Nedjelja, 25. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

KRUPAN ZALOGAJ

13. plaća dobra je praksa u mnogim zemljama Europe, zašto tako ne bi bilo i kod nas?

Autor: Jagoda Marić

26.08.2023. 15:00
13. plaća dobra je praksa u mnogim zemljama Europe, zašto tako ne bi bilo i kod nas?

Foto: Davor Kovačević/NL



Umirovljenici će u sljedećoj godini uz redovitu mirovinu dobiti i jedan godišnji dodatak, ali po svemu sudeći neće to biti klasična 13. mirovina, odnosno to primanje neće biti u visini redovite mjesečne mirovine. Kad je otkrio da Vlada razmatra zahtjev umirovljeničkih udruga o isplati 13. mirovine te da analizira koji bi model bio najbolji, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je da će visina dodatka ovisiti o mogućnostima proračuna.


Proračun bi možda u vrijeme visoke inflacije pa posljedično i rasta proračunskih prihoda podnio isplatu još jedne mirovine, ali to bi bilo puno teže u godinama kad se inflacija stabilizira na željeznu razinu, odnosno na oko dva posto godišnje.


S obzirom na to da bi ta 13. mirovina ili jednokratni dodatak postali trajna obveza države, neovisno o prihodima proračuna, u Piletićevom ministarstvu nam kažu da je zato vjerojatnija opcija po kojoj će se propisati fiksni dodatak, koji bi se eventualno mogao razlikovati ovisno o tome koliku mirovinu prima svaki pojedini umirovljenik, ali teško da će to biti u visini mirovine svakog pojedinog umirovljenika.




Takav bi se dodatak isplaćivao jednom ili dva puta godišnje, a koliko država može ponuditi umirovljenicima bit će jasnije nakon sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koja se održava početkom sljedećeg mjeseca.


Jednokratni dodaci


Dogovor oko takvog modela značio bi da će Vlada u zakon i trajnu obvezu pretočiti praksu koju je provodila od pandemijske krize, otkada je umirovljenicima isplatila čak pet jednokratnih dodataka. Time je bilo obuhvaćeno 700 tisuća umirovljenika, dok bi zakonska obveza isplate trajnog godišnjeg dodatka, hrvatske inačice 13. mirovine, trebala obuhvatiti sve umirovljenike, njih više od milijun i 200 tisuća.


Vlada već godinu i pol na stolu ima zahtjev sindikata za isplatu 13. plaće u javnom sektoru, ali sindikalac Vilim Ribić koji je jedan od najvećih zagovornika isplate 13. plaće ističe da sindikati trebaju i dalje inzistirati na ispunjenju tog zahtjeva, te dodaje da država novca za takav potez ima.


U Vladi pak uvjeravaju da proračun sigurno ne bi podnio trajnu obvezu isplate 13. plaće, posebice što je Vlada zadnjim potezima podigla primanja zaposlenih u javnom sektoru i od sljedeće godine priprema se na potpuno novi sustav plaća za oko 240 tisuća zaposlenih.


Nakon što se pripreme i donesu sve uredbe koje će regulirati plaće u javnom sektoru bit će jasno i koliko je Vlada spremna platiti ljude koji rade za nju. Isplata 13. plaće značila bi, pokazuje to jednostavna računica, da bi isplata 13. plaće u javnom sektoru od tisuću eura u prosjeku povećala proračunske izdatke za više od 240 milijuna eura godišnje, što je primjerice jednako trošku sva četiri dodataka koje je nakon početka energetske krize država isplaćivala za oko 700 tisuća umirovljenika.


Kad je u pitanju europska praksa, isplata 13. plaće kao i isplata 13. mirovine ovisi od države do države i rijetke su one koje su zakonski propisale takvu obvezu poslodavcima, bilo da su oni u javnom ili privatnom sektoru. Zakonski reguliranu 13 plaću ima tek nekoliko država, poput Španjolske, Grčke, Italije i Portugala. Puno je češća praksa da se ona dogovara kolektivnim ugovorima, što bi bilo i u slučaju da takav dogovor postignu Vlada kao poslodavac i sindikati zaposlenih u javnom sektoru.


Europska praksa


Iako zakonski nije regulirana, puno je država u kojima visoki postotak radnika zapravo dobiva 13. plaću, jer se ona, posebice u bogatijim državama Europske unije, uvriježila kao dobra poslovna praksa. U tim se državama, poput Njemačke, Austrije, Belgije ili Danske, 13. plaća određuje dogovorom na razini svake pojedine industrije, pa u konačnici ishod tih pregovara ovisi i o snazi gospodarstva ali i sindikata.


Tako bi i 13. plaća u javnom sektoru bila posljedica dogovora Vlade i onih koji predstavljaju zaposlene u javnom sektoru, a prema porukama iz resornog ministarstva takav je rasplet malo vjerojatan, iako je sljedeća godina izborna godina u kojoj u će se održati predsjednički, parlamentarni i izbori za europski parlament. Iskustvo pokazuje da su upravo to godine kad su sindikati u javnom sektoru bili najuspješniji u ostvarivanju svojih zahtjeva.


Kad je u pitanju privatni sektor isplata 13. plaće u Hrvatskoj nije tako uobičajena kao u zapadnim članicama Europske unije, Hrvatska za rijetke djelatnosti uopće ima kolektivne granske ugovore, pa onda ne može imati ni dogovorenu 13. plaću. No posljednjih nekoliko godina pojedinačno se tvrtke s još jednom plaćom odlučuju nagraditi svoje zaposlene, a uglavnom je to odgovor na nedostatak radnika.


U dijelu kompanija podizanjem različitih naknada i isplatom nagrada, godišnje se isplati iznos i veći od 13. plaće, posebice otkad je Vlada značajno povećala iznose do kojih se te naknade i nagrade mogu isplatiti bez plaćanja poreza.