Izložbu zadarskog fotografa u regiji Molise otvorila Kolinda Grabar-Kitarović

Posljednjeg dana ovotjednog službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Italiji, u hotelu "Parco delle Stelle" u gradu Campobassu zadarski fotograf Boris Kačan otvorio je izložbu "S one bane mora".
Riječ je o velikom fotografskom projektu koji je osmislila Pašmanka Zrinka Bačić, inače djelatnica Veleposlanstva RH u Rimu i osnivačica te potpredsjednica kulturne Udruge Hrvatsko-talijanski Mozaik u Rimu, u suradnji s moliškom Udrugom Jedna Musika iz Kruča.
Fotografije su nastale ovog proljeća u tri moliška mjesta – Kruču (Acquaviva Collecroce), Filiću (San Felice del Molise) i Mundimitru (Montemitro), gdje je Boris Kačan sa suprugom Katarinom Gazić Kačan boravio na poziv Udruge Jedna Musika.
– Izložio sam 92 fotografije formata 75×50 cm na kojima sam pokušao predstaviti i uhvatiti srž života pet stoljeća stare hrvatske zajednice u Italiji o kojoj se, nažalost, malo zna. Dovoljno je reći da su ta prelijepa tri mjesta posljednji put na sličnoj izložbi predstavljena prije 30 godina. Snimali smo ljude, arhitekturu, krajolik, običaje te napravili prve fotografije iz zraka sva tri mjesta, kaže poznati zadarski fotograf, koji se dosad, što samostalno što na skupnim izložbama predstavljao više od dvadeset puta.
Napominje kako mu je bila iznimna čast što je izložbu otvorila predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, koja je posjetila sva tri hrvatska mjesta u regiji Molise na jugu Italije.
Prema riječima autorice i voditeljice projekta Zrinke Bačić, cilj je izložbe promocija znamenitosti i ljepote kraja gdje Hrvati žive i njeguju svoje korijene već više od 500 godina, te razvoj i očuvanje hrvatskoga identiteta.
– Univerzalnim jezikom fotografije predstavljeni su životi moliških Hrvata, povijest i sadašnjost preostalih triju hrvatskih naselja u regiji Molise. Posebna pozornost dana je očuvanju kulturno-povijesnog fenomena Moliških Hrvata te njegovu prenošenju ostalim Hrvatima koji žive i djeluju izvan domovine s naglaskom na najmlađe generacije, objašnjava Zrinka Bačić te najavljuje da će izložba "S one bane mora" ovoga ljeta biti predstavljena u Zadru i na otoku Pašmanu, a nakon toga u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu te u Beču, Budimpešti i Parizu. Nakon "europske turneje", fotografije će biti donirane velikoj zajednici Moliških Hrvata u Australiji.
Pokrovitelji su projekta Središnji Državni ured za Hrvate izvan RH, Veleposlanstvo RH u Italiji, Ured Hrvatske turističke zajednice u Milanu i Udruga Hrvatsko-talijanski Mozaik.

Moliški Hrvati na Apeninski poluotok stigli u bijegu pred Turcima
Između 15. i 16. stoljeća, bježeći pred Turcima, Hrvati su počeli naseljavati provinciju Campobasso u pokrajini Molise, koncentrirajući se u gradićima Kruču, Mundimitru i Filiću udaljenima nekoliko desetaka kilometara od jadranske obale i grada Termolija.
Točno vrijeme njihova dolaska u Molise nije utvrđeno, a na osnovi istraživanja njihove jezične baštine pretpostavlja se da su se doselili prije ili u vrijeme otkrića Amerike (1492.), kada su hrvatski prostori bili pod opsadom Turaka, i to s područja doline Neretve.
Danas hrvatska zajednica u Moliseu broji oko 1700 stanovnika i ove godine slavi se obljetnica njihova dolaska na Apeninski poluotok. Unatoč tome što su u školi učili samo talijanski, uspjeli su očuvati svoj arhaičan moliški hrvatski dijalekt i priznati su kao jezična zajednica u Italiji.
U regiji Molise djeluju brojne hrvatske udruge: Udruga Jedna musika, Kruč; Zaklada "Agostina Piccoli", Mundimitar; Kulturna udruga hrvatske zajednice Molise "Luigi Zara", Filić; Udruga Naš život, Kruč, Udruga Naš grad…
Talijanska Republika svojim ustavom jamči zaštitu jezičnih, ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama. S ciljem bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala, kao autohtonu, hrvatsku manjinu u regiji Molise.