Inflacija u kolovozu presudno utjecala na Vladino sniženje cijena: Najviše poskupjeli restorani i hoteli

Motiv Vladine odluke da u rujnu zamrzne cijene 30 proizvoda, uglavnom hrane i higijenskih potrepština, i krene u pregovore s trgovačkim lancima oko nižih cijena u maloprodaji bio je, objašnjavao je u četvrtak nakon sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, kolovoški zaokret u kretanju inflacije, odnosno njezino ponovno ubrzanje. Osam mjeseci prije toga inflacija je usporavala, u srpnju je njezina stopa bila još uvijek visokih 7,3 posto, ali je i to bilo usporavanje u odnosnu na mjesec dana ranije.

No, u kolovozu se trend promijenio i potrošačke cijene su, potvrdila je to jučer i druga procjena Državnog zavoda za statistiku, otišle na 7,8 posto. U Vladi odbijaju mogućnost da su s jačom reakcijom u obuzdavanju inflacije pričekali završetak turističke sezone, koja među ostalim zbog potrošnje inozemnih gostiju puni državni proračun. Vrijeme je to i kad prihodi trgovačkih lanaca ne ovise samo o kupovnoj moći domaćih građana, pa bi možda pritisak vlasti na trgovačke lance bio manje učinkovit usred sezone.

Kolovoško ubrzanje

Jučerašnja objava DZS-a otkriva i tko je od kolovoza prošle godine do kolovoza ove godine najviše podizao cijene, pa je tako najveći porast potrošačkih cijena bio u kategoriji restorana i hotela, 14,2 posto. To dovoljno govori o utjecaju turizma na kolovoško ubrzanje inflacije. Odmah potom slijede hrana i bezalkoholna pića gdje su cijene u prosjeku bile veće 11 posto nego u kolovozu prošle godine. Cijene odjeće i obuće porasle su u prosjeku 9,9 posto. Objavio je DZS i kretanje uvoznih cijena pa i ti indeksi dobrim dijelom otkrivaju uzroke inflacije u Hrvatskoj.

Iako DZS pri tome mjeri kretanje cijena u odnosu na 2015. godinu, podaci vrlo jasno pokazuju da su u ovoj godini najviše rasle uvozne cijene u prehrambenoj industriji. Uz pad u veljači u odnosnu na siječanj, uvozne su cijene prehrambenih proizvoda pojačano rasle kako se sezona približavala. Tako su od veljače do srpnja uvozne cijene prehrambenih proizvoda porasle za 38,2 postotna boda. U srpnju ove godine uvozne cijene prehrambeno-prerađivačke industrije bile su za 73,7 posto veće u odnosu na 2015. godinu. Rasle su naravno i cijene u domaćoj prehrambenoj industriji i poljoprivredi, ali ipak sporije.

U odnosu na 2015. godinu proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine u prosjeku su bile veće za 39,7 posto u odnosu na 2015. godinu, s time da su cijene biljnih proizvoda više za 28,6 posto, a stoke i peradi i stočnih proizvoda za 51,4 posto.

Rezultat rasta uvoznih cijena na kraju su, barem prema DZS-u, potrošačke cijene hrane i pića za 42 posto veće nego 2015. godine. No, pri tome ne treba zaboraviti da je na većinu proizvoda te 2015. godine PDV, koji ulazi u potrošačke cijene, bio 25 posto, dok je trenutno na veliki broj prehrambenih artikala pet posto.

Rast cijena nafte

I dok su cijene usluga u turizmu i cijene hrane i dalje najveći uzrok visokih stopa inflacije, a pad cijena energije je i doveo do njezina usporavanja u razdoblju od prosinca prošle godine do srpnja ove godine, na mjesečnoj razini je situacija nešto drukčija. Na prosječan rast cijena od 0,5 posto u kolovozu u odnosu na srpanj najviše je utjecao rast cijena prijevoza i komunikacija. Prijevoz je već krajem 2021. godine zbog rasta cijena nafte bio kategorija koja je stvarala najveći inflatorne pritisak, što se dodatno pojačalo nakon početka rata u Ukrajini. No, kako su počele padati cijene nafte, tako su cijene prijevoza sve manje povećavale stopu inflacije, pa je u kolovozu ove godine u odnosno na kolovoz prošle godine prijevoz skuplji 3,3 posto. No, u samo mjesec dana zbog poskupljenja naftnih derivata prijevoz je u prosjeku poskupio za 2,9 posto. Cijene komunikacijskih usluga u prosjeku su u kolovozu bile veće za 1,4 posto nego u srpnju, a to je posljedica odluke telekomunikacijskih kompanija da barem dijelom iskoriste mogućnost podizanja cijena svojih usluga za stopu inflacije. Te su odluke telekomi provodili uglavnom ovog ljeta.