Izgleda da bi konačno moglo doći do dogovora Milanovića i Plenkovića oko veleposlanika. Uskoro pregovori

Premijer Andrej Plenković još uvijek nije donio odluku o tome kako će reagirati na poziv predsjednika Republike Zorana Milanovića od ovog petka da se pokrene postupak njihovog usuglašavanja oko popunjavanja upražnjenih pozicija u diplomaciji.

Iako konačna odluka o prihvaćanju predsjednikove ponude nije donesena, kako se može doznati u krugovima bliskim vrhu Vlade, postoji solidna mogućnost da ona bude prihvaćena, i to već početkom sljedećeg tjedna.

Pitanje pregovarača

Ponajviše zbog toga jer je ona upućena na pristojan način priopćenjem Ureda predsjednika nakon njegovog sastanka na Pantovčaku s veleposlanicima, generalnim konzulima i konzulima koji se nalaze u Zagrebu na njihovoj redovnoj godišnjoj konferenciji.

U priopćenju Milanovićevog Ureda nije bilo nikakvog vrijeđanja, što u Vladi vide kao dobar znak da bi proces eventualnog usuglašavanja mogao donijeti rezultate.

Kako se doznaje, u obzir dolazi samo usuglašavanje preko posrednika na način kao što je to riješeno prilikom imenovanja novog ravnatelja Vojne sigurnosne obavještajne agencije (VSOA), brigadnog generala Ivana Turkalja.

Tada je uime Vlade pregovarač bio njezin potpredsjednik i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok je predsjednika zastupao njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić.

Budući da nije za očekivati da bi Medved mogao biti pregovarač s Pantovčakom i kada su u pitanju diplomatske pozicije, otvara se pitanje tko bi to mogao biti. Aktualni ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, kao i njegov kolega ministar obrane Mario Banožić, stalna je meta Milanovićevih grubih napada i vrijeđanja.

»Pomirljivi« Pantovčak

U ovom trenutku Hrvatska nema veleposlanika u Litvi, Vatikanu i Francuskoj dok je mandat davno istekao onima u Sjedinjenim Američkim Državama, Indiji, Iraku, Slovačkoj, Italiji, Finskoj, Velikoj Britaniji, Crnoj Gori i Kataru.

Prije skoro već dvije godine Vlada je Milanoviću poslala neslužbeni prijedlog kandidata. Međutim nije došlo do nikakvog dogovora. Usto nije bilo suglasja niti oko metodologije odlučivanja.

Milanović je inzistirao na tome da naprosto pola diplomata imenuje on, a pola Vlada. Premijer Plenković to nije želio prihvatiti i otad je cijeli proces bio u blokadi.

Milanović je ovaj petak uputio inicijativu da se pokuša riješiti ovaj problem na način na koji se riješio i onaj s novim prvim čovjekom VSOA-e.

»Predsjednik Milanović smatra kako je razgovor s predsjednikom Vlade ili razgovor ovlaštenih predstavnika Ureda predsjednika Republike i Vlade jedini način da se usuglase i dogovore potrebna imenovanja u hrvatskim diplomatskim predstavništvima«, piše u priopćenju koje je u petak odaslano javnosti iz Ureda predsjednika Republike.

Dodaje se da »nedavni dogovor o imenovanjima vojnih zapovjednika, pokazuje kako se imenovanja veleposlanika, generalnih konzula i konzula mogu dogovoriti ako postoji obostrana volja i spremnost za rješavanje problema.

Ured Predsjednika Republike spreman je nastaviti razgovore o imenovanju veleposlanika, generalnih konzula i konzula već idućega tjedna«.

Članak 99. Ustava određuje da Predsjednik Republike na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog saborskog Odbora donosi odluku o imenovanjima i povlačenja šefova diplomatskih misija u inozemstvu.