
Foto: Sergej Drechsler/Novi list
S 1. siječnja uveli smo euro, u eurozoni smo tek nekoliko dana, i to u fazi dvojnog optjecaja, unutar koje se može plaćati eurima i kunama.mBit ćemo u toj fazi do 14. siječnja, što je zadnji dan kada se još može plaćati kunama i onda bivša domaća valuta definitivno odlazi u povijest.
Kune će se moći do kraja godine mijenjati u bankama, Pošti i Fini, a nakon toga u HNB-u, dakle nema panike. Kako je primijetila Europska komisija, koja prati prelazak Hrvatske na euro, već 5. siječnja postignuta je većina plaćanja (51 posto) u eurima.
Građanima su trgovci većinom uzvraćali eure, a trećina građana uz sebe već ima samo eure. Uglavnom, cijeli prosinac bio je u znaku konverzije valute: prilagođavali su se bankomati, građanima i tvrtkama dostupni su postali prvi paketići hrvatskih eurokovanica s nacionalnim obilježjima, a HNB, banke, Pošta i Fina, provodile su opskrbu i predopskrbu.
Već do kraja prosinca polovica kunske gotovine bila je povučena iz optjecaja, a sada ih je još manje. Novčanice kuna završavaju u rezalištu, a kovanice prikuplja HNB, čuvat će ih neko vrijeme, oko tri godine, a onda ih je plan prodati kao metal.
S prijelaza sa Stare na Novu godinu građanima su davane upute da kod sebe zadrže nešto gotovine, jer su privremeno izvan funkcije bile kartice, POS-terminali, bankomati, online plaćanja itd.
Sve je prošlo u redu – ljudi su plaćali svakako, u eurima, kunama, kombinirano, ugostitelji su uzvraćali i u kunama, no s vremenom većina vraća eure.
Ulazak u eurozonu obilježen je skromno, bez velike pompe. Guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac su odmah iza ponoći podigli prve eure s bankomata, s porukom da ćemo kunu pamtiti samo po dobrom.
Premijer Andrej Plenković je, kako je i najavio, popio kavu sa šeficom Europske komisije Ursulom von der Leyen, te su platili u eurima. Nije bilo vatrometa, pompe i sjaja.
Uvođenje eura označava ulazak Hrvatske u eurozonu, gdje je standard ipak veći nego kod nas. Mnogi žale za kunom, ali se i pribojavaju da ćemo i dalje imati hrvatske plaće, a dobiti još veće, europske cijene.
Najteži dio zadatka, a to je podići standard i kvalitetu života na prosjek EU-a i eurozone – tek predstoji. Zato se provode reforme, te povlače novci iz EU fondova. Investicije, potrošnja i izvoz opet su aduti za kretanje BDP-a u 2023.
Iako Europi prijeti recesija, neki se nadaju da ćemo je opet izbjeći, dobrom sezonom, investicijama poduprtim europskim novcem i tradicionalnom žilavošću domaće potražnje.
Cjenici dobavljača
No, i tu je, čini se, strpljenje potrošača pri kraju, a da se ne govori o oslabjeloj kupovnoj moći zbog uzastopnog podizanja cijena. Sada je rastu cijena pridonio i euro, čime se Vlada posebno odlučila pozabaviti.
Prvi dan ulaska u eurozonu bila je nedjelja, pa je malo toga radilo. Očekivao se stoga ponedjeljak, kada su se otvorili trgovački centri i poslovnice banaka.
Sve je prošlo u redu. Profunkcionirale su dvojne kase, trgovina se odlično pripremila, posebice veći centri, koji su dosta radili na edukaciji djelatnika, a i građani su se već educirali o konverzijskom tečaju, jer su dvojne mogli pratiti još od rujna.
Građani su mahom plaćali kunama, da ih se riješe, pa su se trgovine, ove veće, praktički pretvorile u mjenjačnice. Mali trgovci su pak uzvraćali i eurima i kunama, što im je dozvoljeno u slučaju da ih nemaju dovoljno.
Ono što je međutim, bit konverzije, jest novčana masa, koja je potpuno iz kune prebačena u eure – svi krediti, depoziti, novac na transakcijskim računima, udjeli u fondovima, sve je preko noći konvertirano u euro.
IT-sustavi i cijela logistika – nisu zakazali. I građani su se odmah snašli, iako teško je s tim sitnim centima, skupljaju se po novčanicima, pa mnogi to riješe naprosto tako što gdje god mogu plate karticama.
No, i kod nas se, izgleda, dogodilo ono što se dogodilo i u brojnim drugim državama koje su uvele euro: iako je službena statistika govorila o mogućem rastu cijena zbog eura od 0,2 do 0,4 posto, neki su trgovci i obrtničke radnje euro iskoristili da dodatno prilagode i zaokruže cijene.
Konverzijski tečaj dobro je primijenjen, međutim, cijena brojnih artikala skočila je u dan-dva, na što su odmah reagirali potrošači, a onda i Vlada.
Premijer Plenković hitno je sazvao sastanak s predstavnicima Državnog inspektorata, Porezne i Carinske uprave, a već idućeg dana ministar gospodarstva Davor Filipović zagrmio je prijetnjama o smrzavanju cijena široke palete proizvoda i crnim listama.
Mnogi misle da se s listama zakasnilo, da se s time trebalo ići već lani, jer su mnogi očekivali i upozoravali da će cijene rasti, a ne se oslanjati na partnerstvo s privatnim sektorom, a onda liječiti posljedice.
No, u Vladi su sada odlučni obračunati se s time, pa je već na prvoj ovogodišnjoj sjednici donijet zaključak o vraćanju cijena na razinu iz 31. prosinca.
Poslane su inspekcije koje će kontrolirati lovi li netko u mutnom, a spominje se da će onaj tko nastavi dizati cijene ostati bez državnih subvencija i mjera pomoći.
Trgovci su prvo, nakon Filipovićevog istupa, bili konsternirani jer su, po njima, svi ubačeni u isti koš, iako je većina, kažu, postupala pošteno.
Tvrde da nisu oni krivi, da nisu dizali marže, već da cjenike diktiraju dobavljači, proizvodnja i distributeri… No, krajnji potrošač uvijek vidi samo cijenu na polici i trgovca doživljava odgovornim.
Nisu svi isti
Iako je na stolu bila čitava paleta mjera, Vlada se ipak odlučila samo za zaključke: provjeravat će se pa onda postupati – nema dekreta.
Čini se da su trgovci dobro i prošli pa su i oni odaslali pomirljive tonove. No, činjenica je da su cijene dizane cijelu prošlu godinu, posebno su išle gore cijene hrane, tu smo među najgorima u Europi.
Inflacija je kod nas veća od prosjeka EU-a, trenutno je godišnja na 13,5 posto. Svi govore da je inflacija posljedica pokidanih dobavnih lanaca još iz pandemije, te rata u Ukrajini, no trenutno cijene energenata ne rastu, nema energetske krize u razmjerima u kojima su se svi pribojavali, cijene benzina su pale, struje i plina su limitirane – a maloprodajne cijene i dalje rastu.
Cijene diktira i potražnja, a tu ulogu igra turizam. Bitno su tako ljetos porasle cijene ugostiteljskih usluga, mnogi su profitirali pod krinkom inflacije. Pa i sam državni proračun.
Dakle, cijene rastu cijelu godinu, a zaokruživanje i prilagođavanje eurskim cijenama počelo je još u rujnu, otkad je uvedeno dvojno iskazivanje.
Istog tog dana je dio trgovaca, posebice globalnih kompanija, u Hrvatsku donio europske cijene. Sve poskupljuje zapravo iz dana u dan, a kada je uveden euro, ista praksa samo se nastavila.
Upravo to što zbog uvođenja eura nema razloga da išta poskupi – jer je riječ o tehničkom poslu preračuvanja cijena, Vladi je to dalo vjetar u leđa da se postavi i kaže – ne može, nema više razloga za poskupljenja.
Ispada kao da je Vlada odlučila zabraniti inflaciju, što je, onako, rubno s aspekta slobode tržišta, međutim, tržište ovdje više ne pomaže: umjesto da konkurencija ruši cijene, jedni gledaju u druge i samo preslikavaju ponašanje.
Dakle, inflacija se zaista počela dominantno formirati tek od inflatornih očekivanja. A kada je tako, očekivanja se moraju promijeniti. I zato je Vladina poruka dobra, bila poskupljenja vezana uz euro ili ne.
Treba vremena da se inflacija »ispuše«
Ulaskom u eurozonu, dobili smo i veće ključne kamate koje će se postupno ugrađivati u kamate na kredite, a likvidnost bankarskog sektora, što je potvrdio guverner HNB-a Boris Vujčić, vjerojatno će nas dobrim dijelom napustiti. Bit će manje novca u optjecaju, na strani ponude više nema velikih šokova. Cijene su već dosta visoke, potražnja iscrpljena.
Inflacija više ne bi smjela biti takva tema kao što je bila, iako se i u 2023. očekuje, jer trebat će vremena da se sve skupa »ispuše«.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Stručna pomoć
Ajax je u najvećoj krizi u posljednjem desetljeću, angažirali su bivšeg trenera u svojstvu klupskog savjetnika
Auto
Promjena prioriteta
Počinje Ženevski auto sajam: ‘Kupovina automobila je prošlost, korištenje po potrebi budućnost’
Hrvatska
nema ozlijeđenih
Požar velikog deponija plastike u Osijeku, neke škole otkazale nastavu
Gastro
Jesenska slastica
Vrijedi isprobati! Mekani desert koji bundevi daje malo drugačiju ulogu
Županija
ILIRIJA
Turistička tvrtka iz Biograda na Moru kontinuirano podiže kvalitetu svojih usluga
Zadar & Županija
Rođeni Sutomišćanin
Bodul s Ugljana: U njujorškoj Plazi ostvario sam svoj – američki san
Županija
dug za cestu
Općina Stankovci u blokadi!
Zadar
STABILIZACIJA TRŽIŠTA
Promet nekretninama u Zadarskoj županiji pao za više od 20 posto
Zadar
kod divlje svinje
U Zadarskoj županiji potvrđen prvi slučaj afričke svinjske kuge
Zadar & Županija
BOLEST S TISUĆU LICA