaci lužine, što je također važno za oživljavanje i obnovu prostora ušća rijeke Zrmanje. Osim toga na prostoru općine planiraju se dvije poslovne i jedna turistička zona. Također, ono oko čega su na ovom prostoru svi jedinstveni je projekt Svetoga brda koji se radi zajedno s općinom Lovinac, Ličko-senjskom županijom i Vladom RH.
Osim projekata koji su u početnim fazama, neki su već došli i do svog punog dovršetka. Jedan od takvih je i riva u Rovanjskoj, projekt vrijedan deset milijuna kuna. To je projekt jedinstven na ovome prostoru, koji nije samo privezište i riva, ističe načelnik Baričević, nego ima i značaj društvenoga okupljališta. Ovih dana se, osim toga, raspijue i natječaj za gradnju vodospreme Maslenica koji će za sljedećih pola stoljeća zadovoljiti potrebe vodoopskrbe ovoga područja. Na istočnom pravcu čeka se dobivanje građevinske dozvole za vodospremu Rovanjska, a a u tijeku su i građevinsko-pravni procesi za projekte odvodnje čitavog područja Općine.
– Kad se kaže Jasenice, nitko ne očekujetako mali prostor i toliko malo ljudi, a zastupljene u svakom vidu. U tom dijelu sam i sretan što se poklopilo više toga te da su ljudi koji su, kao i ja od početka stvaranja hrvatske države zajedno i u obrambenim i osloboditeljskim akcijama i sad u ovim akcijama obnove i izgradnje, kako pojedinih općina, tako i Lijepe naše. Tako da ono što možda negdje i nije moguće, ja mogu reći da je u primjeru Jasenica moguće, rekao nam je jasenički načelnik.

 OSAM URBANISTIČKIH PLANOVA

Osim projekta «Sveto brdo» u Jasenicama se ozbiljno radi i na drugim turističkim sadržajima. Predviđa se turistička zona za koju se upravo radi urbanistički plan i koja će obuhvaćati tisuću i osamsto ležaja. U tijeku je i izrada urbanističkog plana za budući tematski park «Winnetou», s obzirom da su na ovim prostorima snimani filmovi s tom tematikom posebno omiljeni kod njemačke publike.
– Naizgled se čini da realizacija ovih projekata dugo traje ali to nije pitanje naše volje, nego zakonskih rješenja. Dugo traje ta «papirnata priprema», ali možda je to i dobro. Morali smo najprije sve predvidjeti u prostornim planovima, zatim izrađujemo urbanističke planove pa idejna rješenja za lokacijske i građevinske dozvole. Država je donijela te uredbe radi zaštite prostora, a kako mi nismo imali u tom smislu ništa, naša su inzistiranja na tim rješenjima dugotrajnija, ali zato i kvalitetnija kad se dogode. Trenutačno se ovdje radi na osam urbanističkih planova, kaže Baričević.

 OBALA U ROVANJSKOJ

U Rovanjskoj su u tijeku završni radovi postavljanja cjevovoda u dužini od 220 metara, nakon čega će preostati još jedino hortikulturalno uređenje. Riječ je o obali sa 72 komunalna veza za čamce, šetnicom, rasvjetom, odvodom oborinskih voda i drugim sadržajima. Ovim radovima uređen je i okoliš crkve Sv. Jurja, vrijednog spomenika starohrvatskog graditeljstva čiji je srdišnji dio nastao u IX/X stoljeću, a nadograđivana je i tijekom dvanaestog i petnaestog stoljeća. Ovim građevinskom zahvatom crkva i okolno groblje će biti zaštićeno od djelovanja mora i valova. S druge strane uvale u Rovanjskoj u pripremi je izgradnja Aquaparka.

 NIDJE NEMA OVAKVOG KRAJA

Kako danas žive ljudi u Jasenicama kazao nam je i Mile Nekić, kojeg smo zatekli obilazeći mjesto. Nekić se zajedno sa svoja dva sina bavi prijevozničkim obrtom s kojim je počeo prije petnaestak godina.
– Počeo sam nakon 1994. i obišao sam od tada čitavu Hrvatsku, Zagorje, Posavinu, splitsko područje i mogu reći da nema nigdje ovako lijepog kraja kao što su Jasenice. Danas se puno toga napravilo: voda, telefon, asfalt do svake kuće, to se u onoj bivšoj državi nije moglo ni zamisliti, a kako su stari ljudi govorili di je voda, struja i telefon – tu su i uvjeti za život, kazao nam je Nekić koji, međutim, nije zadovoljan što ljudi sve više iz Jasenica sele prema moru i Maslenici.
Nekić nam je također kazao kako Jasenice nisu raseljene 1991. nego da je to bio dugotrajan i smišljen proces u kojem su uništavana poljoprivedna zemljišta, između ostalog i poznati vinograd od 20 tisuća panja da bi se mogao kopati boksit za Glinicu.

 RASTE BROJ PRVAŠIĆA

Najbolji pokazatelj povratka života na ove prostore je i stanje u osnovnoj školi koju trenutačno pohađa 135 učenika.
– Bilježimo konstantan rast novih učenika, tako da i ove godine imamo desetero novih đaka. Prosječno godišnje bude od troje do šestoro prvašića. Trenutačno je u prvom razredu 14 učenika, kazao nam je ravnatelj škole prof. Toni Kuman. Inače, u razredima ima prosječno od 14 do 20 učenika, što predstavlja idealne uvjete za rad po pedagoškim kriterijima.

 U CARSTVU PRŠUTA

U Jasenicama smo posjetili i tvrtku «Mataš – M.N.» d.o.o., u kojoj se na tradicionalan način obavlja proizvodnja tradicionalnih suhomesnatih proizvoda: pršuta, pancete, pečenice i drugih specijaliteta koje sve više pronose glas o Jasenicama kao mjestu nastanka pravih gastronomskih poslastica. Ovaj pogon registriran je kao izvozni industrijski objekt. Također su ovdje uvedeni međunarodni certifikati ISO9001:2000 i ISO14001:2004. kao i sustav kontrole i zdravstvene ispravnosti hrane HACCP, čime su proizvodi prilagođeni stranim tržištima. Godišnji kapacitet proizvodnje je 700 tona, što ovu tvrtku svrstava među najveće ovakve vrste u državi. Također je važno napomenuti da u «Matašu» rabe isključivo domaće izvorne sirovine koje se obrađuju na tradicionalan način proizvođača velebitskog i sjevernodalmatinskog kraja, čime se autohtoni hrvatski proizvodi ne samo čuvaju od zaborava, nego osiguravaju i zalog za razvoj u budućnosti.