Inflacija kirurški precizno vratila podjelu na stare i nove članice EU-a, evo gdje je Hrvatska

Foto: Sergej Drechsler

U vrijeme kad je Hrvatska ulazila u Europsku uniju, prije deset godina, u EU-u je bila aktualna ideja Europe u dvije brzine, jedna od njezinih najvećih zagovarateljica bila je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, a model se svodio na podjelu u blokove u kojima bi bile ekonomski, kulturno i politički bliske države. Bio je to način da se u pojedine neposlušne članice, uglavnom nove, s jugoistoka Europe, »utjeraju europske vrijednosti«.

Nije ta ideja prošla, u međuvremenu su pojedine nove članice napredovale jačom brzinom od starih, pa svojevrsnu blokovsku podjelu nekoliko godina unutar EU-a nitko nije spominjao. Imala je Europska unija u posljednje tri godine drugih briga, pandemiju i njezine ekonomske posljedice, a onda i rat u Ukrajini.

Kirurški precizno

No, inflacija je u prošloj godini gotovo kirurški precizno napravila podjelu na stare i nove članice, a najnovija članica Hrvatska nekako se po svim inflacijskim pokazateljima našla između ta dva bloka.

U posljednjih godinu dana čulo se puno objašnjenja zašto su u nekim državama cijene rasle brže i zašto je inflacija pritiskala jače, ali s obje strane crte koju je povukla inflacija ima onih na koje bi se ta objašnjenja mogla primijeniti. Mjesecima se nakon izbijanja rata u Ukrajini razglabalo oko toga kako je Njemačka najranjivija i najizloženija kad je u pitanju uvoz energenata iz Rusije, pa ipak ta zemlja ne prednjači ni po godišnjoj stopi inflacije, niti po utjecaju povećanja cijena energenata na život građana. Objašnjenja zašto su u manjim državama članicama poput Hrvatske brže rasle cijene hrane, uglavnom su se svodila na to da cijene brže rastu na manjim tržištima i tamo gdje su porezi veći. No, Poljska je veliko tržište pa su cijene hrane u toj državi rasle znatno brže nego u pojedinim manjim članicama na zapadu EU-a, čak i onima koje imaju veća porezna opterećenja od Poljske.

Nuđena su i objašnjenja poput toga da su zaštićenije zemlje koje su u eurozoni, ali i njih ruši činjenica da tri baltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, koje su članice eurozone, imaju najvišu inflaciju u EU-u. Ako euro i nije mogao prevagnuti zbog specifičnog položaja tih zemalja, onda opet ostaje činjenica da je Slovačka, iako članica eurozone, lani imala inflaciju veću čak i od Hrvatske, iznad 12 posto, kako je prema harmoniziranom indeksu koji čini usporedive podatke za sve zemlje objavio Eurostat. Među starim članicama, prema podacima Eurostata, inflaciju veću od deset posto imale su samo Nizozemska i Belgija, ali, zanimljivo, i u tim državama hrana je manje poskupjela nego u Hrvatskoj i ostalim novim članicama.

Tomislav Miletic/PIXSELL

Ono što doista razlikuje države s inflacijom iznad deset posto od onih u kojima je inflacija bila niža je to da su u jednoj skupini nove, a u drugoj stare članice, da su u prvoj skupini države čije vlade imaju manji kapacitet za intervencije. U prvoj su skupini, onoj s većim stopama inflacije, posebice kad je hrana u pitanju, države u kojima je veći broj poduzeća, primjerice trgovačkih lanaca i banaka, u vlasništvu investitora koji sjedište imaju u staroj Europi. Čak je i proizvodnja koja se odvija u novim članicama u vlasništvu ulagača iz starih država.

Rast troškova

Kako drukčije objasniti činjenicu da je prosječan rast cijena hrane i bezalkoholnih pića lani u EU-u bio 11,9 posto, da je u Hrvatskoj taj rast još veći, 15,7 posto, a da su svih osam preostalih članica u kojima je stopa rasta cijena hrane veća nego u Hrvatskoj, nove članice EU-a. Tamo gdje su privatne tvrtke slobodno formirale cijene, a to je osim maloprodaje hrane, primjerice i odjeća i obuća, Hrvatska je, kao i države koje su postale članice Unije u ovom stoljeću, prošla lošije. Podaci Eurostata kažu da su odjeća i obuća lani u Hrvatskoj u prosjeku bili skuplji u odnosu na prethodnu godinu čak 7,3 posto, što je znatno više od prosjeka EU-a koji je 2,9 i prosjeka eurozone koji je 2,1 posto. Hrvatska zapravo ima drugo najveće poskupljenje odjeće i obuće među svim članicama, odmah iza Češke gdje je stopa rasta cijena tih proizvoda bila 18,5 posto.

Priča o visini PDV-a i veličini tržišta i tu pada u vodu jer u Danskoj – koja ima istu stopu PDV-a kao Hrvatska – odjeća i obuća su poskupjele 2,6 posto, a u Mađarskoj gdje je opća stopa PDV-a 27 posto, poskupljenje je u prošloj godini bilo 5,5 posto. U starim državama članicama puno sporije su rasle i cijene opremanja i održavanja kućanstva, primjerice cijene namještaja i sredstava za čišćenje. Stare članice u tom su segmentu bliže poskupljenju ispod prosjeka EU-a koji je 7,2 posto, čak i ispod prosjeka eurozone gdje je poskupljenje bilo 6,2 posto, a u novim članicama stope su uglavnom od deset do 15 posto. Hrvatska je imala šesto najveće poskupljenje od 11,2 posto, dvostruko veće nego primjerice u Italiji ili Francuskoj. Dakle, nove su članice, a s njima i Hrvatska, lošije prošle tamo gdje je cijene određivalo tržište, odnosno velike korporacije koje sjedišta imaju na Zapadu, pa se može zaključiti da su se te tvrtke suzdržavale od podizanja cijena u matičnim državama, a da su dobit nadoknadile u novim članicama. Ili su se svih ovih godina suzdržavale od podizanja cijena u novim članicama i uskraćivale su sebi dobit kako bi štedjele tamošnje stanovništvo, što je ipak manje vjerojatno. Restorani i hoteli u Hrvatskoj su podigli cijene za 14,1 posto, dok je prosjek EU-a 8,1 posto. U Hrvatskoj su te cijene rasle znatno više od turističkih zemalja poput Španjolske, Italije, Francuske ili Malte, gdje se stopa rasta zadržala ispod deset posto. Grčka je imala poskupljenja od 13,6 posto.

Tamo gdje cijene nije određivalo slobodno tržište, odnosno gdje je Vlada mogla utjecati na njih, Hrvatska je prošla znatno bolje. Iako su troškovi stanovanja, što uključuje cijene vode, energije i topline, u Hrvatskoj lani rasle 13,2 posto,to je znatno manje od prosjeka EU-a i prosjeka eurozone. Prosjek EU-a je 18 posto, a eurozone 17,6 posto. Čak 20 članica Unije imalo je veće stope rasta tih troškova od Hrvatske, a to su sve nove članice i velik broj starih. Rast tih troškova u Hrvatskoj je na razini Slovačke, Švedske i Njemačke. Najveći je bio u Estoniji, čak 52,3 posto, dok se ispod deset posto zadržao u Luksemburgu i Francuskoj, koja je lani imala i najnižu stopu inflacije od 5,9 posto, što je upola manje od Hrvatske.

Cijena jaja porasla 30 posto u EU-u, u Hrvatskoj čak 62,6 posto

Među hranom kojoj je u posljednjih godinu dana najviše rasla cijena su konzumna jaja. U siječnju ove godine njihova je cijena u EU-u u prosjeku bila 30 posto veća u odnosu na siječanj prošle godine, objavio je Eurostat. Najveća stopa rasta cijena jaja zabilježena je u Češkoj – čak 85 posto, u Mađarskoj 80 posto, u Slovačkoj 79 posto. Odmah iza njih je Hrvatska s porastom cijene jaja od 62,6 posto. U prosincu je pak Hrvatska imala najveću veleprodajnu cijenu jaja. Najmanje, ali još uvijek značajno poskupljenje jaja u EU-u, imaju Njemačka i Luksemburg gdje su u siječnju jaja poskupjela 18 posto, a slijedi Austrija s rastom cijena od 19 posto.